Ia au i te Bibilia . . .
Te mau ati e utua anei no ǒ mai i te Atua?
I TE mau motu Philipino, te hoê fenua e roo-pinepine-hia nei i te mau ati natura, ua aniani vetahi mau taata e, ‘Te tamata ra anei te Atua i te taata na roto i teie mau ati?’ I te matahiti 1991, i muri aˈe i te paainaraa mouˈa auahi vavahi roa ˈˈe o teie nei senekele, ua ani te upoo parau o te hoê vea no Philipino e: “Te paainaraa mouˈa auahi: E utua anei no ǒ mai i te Atua?”
Ua faaite te vahine papai vea o Nelly Favis-Villafuerte i teie huru manaˈo ia ˈna i papai e: “Area no te mau kerisetiano tiaturi i te Bibilia ra—hoê anaˈe tatararaa: ua riro te paainaraa o te mouˈa auahi Pinatubo ei tapao na te Atua no te faahaamanaˈo ia tatou e te vai ra te hoê Atua riaria e te puai hope e mana ra i nia i te mau ohipa e te oraraa o te mau taata e to te mau nunaa.” Ia au i teie faaiteraa, e riro tatou i te ui e:
Te haava ra anei te Atua Puai hope i te mau taata i teie mahana?
Mea papu maitai e ua na reira te Atua i mutaa ihora. Te faaite ra te mau hiˈoraa i tapaohia i roto i te mau Papai no nia i te Diluvi i te tau o Noa, te haamouraahia o Sodoma raua o Gomora, e te vavahiraahia o Ierusalema e piti taime, te oire hoi o tei taatihia i to ˈna ra iˈoa hanahana, e e nehenehe te Atua Mana hope e faatupu i te haavaraa o ta ˈna i opua i nia i te feia o te ofati tamau noa i ta ˈna mau ture.—Genese 7:11, 17-24; 19:24, 25; Paraleipomeno 2, 36:17-21; Mataio 24:1, 2.
E i teie mahana? Ua faaite atea mai o Iesu Mesia e e tupu te hoê taime ati rahi na te ao nei i roto i te Mataio pene 24, te Mareko pene 13, e te Luka pene 21. I roto i teie mau pene, ua horoa oia i te hoê tohu ei faaararaa no nia i te mau ohipa e te mau huru tupuraa o te taaihia e te hopea o te faanahoraa o te mau mea ia taa i te feia e feruri e te faatere ra oia ma te itea-ore-hia mai nia mai i te raˈi. Te tupu nei teie mau parau tohu i teie mahana. E tia râ ia tapao e ia ˈna i faatupu i te mau haavaraa tataitahi i faahitihia i nia ˈtu, ua horoa te Atua ra o Iehova i te mau faaararaa maramarama e te tuutuu ore hou te haamouraa e tupu ai. (Amosa 3:7) Teie râ, no nia i te mau ati natura e tupu nei i to tatou nei tau, mea pinepine te mau faaararaa i te horoahia mai e te mau mana toroa, niuhia i nia i te mau hiˈopoaraa a te ite aivanaa.
Hau atu, te faaara ra te pǐpǐ ra o Iakobo ia tatou i roto i te pene matamua o ta ˈna rata, i te irava 13 e: “E ore roa hoi te Atua e [tamata] i te ino, e ore roa hoi oia e [tamata] i te taata.” Maoti te maraaraa o te huiraatira o te ao nei, ua titauhia te taata ia ora i pihai iho i te mau vahi atâta. Na roto i te titauraa i te fenua no te ora i nia iho e no te faatupu i te maa, ua haamararihia ˈtura te mau vahi e ururaau na mua ˈˈe, e i te tahi mau taime, e ohipa atoa te reira i roto i te puairaa o te tahi mau ati natura i tupu na roto i te mau ûa puai e te taheraa oioi.
No reira, eita e tano ia parau e na te Atua Mana hope e faatae maira i te mau ati natura ei utua i nia i te feia e ora ra i roto i te mau vahi i atihia. Inaha, mea ohie roa ia ite e e rave rahi feia hapa ore, mai te mau tamarii apî, o te mauiui rahi roa ˈˈe i te taime ati. Teie râ, noa ˈtu e e ere te Atua Puai hope te tumu o teie mau ati, e nehenehe tatou e ani e:
E nehenehe anei tatou e huti mai i te tahi mau haapiiraa?
