VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g94 8/1 api 26-27
  • E tia anei e ia bapetizo-faahou-hia outou?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E tia anei e ia bapetizo-faahou-hia outou?
  • A ara mai na! 1994
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • A faariro ei pǐpǐ, a bapetizo atu ia ratou
  • Te faatiaraa a te mau Papai no nia i te bapetizo-faahou-raa
  • Nafea ia faaineine no te bapetizoraa
  • Eaha te bapetizoraa?
    Te pahono ra te Bibilia
  • No te aha e farii ai i te bapetizoraa?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2002
  • Te auraa o to outou bapetizoraa
    Tahoêhia i roto i te haamoriraa o te Atua mau hoê roa
  • Eaha te bapetizoraa e no te aha mea faufaa te reira?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2026
Ite hau atu â
A ara mai na! 1994
g94 8/1 api 26-27

Ia au i te Bibilia . . .

E tia anei e ia bapetizo-faahou-hia outou?

UA HEPOHEPO roa o Lucila. Noa ˈtu e ua paari oia i roto i te faaroo katolika, ua haamata oia aita i maoro aˈenei i te hoê haapiiraa papu no nia i te Bibilia e te tauturu o te hoê hoa e ere i te katolika. Ua ite atu oia e mea taa ê te faataaraa a te Bibilia no nia i te bapetizoraa ia faaauhia i te mau peu tei haapiihia ia ˈna i to ˈna nainairaa. “E tia anei e ia bapetizo-faahou-hia vau?” ta ˈna i ani ma te aau rotahi. “Te mǎtaˈu nei au i te na reira e e faaino atu ai au i te Atua.”

Ua niniihia aore ra ua maniihia i te pape i nia tau hanere milioni taata, e mau katolika e e mau porotetani, i nia ia ratou i to ratou nainairaa na roto i te hoê oroa bapetizoraa. Ua bapetizohia vetahi mau taata na roto i te tahi atu huru ma te taumi roa i roto i te pape i to ratou ruhiruhiaraa. E matara mai â te hoê uiraa, Eaha mau na te bapetizoraa kerisetiano? Te vai ra anei te tahi huru tupuraa e titau ra e ia bapetizo faahou?

Te horoa nei te Titionare nainai Katolika i te auraa o te bapetizoraa mai “te oroa moˈa i reira, na roto i te pape e te parau a te Atua, e tamâhia te hoê taata i te hara atoa e e fanau-faahou-hia oia e haamoˈahia oia i roto i te Mesia no te ora mure ore.” No nia i te bapetizo-faahou-raa, te parau nei â taua buka ra e “e tuu te bapetizoraa i te hoê tapao o te ore e mâ i roto i te nephe, oia hoi te auraa eita ta ˈna, no te mea eita e nehenehe, e tapitihia.” O te reira anei ta te Bibilia e parau ra?

A faariro ei pǐpǐ, a bapetizo atu ia ratou

I roto i te Mataio 28:19, 20, te taio nei tatou i te faaueraa no nia i te bapetizoraa ta te Mesia i faatiahia i horoa i ta ˈna mau pǐpǐ hou oia e hoˈi ai i nia i te raˈi. “E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ia ratou i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te varua [moˈa]; ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.” Papu maitai, e anihia e ia bapetizo te mau pǐpǐ kerisetiano—te feia o tei faauehia ia haapao i te mau faaueraa a te Mesia—eiaha râ i te mau tamarii.a E tuea te reira i te mea e te mau bapetizoraa atoa i faataahia i roto i te mau Papai no te mau pǐpǐ ïa, ma te papu e taumi-taatoa-hia ratou i roto i te pape. O te ohipa mau ïa i tupu i to Iesu iho bapetizoraahia e Ioane Bapetizo. Te faatia ra te Bibilia e i muri aˈe i te bapetizoraa, “haere maira [o Iesu] i nia mai raro mai i te pape” o te anavai no Ioridana. (Mataio 3:16) Oia mau, te haapapu nei te mau Papai e ua maiti o Ioane i te hoê vahi bapetizoraa tano maitai ia rahi mau te pape e titauhia.—Ioane 3:23.

I muri aˈe, a faatiahia ˈi te bapetizoraa o te taata eunuka no Etiopia, te parau nei te Bibilia ia tatou e “haere atura raua i raro i te pape, o Philipa e te eunuka atoa ra, e bapetizo atura oia ia ˈna,” e i muri aˈe “tae maira raua i nia mai raro mai i taua pape ra.” (Ohipa 8:38, 39) Ua tuea teie bapetizoraa na roto i te taumi-roa-raa i roto i te pape e te auraa taatoa o te parau Heleni ba·ptiʹzo, “bapetizo,” no roto mai i te parau baʹpto, oia hoi te auraa “haere roa i roto aore ra i raro,” te reira hoi te tumu o te parau beretane ra “bapetizoraa.”

Te faatiaraa a te mau Papai no nia i te bapetizo-faahou-raa

Eaha ˈtura ïa te parau no te mau milioni taata o tei bapetizo-aˈena-hia i to ratou nainairaa aore ra o tei ore i taumi-roa-hia i roto i te pape? Ua tano anei e ia bapetizo-faahou-hia ratou? Te tauturu nei te hoê ohipa i tupu i faatiahia i roto i te Ohipa 19:1-7 ia pahono i taua uiraa ra. Ua tupu te reira i te roaraa o te tau toetoe o te matahiti 52/53 o to tatou nei tau a haere ai te aposetolo Paulo e mataitai i te oire ona no Ephesia i Asia Iti. Ua ite atura oia i te tahi mau pǐpǐ e titau ra e ia bapetizo-faahou-hia ratou. I to ˈna iteraa e ua bapetizohia taua mau taata ra e Ioane Bapetizo, ua bapetizo faahou o Paulo ia ratou “i roto i te iˈoa o te Fatu ra o Iesu.” Aita oia i manaˈo e e faaino oia i te Atua. Papu maitai, ua farii te Atua i te huru feruriraa o Paulo, e maoti râ i te patoi i teie bapetizo-faahou-raa, ua haapapu te Atua i to ˈna fariiraa ma te afai mai i to ˈna varua moˈa.

Ua patoi anei na taata e 12 i te haapiiraa a Paulo no nia i te huru o te bapetizoraa e te faufaaraa o te Mesia oia hoi o Iesu Mesia, papu maitai aita o Paulo i bapetizo atu. A tahi, e tia i te mau taata ia faaineine ia ratou no te bapetizo. I reira noa oia e nehenehe ai e bapetizo-faahou-hia e te farii maitai a te Atua.

Nafea ia faaineine no te bapetizoraa

Nafea tatou ia faaineine ia tatou no te bapetizoraa? A hiˈopoa na i te feia e rave rahi o tei bapetizohia i te mahana o te Penetekose o te matahiti 33 o to tatou nei tau. Nafea ratou i te faaineineraa? Na mua roa, mai te mau Ati Iuda e te feia i farii i te haapaoraa ati Iuda, ua roaa ia ratou i te hoê ite aravihi maitai no nia i te Atua ra o Iehova, ta ˈna mau taairaa e to ˈna mau taata, e te mau parau tohu a te Bibilia no nia i te Mesia i tǎpǔhia. A piti, ua roaa ia ratou hau atu â i te hoê ite mau i te taime a horoa ˈi te aposetolo ra o Petero i te hoê faaiteraa faauruahia i taua mahana ra. Eaha te faahopearaa?

“E ite aˈera ratou i taua parau ra, putapû atura to ratou aau, e ua na ô maira ia Petero e te mau aposetolo atoa ra, E te mau taeae nei, eaha matou nei? Ua parau atura Petero ia ratou, E tatarahapa, e ia bapetizohia outou atoa i roto i te iˈoa o Iesu Mesia ia matara te hara, e horoahia mai ïa te [varua moˈa] ia outou.” (Ohipa 2:37, 38) A tapao na e ere te ite o Petero i te mea hohonu ore. “E rave rahi te parau ta ˈna i parau atu, e aˈo atura.” Ua papu ia ratou i ta ˈna haaferuriraa, e ua farii ratou i ta ˈna i parau e ua bapetizohia ˈtura. “E amui-atoa-hia maira ia ratou, e toru atoa tausani i taua mahana ra.”—Ohipa 2:40, 41.

Ua titauhia i te hoê â ohipa no te bapetizoraa fariihia e te mau Papai i teie mahana: (1) ite mau, (2) tatarahapa rotahi, e (3) fariuraa mai, aore ra te huriraa i nia i te Atua e te faarue-roa-raa i “teie nei ui mârô.” Hau atu, e tia ia ravehia te bapetizoraa fariihia e te mau Papai “i roto i te iˈoa o Iesu Mesia,” o tei niuhia i nia i te fariiraa i ta ˈna tusia taraehara no te faaoreraa i te hara e te auraroraa ia ˈna mai te Arii i faateronohia e te Atua.—Ohipa 2:40; Roma 5:12-19; 7:14-25.

Aita e faufaa i te feia aau rotahi o tei ineine ia au i te Papai no te bapetizoraa ia mǎtaˈu e ia bapetizo-faahou-hia ratou e au ore mai te Atua ia ratou. Taa ê roa râ, e hopoi mai te bapetizoraa e tano i te Papai o te feia tei ineine i te oaoa a te Atua.

[Nota i raro i te api]

a No te tahi atu haamaramaramaraa, a hiˈo i te tumu parau “Bapetizoraa—No te mau tamarii anei?” i roto i te A ara mai na! no te 8 no atopa 1986 (farani).

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono