Ia au i te Bibilia . . .
Te tuuraa rima—E titauraa kerisetiano anei?
“Te tuuraa rima e oroa moˈa ïa o te horoa i te kerisetiano bapetizohia te tia-roa-raa i te oraraa kerisetiano, a riro mai ai oia ei kerisetiano taata paari, ei faehau, e ei ite no te Kirito.”—Buka parau paari katolika no te haapiiraa e no te fare.
AITA te rahiraa o te mau porotetani e farii ra e e oroa moˈa te tuuraa rima. Ua papai râ te katolika tuatapapa i te parau no nia i te Atua no te 13raa o te senekele o Thomas Aquinas e “na te tuuraa rima e haamaitai faahope roa i te oroa moˈa o te bapetizoraa.” Noa ˈtu ïa, teie te mau uiraa e ô mai: Ua rave anei te mau kerisetiano matamua i te tuuraa rima? E titauraa kerisetiano anei teie peu moˈa i teie nei mahana?
“Aita roa ˈˈe e mea e vai ra i roto i te Evanelia e faaite ra e na Iesu iho i haamau i te Oroa moˈa o te Tuuraa rima,” ta te Buka parau paari apî katolika e faˈi nei. No te aha ïa, i muri iho te mau orometua a te ekalesia i turu ai i te manaˈo, e mea titauhia i muri aˈe i te bapetizoraa, te tahi atu oroa, no nia i te faatahinuraa e te tuuraa rima ia riro mai te hoê taata ei melo mau no te ekalesia?
Mea nafea te tuuraa rima i te haamataraa?
O te bapetizoraa i te aiû te tumu rahi a titauhia ˈi te tahi atu oroa moˈa. “Ma te vai-ara-raa i te fifi i te bapetizoraa i te aiû,” ta te buka ra Te kerisetianoraa e parau ra “te faahaamanaˈo ra te mau ekalesia . . . i te feia tei bapetizohia i te auraa o te reira na roto i te ‘tuuraa rima’ i muri aˈe i to ratou oraraa.” E faahaamanaˈo mau ra anei te tuuraa rima i te auraa o te bapetizoraa, aore ra te haapouri ra anei te reira i te parau mau no nia i te bapetizoraa?
Te mea mau, aita e bapetizoraa i te aiû i roto i te mau Papai. Ei hiˈoraa, aita te pipiraa pape i nia i te aiû e faatiamâ ia ˈna i te hara tumu; o te faaroo anaˈe i roto i te hoo o te tusia a Iesu Mesia o te na reira. (Ioane 3:16, 36; Ioane 1, 1:7) Te bapetizoraa i te pape e taipe faaiteraa e ua pûpû taatoa ïa te taata e bapetizo ra ia ˈna no te rave i te hinaaro o te Atua ra o Iehova na roto i te arai o Iesu. Te bapetizoraa i te pape no te mau pǐpǐ ïa—‘te feia faaroo’—eiaha râ te aiû.—Mataio 28:19, 20; Ohipa 8:12.
“Afea te Bapetizoraa i te hoperaa e te Tuuraa rima i te haamataraa?” te ui nei te Buka parau paari apî katolika. Te pahono nei ïa: “Peneiaˈe eiaha e tamata i te faataa ê roa i te reira, no te mea te tuatapapa ra tatou i te oroa hoê roa a te Ekalesia matamua.” Oia mau, i te senekele matamua, te “oroa hoê roa” a riro roa ˈi oia ei melo mau no te amuiraa kerisetiano o te bapetizoraa ïa.—Ohipa 2:41, 42.
E mea titauhia anei te tuuraa rima, na mua ˈˈe a noaahia ˈi te varua moˈa? Eita. I roto i te amuiraa kerisetiano matamua, te tuuraa rima i muri aˈe i te bapetizoraa, no te mau nominoraa taa ê ïa aore ra no te horoaraa i te mau ô semeio a te varua. Ua aramoina ïa teie mau ô i te poheraa te mau aposetolo. (Korinetia 1, 13:1, 8-10) Ua taai-pinepine-hia te tuuraa rima, eiaha i te bapetizoraa i te pape, no nia râ i te mau ohipa taa ê e tia ia ravehia ia au i te ohipa mitionare a te mau kerisetiano. (Ohipa 6:1-6; 13:1-3) Te manaˈo e na te tuuraa rima e faahaamanaˈo i te tuuraa rima a te mau aposetolo, mai ta Te mau niu o te faaroo: Te ui katolika e parau ra, e o te hoê “oroa moˈa teie o te taui hohonu roa i te taata no reira e noaahia mai ïa hoê noa taime,” aita teie manaˈo e tia ia hiˈopoa-maite-anaˈe-hia.
Te faaara nei te aposetolo Paulo i te ruri-ê-raa te parau mau tumu o te Bibilia: “Te vai atura hoi te tau e ore ai ratou e farii ai i te parau mau, no te anoenoe ra o to ratou tariˈa, . . . e fariu ê hoi to ratou tariˈa i te parau mau, a opai tia ˈtu ai i te fabula.” (Timoteo 2, 4:3, 4) Te faahiti nei râ te feia tiaturi i te oroa o te tuuraa rima e piti na hiˈoraa o te mau Papai ei haapapuraa.
E niu anei to roto i te mau Papai?
E pinepine te ravehia te faatiaraa e vai ra i roto i te Ohipa 8:14-17 ei niu no te haapapuraa i te reira. Area râ, teie tuuraa rima ia noaahia mai te varua moˈa e tupuraa hoê roa ïa. Eaha ïa? E ere te mau Samaria i te peroseluto ati Iuda. E o ratou te feia matamua e ere i te ati Iuda tei amuihia ˈtu i te amuiraa kerisetiano. I to te pǐpǐ ra o Philipa pororaa i Samaria, e rave rahi Samaria i “bapetizohia . . . te tane e te vahine atoa,” aita râ i noaa i reira iho te varua moˈa. (Ohipa 8:12) No te aha?
A haamanaˈo, ua horoa Iesu Mesia i “te mau taviri o te basileia” ia Petero—te hopoia no te pǔpǔ-matamua-raa ˈtu i te ravea no te tomo i roto i “te basileia o te ao” no te mau pǔpǔ taa ê o te feia tei fariu mai. (Mataio 16:19) No reira, a tae atu ai Petero raua o Ioane i Samaria e a tuu atu ai i te rima i nia i teie nei mau pǐpǐ matamua e ere i te ati Iuda, i reira te varua moˈa i te niniiraahia i nia ia ratou ei haapapuraa e melo ratou no a muri aˈe i roto i “te basileia o te ao.”
Te ite ra te tahi pae i roto i te Ohipa 19:1-6 i te haapapuraa e te vai ra to te mau kerisetiano matamua oroa taa ê i muri aˈe i te bapetizoraa. I roto i teie tupuraa, e taa-maitai-hia te tumu aitâ te varua moˈa i niniihia ˈtu i nia i te tahi mau pǐpǐ o te oire no Ephesia, e mau pǐpǐ apî ratou tei bapetizohia i “te bapetizo a Ioane,” e ere ïa i te mea tano faahou. (Hiˈo atoa Ohipa 18:24-26.) I te faataaraahia te reira ia ratou, oioi ratou i te “bapetizohia . . . i te iˈoa o te Fatu ra o Iesu.” I reira râ, “ua tuu atura” te aposetolo Paulo “i tana rima i nia iho ia ratou” ia nehenehe e noaahia ia ratou te mau ô semeio o te varua moˈa a te Atua e tei hau atu ua fariihia ratou ei mau tamarii pae varua a te Atua.—Roma 8:15, 16.
No nia i teie mau faatiaraa, te parau nei te Titionare apî no nia i te ite i te Parau a te Atua: “Aore e raveraa tamau tei taai-tia-hia ˈtu i nia i teie mau tupuraa, e, noa ˈtu e ahiri ratou e horoa nei i te tahi hiˈoraa, e ere roa i te mea papu, e e tia anei ia faarirohia te reira ei faaueraa ia riro ei melo kerisetiano mai tei itehia no te bapetizoraa i te pape. . . . I roto i te mau Ohipa a te mau aposetolo e faaohipa-pinepine-hia te bapetizoraa i te pape ma te ore e apeehia i te tuuraa rima (no reira teie mau tupuraa ohipa i varavara roa ïa).” Oia mau, e mau ohipa varavara roa teie no te mau tupuraa varavara atoa.
“Te oroa parauhia ‘tuuraa rima,’” ta te Titionare apî no nia i te ite i te Parau a te Atua e faaoti nei, “ua riro mai ïa ei ‘oroa e imi nei i te hoê haapiiraa.’” I te mea mau, e oroa aore to ˈna e niu i roto i te mau Papai, e oroa no roto mai i te mau haapiiraa hape, e ere roa ˈtu te hoê titauraa no te mau kerisetiano.