VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g88 8/3 api 30-31
  • Te farii maira anei te Atua i ta outou haapaoraa?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te farii maira anei te Atua i ta outou haapaoraa?
  • A ara mai na! 1988
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • E rave rahi mau “atua” e e rave rahi mau “fatu”?
  • “Hoê roa ïa Atua, o te Metua”
  • E itehia te haapaoraa mau i ta ˈna mau hotu
  • Aita ratou e rave ra i ta ratou e parau ra
  • Ua itehia ia ratou i te pahonoraa
  • Te haamoriraa ta te Atua e farii
    Eaha ta te Bibilia e haapii mau ra?
  • Haapaoraa
    Haaferuriraa i nia i te mau Papai
  • E faaite anei outou i te parau no nia i te Atua mau ra?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1988
  • Ua itea mai anei ia outou te haapaoraa mau?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
Ite hau atu â
A ara mai na! 1988
g88 8/3 api 30-31

Ia au i te Bibilia

Te farii maira anei te Atua i ta outou haapaoraa?

NO NIA i te mau mea e farii-noa-hia i te pae faaroo e itehia ra i roto i to ˈna fenua, te parau ra o Frédéric le Grand, e arii hoi no te fenua Prusse, e e nehenehe e noaa i te taata tataitahi i te ora ia au i ta ˈna iho huru raveraa. I teie mahana, e piti senekele i muri aˈe, te faahiti ra te mau taata helemani i ta ˈna mau parau, mai te huru ra ïa e eita ratou e nehenehe e faahapahia, ei haapapuraa e e mau eˈa taa ê anaˈe te mau haapaoraa atoa e aratai tia ˈtu i te hoê noa iho Atua.

‘Inaha hoi, ta ratou ïa e parau ra, e ere anei e hoê anaˈe Atua?’ Parau mau. Tera râ, no te aha e rave rahi mau haapaoraa e manaˈohia ra e e haere tia ˈtura i te hoê noa iho Atua, e haapii ai i te tahi mau haapiiraa tei taa ê hoi te tahi e te tahi no nia ia ˈna? Nafea hoi ïa ia faatuati i teie manaˈo i te parau e faahitihia ra oia hoi “e ere hoi te Atua i te tumu no te anoi noa, no te hau râ”? — Korinetia 1, 14:33.

E rave rahi mau “atua” e e rave rahi mau “fatu”?

Parau mau, te parau ra te aposetolo Paulo e: “Area ia tatou nei hoê roa ïa Atua.” Te faataa ra râ oia e: “Vai noâ hoi te mau mea i parauhia e e atua, tei te raˈi ra, tei reira ïa; tei te fenua nei, tei reira ïa; (e rave rahi te atua, e rave rahi hoi te fatu mai te reira te huru.) Area ia tatou nei hoê roa ïa Atua, o te Metua.” (Korinetia 1, 8:4-6). Ma te papu maitai, te haapapu ra o Paulo e te haamori nei vetahi pae i te mau atua haavare. Tera râ, te tiaturi nei te mau kerisetiano i te hoê anaˈe ra Atua, “o Iehova [te] iˈoa”, e o te tia hoi ia haamorihia. — Salamo 83:18.

“Hoê roa ïa Atua, o te Metua”

E haapeapea te hoê metua no te oaoaraa o ta ˈna mau tamarii e e hinaaro o ˈna e paruru ia ratou i te ati. No reira oia e haamau ai i te hoê huru haerea e te tahi mau faaueraa tumu te tia ia ratou ia apee. Mai te peu e e tâuˈa oia ma te here i te mau hinaaro e te mau otia o te taata tataitahi, e titau mai râ oia i te taatoaraa ia auraro i te hoê â ture.

Mai te peu e e farii te Metua i te raˈi ra o te huitaata nei, i te huru taa ê o te mau taata ta ˈna i poiete, e titau atoa oia ia auraro paatoa mai ratou i te hoê â ture e ia ora atoa ratou ia au i te hoê â faaueraa tumu. Eita te reira e taa ê i tera taata e te tahi taata aore ra i te hoê fenua e tera fenua. Inaha hoi, mai te peu e ua riro te haamaruaraa i te tamarii ei hara no te katolika, eita atoa anei ïa te reira e riro no te mau melo o te hoê Ekalesia porotetani? Aore ra mai te peu e e manaˈo te mau fondamentalistes marite e ua riro te inuraa i te mau ava taero ei hara, e ere atoa anei ïa te reira te manaˈo o te mau katolika no te pae Europa ma, e inu nei i te pia aore ra te uaina ia tamaa ratou?

E itehia te haapaoraa mau i ta ˈna mau hotu

I muri aˈe i to Asura upootiaraa mai i nia i te basileia o na opu hoê ahuru no Iseraela no te pae apatoerau, i te VIII o te senekele hou to tatou nei tau, ua puhapa aˈera te mau taata no te mau fenua ěê mai o te Hau emepera no Asura i Samaria. Ua tamau noa ˈˈera taua mau taata i tae apî mai i reira ra i te rave “[ia au i ta ratou mau haapaoraa tahito]”. Teie râ, ua riro anei taua mau haapaoraa ra ei mau eˈa taa ê e aratai na i te Atua mau ra o Iehova? Aita, no te mea te faataa papu maira te Bibilia e: “E ere hoi o Iehova anaˈe ra ta ratou e mǎtaˈu, aore hoi e haapao i te mau peu e te mau parau, e te ture, e te mau parau a Iehova.” — Te mau Arii 2, 17:34.

Ma te papu maitai, eita te mau haapaoraa e ore roa ˈtu e tâuˈa i te mau ture a te Atua, e fariihia mai e ana. I roto i taua mau faaueraa tumu ra, te vai ra ïa teie ta Iesu i faataa mai: “O te mea teie e ite ai te taata atoa e, e pǐpǐ outou na ˈu, ia aroha outou ia outou iho.” Nafea ïa te hoê haapaoraa e nehenehe e haapapu mai e “e aroha (...) te Atua” mai te peu e eita to ˈna mau melo e faahotu mai i taua hotu o te haapaoraa mau ra? — Ioane 13:35; Ioane 1, 4:8.

Te hoê haapaoraa e faaite papu maira i te Atua hoê mau ra, e tia ïa ia ˈna ia faaitoito i to ˈna mau taata ia pee ia ˈna ma te faatupu i te here, i te oaoa, te hau, te faaoromai, te hamani maitai, te maitai, te mǎrû e te hitahita ore (Galatia 5:22, 23). E tia i to ˈna mau melo ia faatupu i te hoê faaroo papu maitai e ia faatura maite i te mau faaueraa tumu morare i haapaohia e te Atua. “E ite outou ia ratou i to ratou hoturaa”, ta Iesu ïa i parau a rave ai oia i te hiˈoraa o te hoê tumu raau. ‘O te feia anaˈe e rave i te hinaaro o te Atua, te ô i roto i te basileia o te ao.’ Mai te peu e e mau taata e faahotu mai i te mau hotu iino to roto i te hoê haapaoraa, eaha pai ïa to ˈna vahi maitai? — Mataio 7:16-23.

Ia ui na outou i teie mau uiraa: Te haapii ra te rahiraa o te mau haapaoraa e mea ino mau â ia taparahi i te taata, teie râ, te aha nei to ratou mau melo ia tupu te tamaˈi? Te haapii ra te rahiraa o ratou e e faanahoraa moˈa mau te faaipoiporaa, eaha râ ïa te huru o to ratou mau melo i nia i te faataa e te mau taatiraa pae tino na mua ˈˈe i te faaipoiporaa aore ra i rapaeau aˈe i te faaipoiporaa?

Aita ratou e rave ra i ta ratou e parau ra

I te matahiti 1982 ra, ua faataa mai te hoê orometua no te physique o te hoê haapiiraa tuatoru i Europa Hitiaa o te râ, no te aha oia i riro mai ai ei Ite no Iehova. “Ua itehia ia ˈu, ta ˈna ïa e parau ra, e hoê anaˈe iho faanahonahoraa faaroo i nia i te fenua nei te haapapu maitai maira i te mau otia o te hoê tiamâraa ia au i te hoê noa tuhaa. Te mea i haapapu maitai i to ˈu manaˈo i roto i ta ˈu mau tauaparauraa e te mau Ite no Iehova, oia ïa e puai to ta ratou faanahonahoraa no te faahepo i to ˈna mau melo ia faaea noa i roto i taua mau otia ra.”

E nehenehe anei te tahi mau haapaoraa e na reira atoa i te parau? Ei hiˈoraa, i roto i ta ˈna poroi Noela i te matahiti 1986 ra, ua parau te pâpa Ioane-Paulo II, te titau ra hoi ia faaore-roa-hia te riri uˈana, e “o te here anaˈe te nehenehe e taui i te hiroa o to tatou nei palaneta”. Teie râ, ua manuïa te Ekalesia katolika i te haapii mai i te here i to ˈna mau taata i roto i tei hea faito? Hau atu, mai te peu e e mau eˈa taa ê anaˈe te mau haapaoraa atoa e aratai i “te Atua hau ra”, no te aha ïa te hau e ore ai e itehia i roto i to ratou mau melo? — Philipi 4:9.

Ua itehia ia ratou i te pahonoraa

Ua inoino roa o Christophe i ta ˈna haapaoraa no te mea “te tapo ra oia i to ˈna mata i nia e rave rahi mau ohipa e aita o ˈna e haapao maitai ra i te haapiiraa papu o te Parau a te Atua”. Area o Denis ra, ua faufau roa ïa o ˈna i te iteraa o ˈna e eita roa ˈtu to ˈna orometua e tiaturi i te Bibilia. O Gérard râ, ua manaˈo oia e “te taviniraa i te Atua, e titau mai ïa hau atu i te faaroo-noa-raa i te mau aˈoraa e te mau himene e himenehia mai”. Ua itehia ia ratou tootoru atoa ra i teie nei i te mea ta ratou i maimi noa na ia ratou i apee i te tabula haapiiraa bibilia hohonu mau e faaauhia ˈtu e te mau Ite no Iehova.

Eiaha roa ˈtu e faatia i te tahi mau feruriraa e itehia nei i roto i te ao nei ia haavare mai ia outou i te faatiaturiraa mai e e ‘nehenehe e noaa i te taata tataitahi i to ˈna iho ora na roto i ta ˈna iho huru raveraa’. E tauturu te haapiiraa i te Bibilia ia outou ia ite hau atu â i nia ia Iehova, te Atua mau hoê ra, e i nia i ta ˈna Tamaiti ia Iesu Mesia. E aratai atoa te reira ia outou i roto i te haapaoraa hoê roa teie e faaite papu maira o vai mau na te Atua.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono