VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g94 8/12 api 7-9
  • Te oaoa—Haapapuhia!

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te oaoa—Haapapuhia!
  • A ara mai na! 1994
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Mai te inoino e tae atu i te oaoa o te faaipoiporaa
  • Ua ite o ˈna i te tumu o te oraraa
  • To mua te oaoa ia outou
  • Te oaoa mau maoti te taviniraa ia Iehova
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • Ihea e iteahia mai ai te oaoaraa mau?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Te imiraa i te oaoa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2004
  • Nafea e itea mai ai te oaoa mau
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova—2001, Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2001
Ite hau atu â
A ara mai na! 1994
g94 8/12 api 7-9

Te oaoa—Haapapuhia!

“E AO to tei ite i to ratou mau hinaaro i te pae varua,” o ta Iesu Mesia ïa i parau. (Mataio 5:3, T.a.a.) Taa ê atu i te paari matauhia, ua huti Iesu i te ara-maite-raa i nia i te haamâharaa i te hinaaro pae varua maoti râ i te mau hinaaro materia mai te hoê ravea faufaa roa no te manuïa i roto i te tapaparaa i te oaoa. Te haapapu ra teie mau parau a Iesu, mai te peu e e apeehia, i te oaoa.

Te titau nei râ te iteraa i to ˈna mau hinaaro i te pae varua hau atu â i te ite-noa-raa e te vai nei te reira. E pinepine te hoê hinaaro mâha ore i te riro ei tumu no te ahoaho e te inoino maoti râ te oaoa. Te parau nei hoi te hoê parau paari bibilia e: “Ia faaroaroahia te taoˈa tiaihia ra e fatimauu te aau.” (Maseli 13:12) No reira, e uaa mai te oaoa ia ravehia te mau taahiraa no te ite e i muri iho no te haamâha i te hinaaro i te pae varua o te tahi. Nafea ïa?

I reira te Bibilia e horoa mai ai i te mea e titauhia. No te aha? No te mea o te reira anaˈe te nehenehe e pahono i te mau uiraa a te mau taata e rave rahi o tei ore â i ite i te pahonoraa. Ei hiˈoraa, aita anei outou i aniani e, ‘Eaha te tumu o te oraraa? No te aha te taata e vai ai i nia i te fenua nei? Eaha to a muri aˈe?’ Hau atu â i te pahono i teie mau uiraa e vetahi atu â, te horoa ˈtoa nei te Bibilia i te aratai no te huru oraraa o tei tauturu tau mirioni taata ia faaruru i te mau fifi teimaha ta tatou paatoa e farerei nei i teie mahana e o te haafifi pinepine ra i ta tatou imiraa i te oaoa. “E lamepa ta [te Atua] parau i to ˈu nei avae, e tiarama no to ˈu nei mau eˈa,” o ta te papai salamo e parau ra. (Salamo 119:105) Oia, o te Bibilia te aratai papu o te nehenehe e tauturu ia outou ia manuïa i te tapapa i te oaoa. E hiˈopoa tatou e piti hiˈoraa tei tupu mau.

Mai te inoino e tae atu i te oaoa o te faaipoiporaa

E nehenehe te faaipoiporaa e riro mai ei tumu no te oaoa aore ra no te mauiui. No te rahiraa, ua riro te reira ma te peapea ei mauiuiraa. Ua tauturu râ te mau aˈoraa a te Bibilia, ia faaohipahia, e rave rahi ia ite i te oaoa i roto i te hoê faaipoiporaa peapea i mutaa ihora.

O ta Yungk’un e o Meihsiu ïa i ite. Te parau nei Yungk’un e: “Aita i itehia te oaoa i roto i na matahiti matamua e hitu o to mâua faaipoiporaa. Mea iti roa te taime ta ˈu i horoa no ta ˈu vahine e ta ˈu nau toopiti tamahine. Inaha, e pinepine au i te taoto i ta ˈu vahi raveraa ohipa.” Noa ˈtu e te fanaˈo ra ratou i te mau mea atoa i te pae materia, aita râ ratou i oaoa. Te parau faahou ra ta ˈna vahine e: “Taa ê noa ˈtu te horoa mai nei na matou i te mau mea i te pae materia, te vaiiho atoa nei râ ta ˈu tane e na ˈu e haapao i te oraraa utuafare. Ua inoino roa vau.” Ua manaˈo atoa raua e faataa ê.

E fifi ê atu â to Yungk’un i roto i to ˈna utuafare. No te mau fifi o te oraraa utuafare, aita o ˈna i paraparau atura i to ˈna tuaana e hitu matahiti te maoro. Noa ˈtu e to raro aˈe hanere metera te atea to raua faaearaa. I teie nei râ, te fanaˈo ra o ˈna i te hoê faaipoiporaa oaoa e te hoê taairaa maitai e to ˈna tuaana. No te aha teie tauiraa rahi?

Te faataa ra Yungk’un e: “Ua haamata ta ˈu vahine e o vau iho nei i te haapii e te mau Ite no Iehova e ua haere atoa i ta ratou mau putuputuraa bibilia i te mau hebedoma atoa. Ua na reira atoa to ˈna tuaana. Ua haamata ratou i te faaohipa i te mau mea ta ratou i haapii e ua maere roa i te mau faahopearaa. Ua noaa ia Yungk’un te hoê ohipa o tei faatia ia ˈna ia ore e haamâha noa i te mau hinaaro i te pae materia o to ˈna utuafare, to ratou atoa râ mau hinaaro i te pae varua e i te pae o te mau manaˈo horuhoru. Te fanaˈo ra ratou i teie nei i te hoê oraraa utuafare oaoa, e te tahoê.

Ua ite o ˈna i te tumu o te oraraa

Ua parau te feia tei tuatapapa i nia i te huru o te taata e no te ite i te oaoa e titau tatou i te hoê tumu no te ora, te hoê tumu i roto i te oraraa. Eita te hoê oraraa niuhia i nia i te tapaparaa miimii i te mau mea materia e haamâha i teie hinaaro. Ua ite o Lini e piti ahuru ma ono matahiti i te tanoraa o te reira.

Te parau nei oia e: “Ua matau vau i te rave i te ohipa e 12 hora i te mahana, hitu mahana i te hebedoma. Ta ˈu tapao o te haamatararaa i te hoê piha rahi faaneheneheraa.” Noa ˈtu e ua fatata roa ta ˈna moemoeâ i te tupu, ua ite oia e te erehia ra oia i te hoê ohipa i roto i to ˈna oraraa. “Ua matau vau i te aniani no nia i te tumu o te oraraa. O te raveraa i te ohipa noa anei e te imiraa i te moni?”

I te hoê mahana, ua tomo mai te hoê taata i roto i ta ˈna fare toa e ua ani ia ˈna i te uiraa ta ˈna iho i aniani na. Ua parau oia ia ˈna e e nehenehe te Bibilia e pahono i taua uiraa ra. Noa ˈtu e aita o ˈna i taio aˈenei i te Bibilia na mua ˈˈe, ua farii oia e rave hoê hora i te hebedoma taitahi no te tuatapapa i te reira.

Na roto i ta ˈna haapiiraa i te mau hebedoma atoa, ua haapii Lini e ua tohu te Bibilia e rave rahi ohipa o ta ˈna iho e ite ra i te mau mahana atoa. Ua maere o ˈna i te tanoraa ia faataa aˈena te Bibilia i te mau haerea e haaati ra ia ˈna, ma te tohu e e riro te mau taata ei “miimii, e nounou moni, e faaahaaha, e teoteo, e faaino, e faaroo ore i te metua, e mauruuru ore, e te viivii, e aroha ore, e tahemo parau au, e pari haavare noa, e haapao ore, e iria, e te au ore i te taata maitatai ra, e haavare, e mârô, e faateitei, e te hinaaro i te mau mea e navenave ai ra aore hinaaro i te Atua.” Ua haapii o ˈna i te tahi atu mau parau tohu o te faaite ra i te mauiui rahi faatupuhia e te tamaˈi, te oˈe, e te mau ati natura e itehia ra na te ao nei.—Timoteo 2, 3:1-5; Mataio 24:7, 12.

Ua haapii o Lini i te hoê ohipa o tei faaoaoa roa ia ˈna—te faaite ra teie mau huru tupuraa o te ao nei, o te faaere pinepine nei i te mau taata i te oaoa, e te fatata mai ra te hoê tau apî i roto i te aamu o te taata. (Mataio 24:3-14) Ua taio atoa o ˈna i roto i te Bibilia e te opua ra te Poiete o te huitaata nei i te haamau i te hoê ao apî i nia i te fenua nei, i reira te ruperuperaa i te pae materia aita te taata tia ore i ite aˈenei e mana ˈi na te ao nei. (Salamo 72:16; Isaia 65:17, 18, 21, 22) Eita teie totaiete ruperupe no a muri aˈe e faainohia e te nounou, te miimii, e te nounou taoˈa, e to ratou mau faahopearaa iino atoa. (Salamo 37:9-11, 29; Korinetia 1, 6:9, 10) Ua putapû oia i to ˈna taioraa i teie mau parau i roto i te Bibilia e: “Te tatari nei . . . tatou i te raˈi apî e te fenua apî ta ˈna i parau maira, i te vai-mau-raa o te parau-tia ra.”—Petero 2, 3:13.

To mua te oaoa ia outou

Maoti râ i te haamâuˈa i to ˈna taime i roto i te tapaparaa i te mau tapao materia, te horoa rahi nei Lini i to ˈna taime e tauaparau ia vetahi ê no nia i te mau mea ta ˈna i haapii. E hinaaro anei oe e ite hau atu â no nia i teie mau parau tǎpǔ nehenehe? E hinaaro anei oe e ite e nafea te Bibilia ia tauturu ia oe ia ite i te oaoa mai ïa Lini, Yungk’un, Meihsiu, e tau mirioni atu â? E ineine te mau Ite no Iehova i te tauturu ia oe.

[Hohoˈa i te api 8, 9]

Te opua nei to tatou Poiete i te haamau i te hoê paradaiso i nia i te fenua nei

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono