Ia au i te Bibilia . . .
Te tauturu i to outou peapea
“E RIRO Â HOI TATOU MAI TE TAMARII RII RA I MUA I TE ATI—E FAAORE I TE MAU HURU TAA Ê ATOA I TE PAE FERURIRAA. AITA REA ITE I ROTO I TE TAATA PAARI RAHI RA.”—RALPH WALDO EMERSON, ROHIPEHE MARITE O TE SENEKELE 19 E TAATA PAPAI.
EITA noa te patia o te pohe e haapeapea, e horomii roa atoa râ oia e rave rahi mau taata i ora mai—tane, vahine, metua tane, metua vahine, tamaiti, tamahine, aore ra hoa. E riro te taata tei noaa ia ˈna i te paari i te ani i te tahi mau uiraa, eita râ hoi oia e faaroo i te mau pahonoraa mahanahana mau, e e riro paha te taata puai i te oto rahi, eita râ hoi e noaa ia ˈna i te tamahanahanaraa. Ia haamanaˈo na te feia taio Bibilia i te oto a Davida a haapohehia ˈi te taata opuaraa ino ra o Abasaloma: “Auê oe, e tau tamaiti, e Abasaloma e! e tau tamaiti, e tau tamaiti, e Abasaloma e! Ahiri o vau tei pohe ei mono ia oe, e Abasaloma, e tau tamaiti, e tau tamaiti e!” (Samuela 2, 18:33) E ere teie te oto a te hoê arii i te hoê taata opuaraa ino; o te oto râ teie a te hoê metua tane i ta ˈna tamaiti i pohe. Inaha, ua farerei atoa na paha outou i teie huru tupuraa.
I te taime outou i roohia ˈi i te ati, e riro te tahi mau uiraa huru ê mau i te ô mai i roto i to outou feruriraa. ‘No te aha hoi teie ohipa i tupu ai? Ua ite anei te Atua e e tupu te reira? Mai te peu e ua ite o ˈna, no te aha ïa oia i ore ai i tapea i te reira?’ Noa ˈtu â ïa e ua matau maitai te hoê taata i te Bibilia e ua ite oia e e faatia-faahou-hia mai te feia pohe, e riro te mau uiraa huru ê mau, i te titau e ia feruri-hohonu-hia e noaa ˈtu ai te tamǎrû e te tamahanahanaraa.
Eita te mau pahonoraa hape e faatupu i te oaoa mau, e tamahanahanaraa haavarevare râ ta ˈna e faatupu. E pinepine roa te parau ra ‘te hinaaro maira te Atua i tei herehia e outou na’ i te faaatea ê i te hoê taata i te Atua e i te faatupu i te huru feruriraa iino mau. Te pahono ra te parau mau, ia au i te itehia ra i roto i te Bibilia, i te mau uiraa no nia i te oto rahi e o te haafatata i te Atua ra o Iehova, maoti hoi i te faaatea ê i te hoê taata ia ˈna. Te haapapuhia maira ia tatou i roto i te Korinetia 2, 1:3, 4 o ˈna te Metua no te mau aroha atoa e te Atua no ˈna anaˈe te mau tamahanahanaraa.
Ua aifaito noa te ite e te puai o te Atua
Ua ite te Atua Mana hope ra o Iehova i te mau mea atoa e tupu ra i roto i ta ˈna poieteraa rahi mau. Te haapapu maira te Salamo 11:4 ia tatou e: “Iehova, tei te raˈi to ˈna terono, te hiˈo maira to ˈna mata; e te tamata maira to ˈna opani mata i te tamaiti a te taata nei.” I roto i te Hebera 4:13, teie ta te aposetolo Paulo i papai: “Aore roa hoi e mea i moe ia ˈna; te vai noa nei râ te mau mea atoa ma te maheu roa i mua i to ˈna mata.” Aita noa te Atua i ite, te haapao atoa maira râ oia! Teie ta Iesu i parau: “E ere anei taipiti manu rii ia hoo i te moni veo hoê nei? e ore râ te hoê o taua na manu rii ra e moe i to outou Metua ia mairi i raro i te repo. . . . E maitai rahi hoi to outou i to te manu e ia rahi noa ˈtu.”—Mataio 10:29, 31.
E nehenehe anei ta te Atua e tapea na mua ˈˈe i te pohe o te hoê tei herehia e outou, e te oto e tupu mai? E, e nehenehe ta ˈna. “E tia hoi te mau mea atoa nei i te Atua,” o ta Iesu ïa i parau. (Mareko 10:27) I tahito ra, ua faaroo o Iehova i te pure a Hezekia e fatata ˈtura i te pohe, ua faaora i to ˈna maˈi e ua haamaoro faahou aˈera hoi i to ˈna pue mahana. (Isaia 38:2-5) Eita e nehenehe e faahapa i te aravihi o Iehova i te pae no te faatupuraa i te mau mea atoa o ta ˈna e hinaaro, e tia râ hoi ia tatou ia ite hau atu no nia i to ˈna hinaaro. Ua taio paatoa tatou i te mau aamu no nia i te mau taata tei pepe ino roa aore ra tei roohia i te maˈi, e ua ora mai ratou. Ua ohipa mai anei Iehova no ratou?
