VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g94 8/10 api 5-7
  • Te mau mitionare—Na vai e horoa i te hiˈoraa?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te mau mitionare—Na vai e horoa i te hiˈoraa?
  • A ara mai na! 1994
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te hoê hiˈoraa no te tiamâraa
  • Te apeeraa i “te mitionare matamua
  • Ma te vaiiho mai i te hiˈoraa
  • 8 o te tuhaa: mai te matahiti 563 hou to tatou nei tau—Te hoê haamaramaramaraa i manaˈohia e e faaora
    A ara mai na! 1989
  • Te mau mitionare—E riro ratou ei aha?
    A ara mai na! 1994
  • “E tei ia ratou hoi te rima o [Iehova]”
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1989
  • Ua hoˈi te mau mitionare o te amuiraa faaroo kerisetiano i te taime i haamata ˈi te mau mea atoa
    A ara mai na! 1994
Ite hau atu â
A ara mai na! 1994
g94 8/10 api 5-7

Te mau mitionare—Na vai e horoa i te hiˈoraa?

HOU aˈe o Iesu Mesia e faaue atu ai i te feia i pee mai ia ˈna e haere e faariro i te mau taata ei pǐpǐ, tei roto ê na te tahi mau haapaoraa i te mau huru ohipa mitionare atoa. Ua rahi aˈe ta vetahi pae i rave i ta vetahi ê, inaha eita te taatoaraa o te taata e haafatata ˈtu i te mau haapaoraa atoa, oia hoi, eita te taatoaraa e haapii i te hoê poroi e riro i te faaohipahia e te taatoaraa o te mau nunaa.

Ei hiˈoraa, ia au i te The Encyclopedia of Religion, e iti aˈe teie huru hiˈoraa rahi i te faahitihia “i roto i te mau tiaturiraa a te mau haapaoraa pǔpǔ e Shintō, e e iti aˈe hoi i te matara i roto e rave rahi mau tuhaa o te haapaoraa a Confucius, ati iuda, e a Zoroastre.” “Ua rahi aˈe” teie mau haapaoraa i te parare “maoti te mau taata no te mau fenua ěê mai aore ra na roto i te ô-riirii-raa mai te feia tapiri, i te mau ohipa mitionare faanahonahohia.”

“Ua riro te haapaoraa hindou ei hiˈoraa taa ê mau e te papu ore rahi hoi” ta te buka paari â ïa e parau ra. “E i te mea hoi e hoê â huru no te mau peu tutuu i te oreraa e tono i te mau mitionare i roto e rave rahi tuhaa,” te haaparareraa na roto i te farii-rii-raahia na te mau taata e ere i te hindous, ua itea oia, i te tahi aˈe pae, “i te tahi mau tau i reira te ohipa mitionare e tupu uˈana ai.”

“Te faaô ra taua mau haapaoraa e ohipa noa râ e e titau ra hoi ia haapiihia te hoê poroi e riro i te faaohipahia na te taatoaraa o te mau nunaa e e faaite ra i te itoito rahi roa ˈˈe i te hoê vahi ê atu i reira te haapaoraa i te haamataraa,” ta Max L. Stackhouse ïa no te Fare Haapiiraa e tuatapapa i te parau no nia i te Atua no Andover Newton e parau ra, oia atoa te haapaoraa mahometa e te haapaoraa a te Bouddha. Aita râ te mau mitionare o te haapaoraa mahometa i nehenehe e riro ei hiˈoraa no te mau mitionare kerisetiano, no te mea ua haamata te tau o te haapaoraa mahometa e 590 matahiti i muri aˈe te faaueraa a te Mesia e haere e faariro i te mau taata ei pǐpǐ. I te tahi aˈe pae, ua haamauhia te haapaoraa a te Bouddha na mua ˈˈe i te haapaoraa kerisetiano e haamauhia ˈi fatata i te hoê â area tau e te haapaoraa mahometa i muri aˈe ia ˈna.

Te hoê hiˈoraa no te tiamâraa

Ia au i te mau peu tutuu, ua haamau te Bouddha i te hoê taatiraa mitionare ma te parau atu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “A haere, e te mau monahi, a poro i te Haapiiraa maitai, . . . a haere outou tataitahi e poro!” Mea iti roa râ hoi te mau taatiraa mitionare a te Bouddha, noa ˈtu â ïa e tei te pae Europa ma te mau mitionare o te haapaoraa a te Bouddha i te maha o te senekele hou to tatou nei tau. I roto i te rahiraa o te mau tupuraa, ua haapararehia te haapaoraa na te mau taata tataitahi eiaha râ na roto i te tutavaraa a te hoê ohipa mitionare faanahonahohia na te mau ratere, te mau taata tere perenina, aore ra te feia haapiihia. Ua tapae roa te haapaoraa a te Bouddha i te fenua Tinito e te tahi atu mau tuhaa no Asia Apatoa hitia o te râ, ei hiˈoraa, na roto i te mau reni tereraa pahi na te moana e na nia i te fenua.

