Fifi i te pae faaroo i te mau Pays-Bas
Na to tatou taata papai A ara mai na! i te mau Pays-Bas
“NA TE perepitero hopea e tupohe mai i te mau mori?” E faaroohia teie parau hauti na roto i te mau fare monahi atoa i te mau Pays-Bas. Te faaite maira hoi te reira i te tau te monahi aore ra te perepitero hopea e faarue mai ai i te fare monahi hopea o taua fenua ra e vaiiho noa ˈtu ai ma te taata ore. Te titau ra hoi te reira ia ˈna ia papu maitai oia e eiaha e vaiiho noa i te mau mori ia ama noa na i roto i te fare aita hoi e taata faahou i reira! Ua nehenehe mau anei te hoê ohipa mai te reira te huru e tupu? Te fifi ra anei te mau upoo faatere haapaoraa i te mea e e ore roa ratou i te mau Pays-Bas, e tae noa ˈtu hoi ta ratou mau nǎnǎ?
Te faarueraa i te toroa perepitero
Mai te itehia ra i roto i te Ekalesia katolika, te iti noa ˈtura te numera o te mau upoo faatere haapaoraa i te mau matahiti atoa. Mai te matahiti 1968 e tae mai i te matahiti 1978, ua topa te numera o te mau perepitero i nia i te 27,2 i nia i te hanere, e ua tamau noâ te reira e tae roa mai i teie mahana. No te aha hoi? Te hoê tumu e horoahia ra o te parau ïa no te faaea-taa-noa-raa aita e faaipoipo. I te matahiti 1970 ra, ua opua aˈera te Apooraa a te mau perepitero o te fenua e “ia faaorehia te parau no te faaea-taa-noa-raa ei huru titauhia i te hoê tavini.” Ua manaˈo te mau epikopo e e fanaˈo roa te feia faaroo mai te peu e na te mau perepitero faaipoipohia e tavini ia ratou. Ua faahepo aˈera râ hoi te Pâpa Paulo VI e ia ore roa ˈtu taua manaˈo nei ia fariihia. Eita e ore teie te hoê tumu hau atu i te 2000 perepitero e faarue ai i te toroa perepitero i te omuaraa o te matahiti 1980 e ua iti roa mai te numera o te feia i faaô ia ratou i roto i te toroa perepitero.
Ma te faahiti i te parau no te itiraa mai te toroa perepitero i te mau Pays-Bas, te faahaamanaˈo ra te Karadino hopea o Alfrink i te tau te hoê tia o te pâpa, e hiˈo noa ra i te hoê fare monahi e vai ra i mua i te fare o te karadino, i te faaiteraa i to ˈna manaˈo no nia i te tumu te mau epikopo e tapiri ai i taua mau fare nehenehe mau ra. Te pahono ra te karadino e: “Papu maitai aita outou e taa ra. Aita te mau epikopo i tapiri i te mau fare monahi; ua tapiri noa ratou i te mau opani i muri aˈe te feia haapii e faarue mai ai.”
E ere noa te mau upoo faatere haapaoraa tei faarue mai, ta ratou atoa mau nǎnǎ tei faarue mai i te ekalesia o te mau Pays-Bas. E ere teie i te ohipa apî. I te matahiti 1879 ra, te faaite ra te tahi parau e aita i taeahia i te faito 1 i nia i te hanere o te huiraatira, aita ta ratou e haapaoraa, oia hoi e ere ratou i te melo no te hoê ekalesia. I te matahiti 1920, hau atu i te 8 i nia i te hanere o te huiraatira tei parau e aita ta ratou e haapaoraa. I te matahiti 1930, ua maraa i nia i te 14,4 i nia i te hanere. I te matahiti 1982, e 42 i nia i te hanere, e te faaite ra te hoê titorotororaa e hau atu i te 51 i nia i te hanere o te huiraatira i te Pays-Bas, e ere roa ˈtu ratou no te tahi noa ˈˈe ekalesia.
“Tau toetoe” no te Ekalesia
Te vahi fifi roa ˈtu â i te toparaa te faito o te mau melo o te ekalesia, o te toparaa ïa te faito o te feia haere pure, o te feia iho â râ e parau ra e melo ratou no te hoê ekalesia. I te matahiti 1988, teie te upoo parau o te vea ra De Telegraaf “E tau toetoe no te Ekalesia.” Te parau ra te vea ra e: “Aita e taata e maere faahou ra ia tupararihia te hoê ekalesia. Te iti noa ˈtura te feia haere pure. E parau mau te reira eiaha noa no te haapaoraa katolika, no te mau ekalesia reforomatio e Kalavini atoa râ. E ia tamau â te mau aratai haapaoraa i te faarahi atu â i te mau opaniraa, i roto i te tahi noa tau ui, aita e taata faahou e haere i te fare pure.”
Ua tapao atoa te vea e te toparaa te haapaoraa katolika roma o te toparaa ino roa ˈtu â ïa. Te faahiti ra hoi e i te matahiti 1965 ra, te tahi tau 60 i nia i te hanere o te mau katolika no te mau Pays-Bas atoa o te haere ra i te oroa pureraa. I te matahiti 1975 ra, e 28 ïa i nia i te hanere. I te mau matahiti i mairi aˈenei, ua topa mai ïa i raro mai i te 16 i nia i te hanere.
Ua itehia te mau faahopearaa o te toparaa mai te faito i roto i te feia haere pure, i nia i te fare pure, tei piri hoi te uputa ia ore te mau tataˈiraa e te mau haamauˈaraa e nehenehe e amohia e te mau amuiraa o te iti noa ˈtura. Inaha, e rave rahi mau fare pure tei tupararihia aore ra tei hoohia ˈtu no te tahi mau faaohiparaa ê atu. Te maere nei te rahiraa i teie mahana ia tomo atu ratou i roto i te fare pure e ite atu ai e ua faarirohia ei fare vairaa tauihaa tahito, ei fare hooraa pereoo taataahi, ei vahi taaroraa, ei vahi faataˈiraa upaupa, hooraa tiare, fare tamaaraa aore ra ei mau piha nohoraa.
Eita ˈtura hoi e maerehia ia peapea te manaˈo o te feia mana faaroo no nia i te oraraa no a muri aˈe. I muri aˈe i to te Pâpa Ioane Paulo II tereraa ˈtu i te mau Pays-Bas, teie ta te hoê epikopo no te mau Pays-Bas i parau: “Ua tere te pâpa e hiˈo i te hoê tino pohe, aore ra i te hoê taata maˈi e pohe atura e manaˈo ra e te ora noa râ oia.”
No te aha ratou e faarue ai i te Ekalesia
Ua oioi roa te toparaa te mau melo o te ekalesia maoti te tahi mau tumu apî. I roto i teie mau tumu, te vai ra ïa te oreraa e faatura i te mana. Eita te taata e hinaaro faahou e farii i te mau mea no te mea noa e te parau maira te hoê taata i roto i te faatereraa mana ia ratou e na reira. E tuati atu hoi te tiamâraa o te taata tataitahi i nia i te reira. I teie mahana, te hinaaro nei te taata e opua no ratou iho eaha ta ratou e tiaturi e nafea ratou ia haa.
Te tahi atu na tumu e parauhia ra o te mana ïa o te mau parau e haaparare e e haapurorohia ra e tae noa ˈtu hoi te huru o teie nei tau, maoti râ te oreraa e tiaturi i te mau faanahoraa i haamauhia. Te vai atoa ra te manaˈo ra e e faaore te mau faanahoraa i haamauhia i te tiamâraa e te hiroa tumu o te taata tataitahi. Hau atu, noa ˈtu â ïa e opa te manaˈo o te mau taata no te pae faaroo, e riro te mau huru tupuraa i te turai ia ratou ia faarue i ta ratou ekalesia. Ei hiˈoraa, eita roa ˈtu te manaˈo o te mau taata i roto i te hoê ekalesia, e tapea noa râ i te mau peu tumu, e topa i mua i te feia e turu i te mau tauiraa. E eita atoa hoi te manaˈo o te mau taata haere pure e turu i te mau tauiraa e topa, i roto i te mau amuiraa e tapea noa râ i te mau peu tumu.
I te pae porotetani, te mau noa râ te Ekalesia kalavini i te roo no te ati-maite-raa ˈtu i nia i te haerea morare tahito. No reira, e rave rahi tei maere roa i te titauraa te Apooraa epikopo kalavini no te mau Pays-Bas i te mau ekalesia o taua fenua ra ia farii i te mau mahu i roto i te oroa euhari e i roto i te taviniraa. I te matahiti 1988 ra, ua titau te Apooraa epikopo no te mau kalavini eukumene o te ao nei, i te mau Kalavini no te mau Pays-Bas e hiˈopoa faahou i te reira, ua pahono maira râ te apooraa e eita te faaotiraa e nehenehe faahou e tauihia. I te matahiti 1989 ra, ua maiti atoa te apooraa o te Ekalesia Reforomatio o te mau taata no te mau Pays-Bas, e patoi i te mau faaotiraa etaeta mau e ravehia i nia i te mau mahu. A feruri na pai ïa i te manaˈo o te mau porotetani e mau noa râ i te mau “peu tahito” ia faataa mai te hoê orometua kalavini, oia hoi te hoê mahu, e “ua riro te peu mahu ei ô no ǒ mai i te Atua ra; mea au atoa hoi na te Atua i te mahu”!
E mou roa anei te kerisetianoraa?
Ia au i te mau tumu i hiˈopoahia mai e e rave rahi atu mau tumu, e tia anei ia maerehia i te mea e mea rahi te taata e faarue nei i te mau ekalesia i te mau Pays-Bas e e rave rahi atu mau fenua? Oia mau, ua tae roa hoi te mau taata feruri hohonu i te faaoti e peneiaˈe eita te kerisetianoraa e itehia i te tahi vahi. Inaha, e ore anei te kerisetianoraa?
Ua faaite atea mai te Bibilia i te parau no te pâpâmǎrô i roto i te amuiraa faaroo kerisetiano, e i roto i te tahi atu mau haapaoraa o to tatou nei tau. (Apokalupo 16:12; 17:15) Te faaara atoa maira e e faarue vetahi pae i te haapaoraa hape eiaha noa no to ratou mauruuru ore aore ra no te mea ua haavarehia ratou, no te hoê râ tapao maitai roa. Te titau rû ra te parau tohu a te Bibilia i te na ôraa e: “A haere ê mai na outou i rapae, e au mau taata e, ia ore outou ia riro ei rave atoa i ta ˈna ra mau hara, ia ore outou ia pohe atoa i to ˈna ra mau pohe.” (Apokalupo 18:4) Te parau ra “ta ˈna” i ǒ nei, o te vahine taiata taipe faaroo ra o “Babulonia Rahi,” oia hoi te mau haapaoraa atoa o te ao nei, e tae noa ˈtu te mau haapaoraa o te amuiraa faaroo kerisetiano o teie nei tau. Te parau ra “e au mau taata e” o te feia aau rotahi ïa e imi nei i te parau mau e tei faarue ia Babulonia Rahi no te mea te hinaaro ra ratou e tavini i te Atua mai ta Iesu i haapii mai. I te mea hoi e ua atea roa te amuiraa faaroo kerisetiano i te kerisetianoraa mau, e tia ˈtura ïa i te mau taata aau rotahi ia haere ê mai i rapae no te tavini i te Atua ia au i te hoê huru e fariihia mai ai ratou.
Te ora mau nei te kerisetianoraa mau e te ruperupe nei i te mau Pays-Bas e ati tia noa ˈˈe i teie nei ao. Te pee nei te mau Ite no Iehova, noa ˈtu to ratou tiaraa taata hara, i te mau haapiiraa e te mau haerea a te Mesia. Aita e manaˈohia ra e e farii noa mai outou i te reira. No te aha ïa e ore ai e hiˈopoa i te mau tiaturiraa a te mau Ite no Iehova ia au i te Bibilia, e a hiˈo no outou iho. A haapii i te Parau a te Atua no nia te kerisetianoraa a te mau aposetolo a Iesu, ei faaauraa i ta te mau ekalesia a te amuiraa faaroo kerisetiano i haapii e i faaohipa ehia rahiraa senekele te maoro. E riro hoi outou i te fanaˈo i te reira, ia au i ta te aposetolo Paulo e faataa ra “i teie nei ao e te ao a muri atu.”—Timoteo 1, 4:8.
[Hohoˈa i te api 10, 11]
E rave rahi mau ekalesia i Europa e faaohipahia ra i teie nei no te tahi mau opuaraa materia. Api 10: Te hoê fare vairaa pereoo i te mau Pays-Bas. Api 11: Te hoê fare raveraa ohipa, te hoê fare no te mau ruau, te hoê fare no te mau tane, e te hoê fare pure aita e taata faahou i Penygraig, i te Pays de Galles.