Te hoê tauiraa i roto i te Ekalesia i Farani
Na to tatou taata papai A ara mai na! i Farani
“‘Aita e taata e haere faahou mai nei i te pure. I te mau poipoi atoa, e faatupu na i te oroa pureraa na te mau manu rii e te mau tuturahonui. I te matahiti i mairi aˈenei, hoê anaˈe bapetizoraa e e 26 maˈi i hunahia. Eaha hoi mai te reira ˈi te huru? Aita hoê noa ˈˈe faaipoiporaa.’ I te tae-matamua-raa mai [teie perepitero] i te oire iti no La Bastide [i te pae apatoa no Farani], e 85 tamarii e haere na i te haapiiraa sabati. I teie mahana, e pae anaˈe rahiraa o ratou. Hoê anaˈe monahi i roto i te mataeinaa epikopo, e 120 paroisa aita e perepitero.”—Te hoê perepitero, i anianihia te manaˈo na te vea no Paris ra Le Figaro.
“Na vai e opua e faahoˈi faahou mai na te mau katolika e himene i te mau himene aiˈa grégoriens, i te mau himene nehenehe mau, . . . te mau fata faaunaunahia i te tiare, te mau ahu oroa, te mea noˈanoˈa, te mau piana, e te mau perepitero a te paroisa i te pupiti? . . . E riro mau â hoi te hoê katolika tei ore i faaohipa i ta ˈna haapaoraa i te hoê tau maoro e o te opua e hoˈi mai i roto i te aua, mai te tamaiti i haere i te fenua roa ra. Tera râ, i teie mahana eita o ˈna e ite i te tamahanahanaraa a te utuafare o to ˈna metua tane, o te hoê râ vahi vairaa pereoo i reira te tamaumauraahia i te mau afata haapuairaa reo ia nehenehe o ˈna e faaroo i te mau aˈoraa na roto noa ˈtu i to ˈna pereoo.” —Geneviève Dormann, tei papai i roto i te Le Figaro Magazine.
MAI te hopea mai o te mau matahiti 1970, ua itehia te tahi mau tauiraa i roto i te mau katolika e faaipoipo na i te mau porotetani. Mai te matahiti 1966 mai, e tia i te hoê hoa faaipoipo katolika ia papai i te hoê euhe oia hoi ia faariro o ˈna (te tane aore ra te vahine) ei katolika i te mau tamarii atoa e fanauhia mai i roto i to raua faaipoiporaa. E tia i te tane porotetani aore ra i te vahine ia farii i te reira. I teie mau mahana, mea huru maitai aˈe te ekalesia. E tupu te oroa faaipoiporaa i roto i hoê fare pure porotetani aore ra katolika i mua i te hoê ekalesiatiko no tera aore ra no tera haapaoraa aore ra o na haapaoraa toopiti.
“Mai te piti mai o te apooraa i tupu i Vaticana, eita noa e tia i te Ekalesia katolika ia faaite i te hoê hohoˈa apî e te taa ê atoa hoi i mua i te huiraatira, e tia atoa râ ia ˈna ia hiˈo ia ˈna iho i raro aˈe i te hoê huru taa ê. . . . I teie nei, mea huru haehaa aˈe te ekalesia, e te fatata aˈe atoa hoi i te tahi atu mau haapaoraa kerisetiano, teie e farii nei i te tiamâraa o te haava manaˈo, e teie horoa nei ia ˈna iho ‘no te tauturu i teie nei ao.’”—Vea farani Le Monde.
Hau atu i te 30 matahiti i teie nei, mai te piti maira iho â râ o te apooraa i tupu i Vaticana, ua farerei mai te Ekalesia e rave rahi mau tauiraa. Eaha ïa te huru o te mau melo haapao maitai e o te mau upoo faatere haapaoraa i mua i taua mau tauiraa nei?
E ere roa ˈtu te mau mea mai tei manaˈohia
I te omuaraa o te mau matahiti 1960 ra, ua faatia te karadino o Feltin, arii-epikopo no Paris, i te mau perepitero o ta ˈna mataeinaa, ia tuu i to ratou mau ahu perepitero i te hiti e ia oomo i te mau ahu matauhia e tatou, mai te hoê pereue e te piripou avae roa hoê â huru ahu e te tahi maa satauro iti i roto mai i te ahu. Aita te ahu roa katolika roma o te perepitero e oomohia na na te rahiraa o te mau perepitero i Farani, o te mau perepitero haapao i te mau peu tumu anaˈe teie e tamau nei â i te oomo. I taua atoa area tau ra, e faaitoitohia na te mau katolika e haere i te pure i te mau po mahana maa maoti hoi i te mau poipoi sabati.
Ua farerei te lituria, tei ore hoi i taui e rave rahi senekele te maoro, e rave rahi mau tauiraa. Ua faaôhia mai te tahi mau himene apî i roto i te oroa pureraa, noa ˈtu â ïa eita te taatoaraa e au i taua mau himene ra. Ua huri te fata o te fare pure e inaha e tia ˈtura hoi i te perepitero ia fariu tia ˈtu i to ˈna aro i nia i ta ˈna nǎnǎ, ia tupu te mau oroa. Te hoê râ o te mau tauiraa rahi roa ˈˈe i roto i te lituria katolika, te faatupuraa ïa i te oroa pureraa na roto i te reo o te fenua iho. E ua tupu te reira i te oreraa te oroa pureraa e faatupuhia na na roto i te reo latino.
O François, Maryse, e o Gilles te tahi mau hiˈoraa e faataa mai i te huru o vetahi mau katolika rahi roa i mua i taua huru tupuraa nei. E taata turu rahi roa o François i te oroa pureraa e faatupuhia na roto i te reo farani. Te na ô ra oia e: “E nehenehe pai ïa oe e taa eaha ta te perepitero e parau ra.” Aita o Maryse e turu ra i taua tauiraa nei no te mea, ia au i ta ˈna e parau ra, “mea nehenehe aˈe [te oroa pureraa] i mutaa ihora.” Hoê â manaˈo to Gilles e to Maryse. Teie ta ˈna e faaite ra: “I to matou tauiraa mai te reo latino e na roto mai ai i te reo farani, no ˈu nei mai te huru ra ïa e ua mutu te faaroo.”
I rotopu i te mau katolika tei farii i te mau tauiraa, e rave rahi tei manaˈo e aita te mau mea i taui roa. Te faaau nei vetahi pae e ei tiaraa rahi atu â to te ekalesia i roto i te mau ohipa a to teie nei ao e tia ˈi. Te farii nei vetahi atu i te faaipoiporaa o te mau perepitero e oia atoa hoi e ia nominohia te mau vahine.
E mau taata faaroo mau anei te melo o te Ekalesia?
Ua faahuru ê rahi mau â taua mau tauiraa nei i te mau oroa a te ekalesia. I roto e rave rahi mau fenua, ua topa rahi roa mai te faito o te mau taata haere pure. Inaha, ua topa roa mai te numera o te mau katolika farani e haere nei i te oroa pureraa hoê aˈe taime i te avaˈe mai te 45 i nia i te hanere i nia i te 20 i nia i te hanere, i roto i na matahiti e 25 i mairi. Ua hope te tau no te faˈiraa hara tamau i mua i te hoê perepitero. Ia au i te hoê titorotororaa i ravehia aita i maoro aˈenei, 14 anaˈe i nia i te hanere o te huiraatira farani o te haere nei i te faˈiraa hara hoê aˈe taime i te matahiti, ia faaauhia i te 51 i nia i te hanere i te matahiti 1952 ra.
Ua riro atoa mai te parau no te haapaoraa i te nǎnǎ ei fifi rahi mau. Te ruau noa ˈtura te mau upoo faatere haapaoraa. Eita te mau perepitero e faarue nei i te toroa perepitero aore ra e pohe nei, e monohia. E ei faahopearaa, e tuhaa rahi roa ˈtu â hoi ta te mau melo noa i roto i te haamoriraa.
E ite-rahi-hia ˈˈe te fifi i roto i te mau perepitero i te mau mataeinaa. E rave rahi hanere o te mau paroisa o te mau mataeinaa i Farani, eita e maoro roa aita faahou ta ratou e perepitero, e e rave rahi o te feia faaroo e tere na na te mau oire rii no te oroa pureraa i te sabati aore ra teie e mauruuru noa nei i ta te Ekalesia i Farani e farii nei ei ADAP (mau rururaa sabati aita anaˈe e perepitero). Eaha te manaˈo o te taata i teie mau rururaa o te ore hoi e maoro roa i te faarirohia ei oroa pureraa? Te horoa tahaa ra te hoê vahine paretenia i to ˈna manaˈo no nia i te huru tupuraa i Farani ropu: “Aita te taata e haapeapea mau ra no nia i te auraa mau o te mau mea. Mai te peu e aita e ohipa e faatupuhia i ǒ nei i te mau sabati, e ere atoa na ratou i te mea tauˈa roa.”
Te horoa mai nei te mau pǔpǔ apî katolika—te mau charismatiques iho â râ—i te tahi tiaturiraa no te rahiraa o te taata. O te hoê râ hoi tuhaa iti o te feia faaroo katolika teie e tauˈa nei i te reira e aita roa ˈtu e pûpû mai nei i te hoê ravea no te parauhia ra e te fifi i roto i te ekalesia.
No te aha râ hoi teie mau tauiraa i tupu ai? Afea ra ratou i te haamataraa? Na te aha i faatupu ia ratou? No te pahono i teie mau uiraa, e tia ia tatou ia hiˈopoa poto noa i te aamu o te Ekalesia katolika i roto i na matahiti e 30 i mairi.