Nafea te maa maitai roa ia haamaitai i to outou oraora-maitai-raa
AUÊ te oaoa e ia hiˈo atu i te hoê tamarii e tamaa maitai ra! Eita râ te oraora-maitai-raa o te hoê tamarii e tupu noa mai. Te haamanaˈo ra o Kate, hoê vahine no Kanada e noho ra i Beresilia e: “Te mea faufaa roa ˈˈe i roto i to matou utuafare o te hoê ïa maa ohie e te paia râ, e ere no te moni noa tei haamâuˈahia no te taime atoa râ tei horoahia no te faaineineraa e te tamaaraa matou paatoa. No te mea aita to ˈu mama e rave i te ohipa, ia tae matou i te fare mai te fare haapiiraa mai i te mau mahana atoa e hauˈa matou i te noˈanoˈa o te maa o te tunuhia ra e te faraoa monamona paha ta ˈna i tunu i roto i te umu.”
Maoti râ i te amu i te maa maitai, “fatata e 780 [mirioni] taata i roto i te mau fenua veve, hoê i nia i te pae o to ratou huiraatira, aita e navai ra ta ratou maa,” ia au i te vea ra The Economist. “Te ere nei râ te tahi 2 miria taata e navai ra no te haamâha i to ratou poia i te mau vitami e te mau faufaa o te repo.” E ere noa ïa te auraa e te paruparu nei te taata e pohe poia ra, eita atoa râ o ˈna e nehenehe e tauturu rahi roa ia vetahi ê. No reira, te taata tuatapapa i te parau no te faanavairaa faufaa ra o Eduardo Giannetti da Fonseca i te fare haapiiraa tuatoru no São Paulo, i Beresilia, i parau ai no nia i te mau tamarii e pohe poia ra e: “Mea ino roa ˈˈe teie [haamâuˈaraa i te mau faufaa taata] i te tahi atu ohipa. . . . Te manaˈo nei au e i rotopu i teie mau tamarii ra te vai nei to ratou mau ite aravihi e te maramarama aita e faaohipahia ra no te veve. I rotopu ia ratou, i roto i te mau huru tupuraa e rave rau, e nehenehe te hoê Albert Einstein e matara mai.” Te parau nei te vea ra Veja e: “Te ere nei te fenua i te mau tino pautuutu tei paruparu no te navai-ore-raa te maa e te haamâuˈa nei i te hoê haapueraa rahi o te maramarama, te iteraa i te hamani, e te ito.” No reira, noa ˈtu te maraaraa rahi o te moni hoo, te horoa nei te mau metua feruriraa paari no ta ratou mau tamarii i te hoê niu etaeta na roto i te haafaufaaraa i te maa maitai.
Te hoê faufaa paari
Te auraa o te parau ra “faufaa” oia hoi “te faaohiparaa no te mau haamaitairaa aore ra tuhaa maitatai no a muri aˈe.” Nafea outou ia tuu i te faufaa no te maa? Mai te peu e e titauhia, e haapae anei outou i te hoo mai i te mau taoˈa moni aore ra te mau mea e faateitei e e faaohipa i ta outou tuhaa iti no te hoo mai i te maa maitai?
“Eita te mau tumu ite e mauiui noa tae noa ˈtu i te taime ratou e ohipa ˈi i te fanauraa; te faaite ra te tupuraa e mea tere maitai te faanahoraa o te mau tumu ite hou te fanauraa,” o ta The New Encyclopædia Britannica e parau ra. No reira, te ravea maitai roa no te haamata i te faaamu i te hoê tamarii oia hoi ia tamaa maitai te metua vahine. Te tuhaa i muri iho—i muri aˈe i te fanauraa—no te tamarii o te inuraa ïa i te û mama, i te mea hoi te vai ra i roto i te û mama te maa taatoa e te arai atoa ra i te mau maˈi matauhia. Te parau nei te hoê buka a te mau Nunaa Amui ra Facts for Life e: “I roto i te mau avaˈe matamua o te oraraa o te hoê aiû, o te û mama anaˈe te maa e te pape maitai roa ˈˈe. E hinaaro te mau aiû i te tahi atu maa, hau atu i te û mama, ia naeahia to ratou e maha tae atu e ono avaˈe.”
Eiaha e haafaufaa ore i te puai maere o te tino o te taata. E mea faufaa ia faatupu ia ˈna ma te maa maitai i te haamataraa mai iho â o te oraraa. Te parau nei The World Book Encyclopedia e: “Ia tae te hoê tamarii i nia i te faito e 6 matahiti, e naeahia i te roro to ˈna faito teiaha e 1,4 kilo. Te vai ra te rahiraa o te mau taoˈa tahi o te roro i te taime fanauraa, e na te rahiraa o te taoˈa tahi e haamaraa i te teiaha. I te roaraa o na matahiti e ono, e haapii e e titau te hoê taata i te mau haerea apî i te hoê faito vitiviti roa ˈˈe i roto i te oraraa.” Tera râ, noa ˈtu e te fanaˈo ra te tamarii i te maa maitai i muri iho i na matahiti e ono to ˈna, e faaohipahia te tahi mau taoˈa tahi ora hau o te roro. Te parau nei o Kate e: “O te maa maitai, e te paia te hoê o te mau ô rahi roa ˈˈe ta te mau metua e nehenehe e horoa na ta ratou mau tamarii. Noa ˈtu e eita e nehenehe e horoa e rave rahi mau ohipa o te oraraa tei manaˈohia e mea faufaa, e pinepine hoi e mau taoˈa moni rahi anaˈe, te horoa nei te mau metua o te haafaufaa ra i te oraora-maitai-raa o ta ratou mau tamarii i te pae o te feruriraa e te pae tino, i te hoê haamataraa no ratou i roto i te oraraa mai te tamariiriiraa mai â o te ore e nehenehe e monohia.”
No te aha e faahuru rau i te maa?
E mea faufaa te maa î i te poroteina no te hoê tamarii ia paari oia i te pae tino e te pae feruriraa. Te faataere nei te maa paia ore i te tupuraa o te feruriraa o te hoê tamarii i te fare haapiiraa, e e faatau e e paruparu te tamarii, eita e haapao maite aore ra e haamanaˈo i te haapiiraa. E 25 maˈi tei tupu mai no te ereraa o te hoê o te mau maa tumu—poroteina, vitami, meˈi faufaa, aore ra te mau faufaa o te repo.
E hiˈo anaˈe na i te hiˈoraa o Joaquim. Te parau nei oia e: “E utuafare veve to matou. E fenua râ to matou e te tanu nei matou i te mau mea atoa o ta matou e amu ra. I roto i ta matou mau maa atoa te vai ra te to papaa e te faraoa hamanihia i te mau huero maa taatoa, e maa maitai roa. Fatata i te mau mahana atoa e tunu to ˈu mama i te tihopu e ua rau te maa tupu i roto, mai te pǐpǐ, e te haamâha ra te reira e rave rahi o to matou mau hinaaro i te pae no te maa. Aita i rahi ta matou iˈo, te iˈa râ e sardine, e morue, e hareng te rahiraa.” Te parau faahou ra o ˈna e: “E pae tamarii ta to ˈu mama, e aita vau e haamanaˈo ra e ua maˈihia hoê o matou taa ê noa ˈtu i te puta toetoe e te maˈi hupe. Ia manaˈo vau e maoti ta matou maa aifaito maitai.” Te faataa nei te hoê metua vahine e hitu tamarii e: “Ua tia ia matou ia hoo mai i te maa maitai e te hoo mama. No reira ua tanu matou i te hoê faaapu maa, noa ˈtu e mea nainai, ua navai râ te hotu no to matou mau hinaaro.” Te parau faahou ra oia e: “Aita ta mâua mau tamarii i roohia aˈenei i te maˈi rahi e te manuïa rahi nei ratou i roto i ta ratou mau haapiiraa.”
Te titau nei to tatou tino e 22 o na tuhaa 103 fariihia a te natura ei maa. Noa ˈtu e eita e nehenehe e faaoti i te rahiraa tano o te mau vitami, mau faufaa o te repo, e te mau poroteina hinaarohia e tatou tataitahi, e haamâha râ te hoê maa aifaito maitai i to tatou mau hinaaro. Ua parau te hoê faatere hau e: “Te taviri o te hoê maa maitai ia rau ïa te huru o te maa.”
E mai te peu e eita ta outou mau tamarii e au i te tahi mau maa, mai te mau maa tupu avaava? Ia au i te hoê tane tunu maa aravihi, e tia i te mau metua ia horoa “i te taatoaraa o te mau maa tupu e vai ra i roto i to ratou fenua. E rave rahi mau taata paari e aita e amu i te mau maa tupu no te mea aita ratou i haamatauhia i to ratou tamariiriiraa ra. I te mea hoi te horoa ra te mau maa tupu i te veuveu pota e e rave rahi vitami no tatou e mea mama, e tia i te mau metua ia rave mai na ta ratou mau tamarii.” No reira, no te aha e ore ai e haapii i te mau tabula maa apî no te tunuraa i te mau maa tupu e te mau maa hotu e haaperehuhia, anoihia e te huero moa uouo au maitai aore ra te maa momona. No nia i te ereraa i te mau kalori, te parau nei o ˈna e: “Eiaha te mau metua e hoo mai i te mau momona taa ê noa ˈtu i te mau taime taa ê. Mai te peu e aita ta [te mau tamarii] e momona, eita ïa ratou e amu.”
Noa ˈtu e te faaiti mai ra te amuraa i te maa tano maitai i te fifi o te navai-ore-raa te maa, te imi nei râ te tahi mau taata i te fifi no ratou iho ma te amu-hua-raa. E nehenehe te amu-hua-raa i te kalori hau aˈe i ta te tino e titau ra e haaporia, o te tuatihia i te omaha tihota e te maˈi mafatu.a I te mea hoi eita te ohipa i te pae rapaauraa e te pae tino atoa e nehenehe e mono i te mau peu maitatai no nia i te maa, e mea maitai ia faaiti mai i te meˈi, te mau momona, te miti, e te ava. Te parau atoa ra te hoê buka parau paari e: “E tia ia ravehia te mau taahiraa no te faaiti i te poia, te moemoe, te hepohepo, te fiu, te riri, e te rohirohi, e nehenehe ratou tataitahi e faatupu i te amu-hua-raa.”
Te hoê hiˈoraa aifaito o te maa e te oraora-maitai-raa
E ere te Bibilia i te hoê buka no nia i te maa; te tauturu nei râ ia aifaito i roto i te tuhaa o te oraora-maitai-raa. Ua faaara te aposetolo Paulo i te feia e faatere nei ia vetahi e “tahi pae maa ra eiaha e amu, i ta te Atua hoi i hamani ia amuhia ma te haamaitai e te feia i faaroo, e tei ite i te parau mau ra.” (Timoteo 1, 4:3) Te hinaaro nei te Atua e ia mauruuru e ia faaohipa maitai tatou i te mea e vai ra. “Iti noa iho ta ˈna ma te mǎtaˈu â ia Iehova ra, e maitai aˈe ïa i te taoˈa rahi roa ma te ahoaho.”—Maseli 15:16.
Aita hoê noa ˈˈe e fanaˈo ra i te hoê oraora-maitai-raa tia roa i teie mahana. No reira, no te aha e ore ai e vai aifaito noa, eiaha te tâuˈa-ore-raa eiaha atoa te haapeapea-rahi-roa-raa? E nehenehe te hoê anaanataeraa rahi roa aore ra uˈana i te maa aore ra te oraora-maitai-raa e haapeapea i to tatou aifaitoraa.
Noa ˈtu te mau tutavaraa no te aupuru i to tatou tino, no te tupuraa o te mau mea atoa i teie mahana, e ruau e e pohe iho â tatou i te pae hopea. Auaa râ, te haapapu mai ra te Bibilia ia tatou e e faaore te Basileia o te Atua i te navai-ore-raa te maa e te maˈi. Noa ˈtu e aita te mau opuaraa a te taata e faaore i te oˈe i manuïa, e nehenehe tatou e tiai i te hoê ao tei î i te maa maitai no te taatoaraa.—Salamo 72:16; 85:12.
[Nota i raro i te api]
a “Te manaˈo nei te tahi mau taata aravihi e mea poria outou ia hau te kilo i tei ‘hinaarohia’ . . . no to outou teitei, te tino e te matahiti hau i te 20 i nia i te hanere.”—The American Medical Association Family Medical Guide, api 501. Hiˈo atoa i te A ara mai na! no te 8 no me 1994, “Te uiui nei te mau taurearea . . . Nafea ia haapararai ia ˈu?” e te 22 no me 1989, “Eita anei e upootia i roto i te haapararairaa?” (farani)
[Tumu parau tarenihia i te api 7]
MAU MANAˈO TAUTURU NO TE HAAMATAU I TA OUTOU MAU TAMARII IA AMU I TE MAA MAITAI
◻ A horoa i te hoê hiˈoraa maitai.
◻ Eiaha e faatia i ta outou mau tamarii ia amu noa i te mea ta ratou i hinaaro.
◻ A haapae i te maa paia ore e te mau momona i te fare.
◻ A haapii i te mau tamarii ia haafaufaa i te mau huru maa atoa.
◻ A haamau i te hoê hora no te tamaa, no te inu- raa taofe atoa.
◻ Eiaha e faatia i te faaiteiteraa i roto i te afata teata ia ohipa i nia i te maa ta outou e amu ra.
◻ Eiaha e vaiiho i te mau tamarii ia rave i te maa mai ta ratou i hinaaro i roto i te faatoetoeraa.
◻ A haapii i te mau tamarii ia tunu i te maa.
◻ A mauruuru noa no te mau maa i te mahana tataitahi.