Te vai ra i roto i te tahi mau taata te mana rahi faahiahia mau i te pae no te oraraa mai ratou e te hinaaro puai e ora. E nehenehe te reira e faataa mai i te parau no to ratou ora-semeio-raa mai. Aore ra ua itehia te manuïa o te tahi mau huru rapaauraa. No reira, eita ïa e tia ia tatou ia faaoti e na Iehova i faatupu i te reira.—Philipi 4:13.
Te faataa maira te Parau a te Atua no te aha te taata e pohe ai
I roto i te Roma 5:12, te faataa ohie maira te aposetolo Paulo e aita to tatou tupuna o Adamu i auraro i to ˈna Poiete e ua faautuahia maira oia i te utua pohe. I te mea hoi e e mau huaai tatou na ˈna, e feia hara atura ïa tatou e tei raro aˈe atura tatou i te mana o te pohe i te mau taime atoa. Aita e ravea ta tatou nei no te tamau â i te ora. Ua haapapu maitai mai te arii paari ra o Solomona i to ˈna ruhiruhiaraa e, e roohia te mau taata atoa i te mau huru tupuraa manaˈo-ore-hia i te mau taime atoa, i te hoê paha ati aore ra i te maˈi. Aore ra e nehenehe te hoê taata e fanauhia mai ma te tahi huru paruparu i roto ia ˈna o te haapoto i to ˈna oraraa. Ua faataa atoa mai o Solomona e no te Atua, e tau to te mau mea atoa. Ua haapao te Atua i te hoê taime no te faaora, eiaha i te hoê anaˈe taata aore ra i te tahi tau taata, i te huitaata faaroo atoa râ i raro aˈe i te faatereraa a Iesu Mesia.—Koheleta 3:1; 9:11; Korinetia 1, 15:25, 26.
Ia mau na i roto i to outou feruriraa i teie nei manaˈo maitai roa: eita te mau kerisetino e ore e roohia i te mau ati e haapeapea nei i te taata e te roohia nei hoi ratou i te mau fifi atoa e farereihia e te huitaata nei. “Aita outou i roohia e te ati maori râ mai ta te taata nei â.”—Korinetia 1, 10:13.
Te ravea e maitai ai
Ua riro te pohe ei tau otoraa e ei tau taparuraa rahi mau ia Iehova, Oia te faaroo i te pure. No reira, ia haafatata mau na atu ïa outou ia Iehova e tia ˈi. A haamahora i to outou mafatu ia ite maitai outou, ia noaa ia outou i te puai e ia maitai faahou mai outou. Tera ta te Bibilia e faaitoito maira ia tatou. Te na ô ra hoi o Petero e: “E huri i to outou ahoaho atoa i nia ia ˈna; oia hoi te tiai mai ia outou.” (Petero 1, 5:7) Auê te mau parau a te Atua i roto i te Isaia 57:15 i te mahanahana e: “Te na ô maira hoi Iehova, o tei mana, e te teitei, o tei parahi i mure-ore, no ˈna te iˈoa Moˈa ra: ei te vahi teitei e te moˈa vau e parahi ai, e ei te taata aau tatarahapa e te haehaa ra.” E haafatata tei paruparu i te Metua; e e rahi atu â hoi te taairaa fatata roa i te itehia. “E haafatata ˈtu i te Atua, e na ˈna e haafatata mai ia outou na”, ta Iakobo ïa i papai. (Iakobo 4:8) Te haapapu maira o Iakobo ia tatou i te hinaaro o te Atua e horoa mai na tatou i te paari e te puai e au e maitai faahou ai tatou.
Hau atu, e riro outou i te ite e e taata huru faaoromai mau outou i te pae no te mau ati e te mau haafifiraa e faatupuhia mai e vetahi ê, e e taata huru ohie mau hoi outou ia faahoa. E ite outou hau atu â eaha te manaˈo o te tahi atu mau taata e nafea râ ia horoa ˈtu i te mau parau tamahanahanaraa e i te tiaturiraa. E nehenehe outou e tauturu i te hoê taata i roto i te peapea e te oto. Oia mau, e riro outou i te taa i to vetahi ê ra hinaaro ia topa ratou i roto i te ati.—Philipi 2:1.
E nehenehe mau â te ereraahia outou i tei herehia e outou e riro ei taime peapea mau e te oto no te hoê taime, peneiaˈe no te hoê taime maoro. Inaha, i te pae hopea, e nehenehe outou e fanaˈo i te hoê hiˈoraa maramarama aˈe no nia i te tiaturiraa e vai ra i mua ia outou, te tiaturiraa e tavini i te Atua ma te tiamâ mai i te mau huru tupuraa peapea mau o ta outou i farerei. E nehenehe atoa to tatou huru kerisetiano e puai rahi roa ˈtu â.—Petero 1, 1:6, 7.
No reira, noa ˈtu te oto e te peapea ta outou e farerei, eiaha roa ˈtu e tuu! Ia faaoti na outou e tamau â i te tavini i te Atua ma te haapao maitai e te taiva ore, ei faahanahana ia ˈna e ei faateniteni ia ˈna e no to outou hoi ora mure ore.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 30]
Te mahana hou te revaraa a Jozef Israels: ǒ a Alice N. Lincoln, fariihia e te Museum of Fine Arts, Boston