E. No te feia e ora ra i roto i te mau vahi i atihia, te vai ra te tamataraa no te ite e eaha te faufaaraa o ta ratou e horoa ra no ta ratou mau taoˈa materia ia faaauhia i to ratou iho ora. Ua rave vetahi mau taata i te mau ohipa atâta e te faufaa ore i taua mau taime ra no te faaora noa mai i te tahi mau taoˈa materia. E tia ia tatou ia haamanaˈo e ua parau o Iesu e: “Rahi noa iho hoi ta te taata nei taoˈa, e ere hoi tei taua taoˈa na ˈna ra to ˈna ora.” (Luka 12:15) E nehenehe te mau taoˈa materia e monohia, aita râ ta te taata e nehenehe e mono i to ˈna ora.—Mataio 6:19, 20, 25-34.
E nehenehe atoa te mau ati natura e turai i te mau taata ia feruri i nia i to ratou huru oraraa. Ua faaitoito te aposetolo Paulo i te mau kerisetiano ia haapao maitai i to ratou haerea: “E ara ia tia to outou haerea, eiaha mai ta te ite ore ra, mai ta te feia ite râ, ma te faaherehere maite i te taime, no te mea e anotau ino teie.” (Ephesia 5:15, 16) Ua riro te mau tamataraa tataitahi ta te hoê taata e faaruru i roto i to ˈna oraraa, ei haamanaˈoraa i te faufaaraa ia faatupu i te hoê faaroo paari.
Te toru o te haapiiraa e nehenehe e hutihia mai na roto i te mau ati natura, oia hoi mea titauhia ia faatupu tatou i te hoê taairaa hohonu, oia hoi te ati-maite-raa ˈtu ia vetahi ê. I roto i te hoê vaehaa i atihia, e tia ia faaite i te aroha no te feia i atihia maoti hoi i te manaˈo e e tia i te taata tataitahi ia imi i to ˈna ora. E tano iho â râ teie manaˈo no te feia tei horoahia ia ratou ra te hopoia e aupuru ia vetahi ê. Ua faataa te peropheta Isaia e e riro te feia o ta ˈna i pii “te pǔpǔ arii” “mai te faarǔrǔraa i te vero ra, e mai te pupuniraa i te mataˈi rahi ra; e mai te pape rii tahe i te vahi pâpâmaro ra; e mai te mǎrǔ o te hoê mato rahi i te fenua paurâ.”—Isaia 32:1, 2.
Ia ati maite atu tatou ia vetahi ê i roto i te mau ati, e rave rahi mau taime tano no te tufa i te mea e vai ra ia tatou nei e o vetahi ê, na roto i te parau e na roto atoa i te ohipa. Ei hiˈoraa, ua horoa te paainaraa o te mouˈa auahi Pinatubo e rave rahi mau ravea no te tufa e o vetahi ê na roto i te tautururaa i te feia o tei horo i te ati. E rave rahi aita faahou ta ratou e maa no te mahana. No reira, ua faaite vetahi mau taata i to ratou tapitapiraa no vetahi ê na roto i te tautururaa ia ratou. Teie râ, e rave rahi o te ani mai e:
E tupu anei te hoê haavaraa hopea no te huitaata nei?
E, e tupu, mai tei faaite-papu-hia i roto i te Parau a te Atua. (Mataio 24:37-42; Petero 2, 3:5-7) Hou taua haavaraa e tupu ai, e tia ia ravehia te hoê ohipa faaararaa na te ao taatoa nei, mai ta Iesu i tohu mai: “E mata na râ te evanelia i te faaite-haere-hia [na mua] i te mau fenua atoa nei.”—Mareko 13:10.
No reira, e tia ia tatou tataitahi ia aniani e, ‘Eaha ta ˈu e rave?’ Te faaitoito atu nei matou ia outou ia rave i te taime no te maimi eaha ta te Bibilia e titau ra ia tatou tataitahi ia rave ia ora ˈtu tatou i taua ati ra e roohia i nia i te fenua atoa nei.