Te parau ra o Erik Zürcher no te fare haapiiraa tuatoru no Leiden i te fenua Pays-Bas e no e toru na tumu matamua te haapaoraa a te Bouddha i parare roa ˈi. A tahi, o te “huru manaˈo mahora noa ïa i nia i te mau haapaoraa atoa.” E farii ohie oia i te “mau haapiiraa matamua e ere na te haapaoraa a te Bouddha e i te mau-papu-raa i te mau faaiteraa a te parau mau” e oia hoi te ôraa mai “te mau atua e ere na te haapaoraa a te Bouddha i roto ta ˈna aorai atua.”

Te piti o te tumu inaha, ua ô te mau mitionare bouddhistes i roto i te parauhia “mai te huru ra ïa e aita e nohoraa,” oia hoi te auraa ua faarue ratou i te mau tiaraa atoa o teie nei ao. Ma te tiamâ mai i te mau otia o te faanahonahoraa pǔpǔ, ta te Bouddha i ore i farii i te mau faufaa faaroo, ua nehenehe ratou e anoi atu i roto i te mau taata ěê ma te ore e mǎtaˈu i te viivii o te ture faaroo.

Te toru o te tuhaa, aita ïa te mau papairaa moˈa a te haapaoraa a te Bouddha i apiti-noa-hia ˈtu i te tahi huru reo moˈa taa maitai. Ua nehenehe hoi te reira e huri-ohie-hia na roto i te tahi atu reo. “I te fenua Tinito iho â râ,” ta Zürcher ïa e parau ra, “e feia huri parau itoito anaˈe te rahiraa o te mau mitionare tuiroo i te mau fenua ěê.” E i te mea hoi e ua huri rahi ratou i te parau, ua riro maira te reo tinito ei hoê o na reo matamua e toru i roto i te mau papairaa a te mau bouddhistes, apitihia mai e te Pali e te Sanskrit.

I te ropuraa o te toru o te senekele hou to tatou nei tau, e tuhaa rahi ta te faatere o te hau emepera inidia, te Arii o Aśoka i rave no te haaparare i te haapaoraa a te Bouddha, e ua faaetaeta atoa hoi i ta ˈna mau tuhaa mitionare. I roto i te roaraa o taua senekele na mua ˈˈe i te tau kerisetiano, ua vai noa te haapaoraa a te Bouddha ei haapaoraa matamua i te fenua Inidia o te parauhia hoi i teie mahana te Sri Lanka. No te taatoaraa o te mau manaˈo e te mau opuaraa, i muri noa ˈˈe i te haamataraa te tau kerisetiano te haapaoraa a te Bouddha i parare ai na te fenua Tinito taatoa, na Inidonesia, Irane, Tapone, Korea, Malaysia, Myanmar, Vietnam, e i te tahi atu mau vahi.

Ma te papu maitai, aita e ohipa ino ta te mau mitionare no te haapaoraa a te Bouddha i ite, i te tauiraahia ta ratou haapaoraa ei haapaoraa ohie aˈe i te fariihia. Te na ô ra te The Encyclopedia of Religion e “ua horoahia no te mau papai bouddhistes tumu i te hoê tatararaa apî; te manaˈo e faataa aore ra e paruru i te mau papai e i te mau parau e faahitihia, te mau pehepehe apî, e te mau ture apî e oia hoi te faaauraa tei haamauhia o tei taui e o tei faahuru ê i te mau huru o te poroi bouddhiste e inaha ua riro maira te reira ei tuhaa, e ua faaoraora faahou i te mau tuhaa o te mau peu tutuu a te mau haapaoraa o te fenua iho e te haapaoraa a Confucius e a Tao o taua fenua ra.”

I te tau i haapaohia, mai ta te mau tumu parau i mua nei e faaite atu, ua pee te mau mitionare a te amuiraa faaroo kerisetiano i te hiˈoraa o ta ratou mau mitionare bouddhistes na mua ˈtu. Noa ˈtu â ïa e ua huri ratou i ta ratou mau papairaa moˈa na roto i te tahi atu mau reo, ua pinepine ratou i te faatia, aore ra i te haafaufaa, mai ta te taata tuatapapa aamu ra o Will Durant i faariro mai “te fariiraa mai i te faaroo etene e te mau oroa faaroo” i roto i ta ratou mau peu faaroo.

Te apeeraa i “te mitionare matamua

Te faataa ra te buka Te mau haamataraa o te haapaoraa ati iuda e kerisetiano [beretane] e aita te haapaoraa ati iuda i haafaufaa i te ohipa mitionare i roto i te hoê â auraa e ta te haapaoraa kerisetiano, tera râ “ia faaauhia oia i te tahi atu mau haapaoraa, aita te haapaoraa ati iuda i ohipa uˈana ia farii te taata i ta ratou haapaoraa.” Te haapapu ra te taata papai buka o Samuel Sandmel e “ua itehia te hoê manaˈo e fa faahou mai, aore ra e itehia i te tahi mau taime no nia i te parau no te faafariuraa mai te taata i roto i te haapaoraa.”

Te faataa ra o Sandmel e “i roto i te mau buka a te mau Rabi, e pinepine te Metua Aberahama i te faataahia mai te mitionare matamua.” Te parau ra oia “e nehenehe [teie] manaˈo no nia ia Aberahama o ta te mitionare e varavara roa i te faatupu, e ore roa ˈtu e tupu mai te peu aita te tahi faanahoraa mǎtauhia i roto i te tahi noa ˈˈe mau tuhaa o te nunaa ati iuda tei tutava i te faafariu mai i te taata i roto i ta ratou haapaoraa aore ra, oia hoi te fariiraa i roto i te faaroo te feia na ratou iho i imi e taui i ta ratou haapaoraa.”a

Ma te papu maitai, i roto i te roaraa o na senekele e piti na mua noa ˈˈe i to tatou nei tau, ua rahi roa ˈtu â te ohipa mitionare ati iuda, i roto iho â râ i te mau fenua reo heleni, a haamata ˈi te mau haapaoraa etene i te erehia i to ratou mana. Ua tamau noâ taua ohipa nei e tae roa mai i to tatou nei tau, aita râ i mana faahou i te senekele maha o to tatou nei tau, a farii ai te hau emepera roma i te parau no te faaitiraa mai i te huru o te haapaoraa kerisetiano ei haapaoraa tumu na ˈna.

Ma te vaiiho mai i te hiˈoraa

Tera râ, e ere roa ˈtu te hiˈoraa i vaiihohia mai na te mau mitionare ati iuda, i te hiˈoraa i faauehia i te mau mitionare kerisetiano e apee. Inaha, ia au i te mau Pharisea ati iuda o to ˈna tau, teie ta Iesu i parau: “Te rave pau roa nei outou i ta te mau fetii a te mau vahine ivi; e te haamaoro nei i te pure ei tapoˈi, e rahi ïa to outou pohe i te reira.” (Mataio 23:15) No reira, noa ˈtu e eaha, ia faariro ratou ia Aberahama ei “mitionare matamua,” aita te mau mitionare ati Iuda i haafariu mai i te taata i nia i te huru faaroo ta Aberahama i faaite no te Atua o Iehova.

No te mau mitionare kerisetiano, te hiˈoraa te tia ia apeehia o te hiˈoraa tia roa ïa i horoahia mai na te mitionare matamua tuiroo roa ˈˈe, o Iesu Mesia. Inaha, hou aˈe oia e horoa ˈtu ai i ta ˈna faaueraa e haere e faariro i te mau taata ei pǐpǐ, ua haamata oia i te faaineine i ta ˈna mau pǐpǐ matamua no te rave i te ohipa mitionare i roto i te ao taatoa nei e tei roto atoa hoi teie ohipa faariroraa i te mau taata ei pǐpǐ. I te mea hoi e e opuaraa teie i ravehia te tahi tau senekele te maoro, mea tano mau â te uiraa, E farii mau anei te mau pǐpǐ a te Mesia i te hiˈoraa ta ˈna i horoa?

A fatata noa ˈtu ai te senekele matamua o to tatou nei tau i te hope, e ere te pahonoraa i te mea papu. Eiaha mai teie mahana, ia fatata noa ˈtu te senekele 20 i te hope. Te tahi tau 1900 matahiti ohipa mitionare i ravehia e te mau pǐpǐ a te Mesia e vai ra i mua ia tatou mai te hoê buka e matara noa ra.

Mai te vahi mau oia i haamata ˈi i te fenua Palatetina, ua parare te haapaoraa kerisetiano i roto i te ao taatoa nei. Mai te pae Hitia o te râ mai i Makedonia te hoê taahiraa avae. A taio no nia i te reira i roto i ta tatou vea i mua nei.

Inaha, te faaite ra te hoê hiˈoraa no nia i te ohipa i ravehia e te mau mitionare a te amuiraa faaroo kerisetiano e eaha te ohipa i tupu te tahi tau senekele te maoro i Mexico. Ia taio outou i te aamu i muri nei, ia ui na outou ia outou iho e, ‘Ua riro mau anei ratou ei mau tavini no te maramarama aore ra ei mau tavini no te pouri?’

[Nota i raro i te api]

a Te na ô ra te buka Te hoê aratai no te peu faaroo ati iuda e: “Ua faarirohia o Aberahama mai te metua o te mau taata atoa i fariu mai i roto i te haapaoraa ati iuda . . . E peu na te feia i farii i te haapaoraa ati iuda ia parauhia ratou e tamaiti, aore ra e tamahine na to tatou metua o Aberahama.”

[Hohoˈa i te api 7]

Na Iesu i haamata i te ohipa mitionare kerisetiano, ma te faaineine i ta ˈna mau pǐpǐ e te vaiiho mai i te hiˈoraa ta ratou i apee

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono