Te vai mau ra anei te hoê taairaa i rotopu i te avaava e te oraora-maitai-raa o te tino?
“Mauruuru no te oreraa e puhipuhi i te avaava”—Te hoê tapao no te mau tau.
“Mauruuru no te puhipuhiraa i te avaava”—Te pahonoraa i papaihia
e te hoê fare hamani avaava.
TE FAATUPUHIA ra te mau tabula aroraa; te faaohipahia ra te penitara e te mau matini roro uira no te haaparare i te tahi mau parau. Te haapurara ra te mau fare hamani parau faatiani i te tahi mau parau patoi. Te tumu no te aroraa i te matete o te ao nei. O te aroraa hoi teie o te avaava, e ere i te ohipa nainai — tau milia farane i te mau matahiti tataitahi. Te puhipuhi ra outou i te avaava aore ra aita, no outou atoa teie parau.
E tupu teie tamaˈi i nia e piti tahuˈa faufaa roa: te pae no te faanavairaa faufaa e te pae no te oraora-maitai-raa o te tino. No te feia e patoi ra i te puhipuhi i te avaava, o te oraora-maitai-raa ïa o te tino te tuhaa matamua. Area te feia e imi nei i te moni maoti i te avaava e te feia e ora nei maoti taua taoˈa nei, o te pae faanavairaa faufaa ïa te mea faufaa roa ˈˈe no ratou, te moni e noaa mai e te ohipa. Mai te huru ra ïa eita te manaˈo e tuea ra. I roto i te hoê vahi tauraa manu reva, ua pahono noa ˈtura te hoê taata i uihia mai ia ˈna e e mati anei ta ˈna e: “Aita, eita vau e puhipuhi i te avaava.” “E ere te reira ta ˈu i ani atura ia oe!” ta te taata i ani mai ia ˈna i te mati i pahono atu ma te riri.
Eaha hoi te tumu no taua manaˈo au ore ra? Mea ino mau anei te avaava? E faufaahia anei outou ia ore outou e puhipuhi faahou i te avaava?
Faaararaa a te faatereraa hau marite i te pae no te Oraora-maitai-raa o te tino
I te mau Etats-Unis, te tumu patoiraa no nia i te “avaava e te mariri ai taata” te tahi tau ahuru matahiti ïa te tupu-noa-raa. I roto i te mau matahiti 60, ua haamâuˈa te pae maona no te avaava te tahi atu milioni dala marite no te turu, ia au i ta ratou parauraa, ma te papu maitai i te auraa i rotopu i te mariri ai taata e te avaava, e oia hoi na reira ratou ia ite mai i te hoê ravea no te hamani i te tahi avaava aita e taoˈa faatupu mariri ai taata to roto. E te faahopearaa no taua ohipa i ravehia ra, papu maitai e aita ratou i manaˈo i te reira.
I te matahiti 1964, ua nenei te faatereraa hau marite i te pae no te Oraora-maitai-raa o te tino, i ta ˈna tabula matamua no nia i te mau fifi ta te avaava e nehenehe e faatupu, e mai te matahiti 1965 mai, ua faahepohia te feia hamani avaava i te mau Etats-Unis e te ture ia papai ratou i nia i te mau puohu avaava i te tahi mau faaararaa. I te omuaraa ra, e ere te poroi i te mea papu maitai, te na ô ra hoi: “Faaararaa: Ua faaoti te faatereraa hau e haapao i te pae no te Oraora-maitai-raa o te tino e mea atâata roa te avaava no to outou tino.” I muri iho, i te matahiti 1985, ua faahepohia i te mau fare hamani avaava e ia haapapu maitai ratou i nia i ta ratou mau parau faatiani e i nia hoi i ta ratou mau puohu avaava e maha poroi. E e haamata teie na faaararaa nei na roto i teie mau parau i muri nei: “FAAARARAA A TE FAATERERAA HAU E HAAPAO I TE PAE NO TE ORAORA-MAITAI-RAA O TE TINO.” I muri iho e itehia ˈi i teie mau poroi: “E faatupu te puhipuhiraa i te avaava i te mariri o te mahaha, i te tahi mau maˈi mafatu e te emphysème; e nehenehe atoa e riro ei tumu no te tahi mau fifi i roto i te vahine hapû.” (A hiˈo i te api i mua nei). “Ia puhipuhi te vahine i te avaava ia hapû oia, e riro ïa te tahi mau fifi i te itehia mai i nia i te tamarii, aita to ˈna mau melo e tupu maitai, ia riro hoi te tahi mau tamarii i te fanauhia mai e aita e taeahia i te avae e mea paruparu roa to ratou faito teiaha i te fanauraa ra.” “E riro mau outou i te ape i te mau fifi ino roa i te pae no to outou oraora-maitai-raa ia faaea outou i te puhipuhi i te avaava i teie nei iho â.” “Te vai ra i roto i te au auahi o te avaava i te hoê taoˈa e parauhia oxyde de carbonea.”
E ere te mau Etats-Unis anaˈe teie e rave nei i te tahi mau faaararaa no te aro i te avaava. Teie te mau parau e itehia ra i roto i te mau parau faatiani no te vea ra India Today: “PARAU FAAARA NA TE TURE: MEA ATÂATA ROA TE AVAAVA NO TE ORAORA-MAITAI-RAA O TE TINO.” I te fenua Canada, e itehia teie mau parau ma te papai nainai e na ô ra e: “Faaararaa: Oraora-maitai-raa e Au-maite-raa i te pae totiale te manaˈo ra te fenua Canada e e rahi atu â te fifi i te oraora-maitai-raa ia rahi noa ˈtu â te puhipuhi i te avaava. Eiaha roa ˈtu na e huti i te au auahi.” Mea opani-roa-hia te mau parau faatiani atoa no nia i te avaava i te fenua Canada mai te 31 no me 1988. I te fenua Beretane, teie te itehia i roto i te mau parau faatiani: “FAITO AU NOA I TE PAE NO TE TA [aore ra FAITO PARUPARU I TE PAE NO TE TA]. Na nia i te faaotiraa a te faatereraa hau beretane, MEA ATÂATA MAU: FAAARARAA a te faatereraa hau e haapao ra i te pae o te Oraora-maitai-raa o te tino: E NEHENEHE TE AVAAVA E FAAINO ROA I TO OUTOU TINO.” Ua opani-roa-hia i te mau parau faatiani no nia i te avaava i te fenua Italia mai te matahiti 1962 maira. (Eita roa ˈtura hoi te reira i tapea i te tataipiti i te puhipuhiraa i te avaava i roto i taua fenua ra i roto na matahiti e 20 i mairi aˈenei!) No roto mai hoi taua faaararaa ra i te tahi mau maimiraa teimaha mau i ravehia i te pae no te aivanaa, hotu no hau atu i te 50000 hiˈopoaraa i ravehia. E ere roa ˈtura ïa i te mea fifi ia parau e: Mea ino iho â te avaava.
Noa ˈtu â ïa e te puhipuhihia nei te avaava i roto i te ao taatoa nei, aita te mau fenua atoa e faahepo nei e ia tuuhia te tahi mau faaararaa i nia i te puohu avaava. I te tahi aˈe pae, mai te peu e aita e tere maitai ra i roto i te hoê fenua, e imi ïa te feia hoo avaava i te mau ravea atoa i te pae no te mau parau faatiani no te tatara i te mau matete apî i te tahi atu vahi. Te roohia ra anei outou i teie mau parau faatiani teimaha mau i te vahi ta outou e ora ra? Te tuuhia mai ra anei te mau avaava no te mau fenua ěê mai i mua ia outou e inaha, ia faahinaaro noa ˈtu ai outou? Eaha mau na to muri i taua “parau moe” rahi mau ra?
[Nota i raro i te api]
a Te oxyde de carbone, e mahu teie aita e hauˈa, e itehia i te hoê faito 1 e tae atu i te 5 % i roto i te au auahi o te avaava. I te mea hoi e mea au roa na ˈna te hémoglobine, oia hoi te taoˈa e haapao i te parau no te tere o te mataˈi ora i roto i te toto, e faaiti mai oia i te faito mataˈi ora i roto i te toto. E nehenehe teie ohipa e riro ei mea atâata mau no te taata e ite ra i te tahi fifi i te pae no te mafatu.
[Tumu parau tarenihia i te api 4, 5]
AVAAVA e hapûraa
Ua nenei te vea rusia ra Nauka I Zhizn (Ite aravihi e Ora) i te hoê tumu parau i reira to ˈna taata papai, oia hoi te taote ra Victor Kazmin, vauvauraa mai i te mau fifi e nehenehe e roohia i nia i te hoê tamarii e to ˈna metua vahine ia puhipuhi oia i te avaava i roto i to ˈna tau hapûraa. Teie ta ˈna e papai ra: “Te hoê vahine e puhipuhi i te avaava e faaino rahi mau oia ia ˈna, inaha, ia au i to ˈna huru hamaniraahia, e ohie roa te vahine i te taero. Inaha hoi mea atâata roa te tahi mau taoˈa i roto i te auahi o te avaava no te oraora-maitai-raa o te tino.”
Te faataa ra o ˈna i muri iho e e nehenehe te metua vahine e puhipuhi i te avaava e faataero roa i te tamarii i roto ia ˈna. “Ua faataa mai te tahi mau hiˈopoaraa o te pape no roto roa mai i te iri reirei roa e puohu i te aiû i roto i te opu o teie mau huru vahine e puhipuhi avaava e te vai ra te tahi mau raau taero i roto: mai te nicotine e te cotinine. Ua faaite mairâ te tahi mau ravea aravihi no te hiˈopoa i te mau mea nainai roa aita e itehia i te mata taata nei i te ohipa riaria roa ˈtu â, oia hoi, ia puhipuhi te hoê vahine hapû i te avaava, o te taura iho e taati te aiû i to ˈna mama na roto i te arai o te pufenua te taui; inaha, mea na roto hoi taua taura ra e noaa mai ai i te aiû mai roto mai i to ˈna metua vahine i te mau mea atoa ta ˈna e hinaaro no te ora. (...)
“Ia puhipuhi te metua vahine i te avaava i roto i na hebedoma matamua e piti aore ra e toru i muri aˈe i te hamaniraahia i te aiû, e pinepine o te tuhaa matamua iho, te roro o te aiû, te ino rahi aˈe (...). E tupu te tuhaa e atuatu i te mafatu i te maha aore ra i te pae o te hebedoma. O ˈna na mua ˈtura ïa te taero.”
Teie te faaotiraa a te taote Kazmin: “E rahi aˈe te auahi a te avaava i te atâata no te aiû i roto i te opu, no te metua vahine.” Mea tano mau anei ïa ia puhipuhi i te avaava? Ia haamanaˈo na outou i te faaararaa a te faatereraa hau marite e haapao i te pae o te Oraora-maitai-raa o te tino e na ô ra e: “E nehenehe atoa (...) te puhipuhiraa i te avaava e riro ei tumu no te tahi mau fifi i roto i te vahine hapû.” E mea iti roa hoi teie!
[Faaiteraa i te tumu]
O.M.S./Pu marite no te aro i te mariri ai taata
[Tumu parau tarenihia i te api 5]
AVAAVA e emphysème
E faaere rii mǎrû noa te emphysème i te huru maitai o te mau mahaha; e itehia ïa i roto i taua maˈi ra i te tahi mau fifi i te pae no te fariiraa i te mataˈi ino. Te faataa ra Te aratai i te pae no te rapaauraa i te maˈi no te utuafare fetii — Pǔpǔ aivanaa a te mau taote e te mau taote tâpû no te Haapiiraa tuatoru Columbia (beretane) e: “Te feia i roohia i teie maˈi parauhia emphysème [i te mau Etats-Unis], teie ïa to ratou huru: E pinepine e mau tane i rotopu i te 50 e te 70 matahiti tei riro ei feia puhipuhi avaava rahi roa e rave rahi matahiti. I mutaa ihora, mea iti roa ˈˈe te mau vahine i te roohia i te emphysème i te tane, te ore râ hoi teie huru, inaha, te rahi roa ˈtura ratou i te riro mai ei mau vahine puhipuhi rahi i te avaava.”
Te na ô râ taua buka ra e: “E nehenehe te tahi o te mau maˈi e huna i te emphysème e hia rahiraa matahiti. E pinepine te taata maˈi e itehia ˈtu i roto ia ˈna te hoê emphysème i te roo-tamau-hia e rave rahi mau maˈi hupe i te mau tau toetoe atoa e hia ˈtura matahiti i teie nei, mau maˈi hupe e apeehia mai e te hota e i te tahi taime i te hota tamau. I te paeau rahi, e tamau noa te hota i te riro mai ei hota aita e faaearaa faahou.” Eaha vetahi atu â mau tapao o te emphysème?
“E haere mǎrû noa te emphysème. Te taata maˈi, tei farerei noa i te tahi tau, i te tahi fifi rii noa i te pae no te hutihutiraa i te aho i te poipoi e i te ahiahi, e haamata ïa i te hoê mahana e farerei i te tahi mau fifi i roto i ta ˈna mau ohipa e rave i te mau mahana atoa. E nehenehe te hoê maa ori-haere-raa poto noa e faarohirohi ia ˈna; mea fifi roa na ˈna ia paiuma ˈtu i te mau eˈa. I te mea hoi e mea rohirohi roa na te mahaha ia huti i te aho, ia faarue i te mataˈi e i te mau mahu, e fifi roa ˈtura ïa i te taata maˈi i te hutihuti i te aho noa ˈtu te tahi mau tutavaraa rarahi ta ˈna e rave, inaha eita ˈtura ta ˈna e nehenehe faahou e faatupu i te mau ohipa e matauhia e ana i te rave.”
Te faataa atoa ra taua nei â buka e e nehenehe te emphysème e riro ei tumu no te tahi mau fifi ino roa i te pae no te mafatu. E tano mau anei ïa ia puhipuhi i te avaava? Mea tano mau â anei ia faaino i taua ô faufaa mau ra, oia hoi te ora, no te faaoaoaraa poto roa a te nicotine (raau taero)?