Te oaoa i te horoaraa ˈtu — A faarahi i te reira na roto i te faaiteraa ˈtu i to oe mauruuru!
E HOˈI faahou na tatou i teie nei i nia i na taata faaipoipo apî i faahitihia te parau i roto i te tumu parau matamua. Inaha o raua anaˈe teie, no te hiˈohiˈo faahou i ta raua mau taoˈa horoa. A faaroo na ia raua ia parau i te tahi e te tahi e ua tano maitai te mau taoˈa horoa atoa i ta raua e hinaaro ra. A hiˈo na i te vahine faaipoipo e apapa maite ra i te mau tapoˈi roi e te vehi turua i nia i te paepae ohie noa no te rave mai; te faanaho ra oia i te mau mereti, te mau auˈa e te mau hapaina i roto i te afata vairaa tauihaa, e te tufa haere ra oia i te mau patia, te mau taipu e te mau tipi moni i roto i te piha ume, ma te tiai ore, e tuu atura ˈi i nia i te paepae o te vahi tunuraa maa, i te taoˈa no te tunupaa i te faraoa o ta ˈna e faaohipa i te mau mahana atoa.
Toopiti atoa teie, e tamau nei i te mau hohoˈa penihia i nia i te vairaa i faataahia e teie e faatautau nei i te mau hora i te mau vahi tano maitai. E tapoihia ˈtu te amuraa maa ta raua i ohi mai i te hoê o te mau vauvau apî o tei faanehenehe-faahou-hia ˈtu â i te mau tauera hoê â hohoˈa tei otarohia i roto i te mau mauraa taa ê, i horoa-atoa-hia mai.
Te haafaahiahia taa ê nei raua i te hoê o te mau taoˈa horoa: te tapu punu uira. Te manaˈo ra te vahine faaipoipo apî e faaohipa pinepine i te reira. E mea horoahia mai te reira na te hoê hoa rahi roa, ta raua hoi i ite e eita ta ˈna e nehenehe e hoo mai te tahi na ˈna. E teie tapoi roi au-rima-hia na te tahi mama fetii paari roa, e noa ˈtu te rumati i nia i to ˈna rima... Eita e ore e hia rahiraa avae ta ˈna i horoa. Auê ïa tapao faahiahia mau no te here e!
Mea poihere roa na raua te mau taoˈa horoa atoa. Aore roa i tupu te manaˈo i roto ia raua e faahoˈi i te fare toa te hoê noa ˈˈe taoˈa horoa no te taui mai e aore ra ia faahoˈihia mai te moni! Na raua atura ïa i teie nei te faaiteraa i to raua here. E te ravea faahiahia roa ˈˈe maori râ, o te haamauruururaa ˈtu ïa. E rave anei raua i te taime no te na reira?
Ua horoahia mai anei na oe i te hoê taoˈa, moni rahi aore ra eita, e pupa tiare anei, e faarii maa hotu aore ra te hoê paha tiare tupu noa? Ua haere mai anei te hoê hoa e purumu i to oe fare aore e tunu i te maa na to oe utuafare, a roohia ˈi oe i te maˈi? Ua manaˈo anei oe i te parau atu e “mauruuru”?
“Mauruuru” o te hoê ïa parau iti haihai roa. Eita e tetoni ia parau-anaˈe-hia ˈtu. E pinepine râ i te ore e parauhia. I te hoê mahana, ua faahoˈi atu te hoê taata faahoro pereoo taxi i te pute moni a te hoê taata ta ˈna i ite mai i roto i to ˈna taxi. Ua rave maira teie taata i ta ˈna pute ma te muhu noa. E taa maitai iho â ïa tatou i te au ore o te taata faahoro pereoo i mua i teie huru haamauruuru-ore-raa. Ua faaite mai oia i to ˈna inoino i te na ôraa e: “Ahiri pai i parau noa mai e ‘Mauruuru’.”
I faaite na te hoê numera no teie vea i te parau no te hoê pǔpǔ tamarii no te fare haapiiraa tuarua tei haamau i te hoê taatiraa, no te tauturu i te taata-tupu. “E pinepine hoi taua mau taurearea ra i te tauturu i te mau taata faahoro pereoo uira i te taui i te huira puta; i te horoa i te mori pereoo no te feia aita e moni faahou e te rave ra ratou i te tahi atu â mau ohipa maitatai mai teie te huru. E ore roa ratou e farii i te hoê tino moni no te mau tauturu atoa o ta ratou e horoa ra, tera râ e ani noa ratou i te hoê rata hamauruururaa, no te pueraa parau o ta ratou taatiraa. E e hia mau rata i noaa mai ia ratou? Teie ta te hoê taurearea afai parau no te taatiraa i parau: ‘Tae roa mai i teie nei, e piti anaˈe rata tei tae mai ia matou nei. Area râ, ua tauturu hoi matou hau atu i te 150 taata faahoro pereoo uira, a piti matahiti i teie nei, mai te haamauraahia iho â ta matou taatiraa.’”.
Eita anei oe e haamauruuru rahi atu â i te taata i faaora ia oe? A feruri na i te faufaa rahi o teie huru taoˈa horoa! Ua faaruru atu te hoê taata i te ati no te faaora mai 17 taata, a tomo ai te hoê pahi. Ua faahoˈihia ˈtu oia i to ˈna fare, e ua paruparu roa oia. Te aniraahia ia ˈna tau matahiti i muri iho i te mea o ta ˈna i tapea mai no taua ohipa faahiahia o ta ˈna i rave, ua pahono mai râ oia e: ‘Ta ˈu noa e haamanaˈo ra, i roto i na ahuru ma hitu taata o ta ˈu i faaora mai, aita hoê noa ˈˈe i haamauruuru mai ia ˈu.’
E tapao anei te reira no te paruparu ia haamauruuru oe i te hoê taata, oia i hamani maitai mai ia oe, o tei horoa mai i te hoê taoˈa horoa aore ra o tei faaora mai ia oe? No te feia aore e na reira ra, e nehenehe anei ratou e haamauruuru atu ia Iehova, te Horoa rahi i te ora, no te ora e fanaˈohia ra e ratou? E mai te peu eita ratou e haamauruuru i te hoê taata o ta ratou e ite ra, e nehenehe anei tatou e tiaturi e e haamauruuru ratou i Tei ore e hiˈohia ra e ratou? — Ioane 1, 4:20.
Eita râ e maerehia i teie mahana e e rave rahi mau taurearea aita i ite i te faaite ma te mafatu haavare ore i to ratou mauruuru i te mau taata e horoa nei i te taoˈa horoa na ratou aore ra e hamani maitai ia ratou. Mai te peu hoi e eita te mau metua e parau ia ratou iho e “ia tia ia oe” e “mauruuru”, e riro mau â ïa ta ratou mau tamarii i te na reira atoa.
E riro te mauruuru ore ei hoê o te mau tapao papu o te mau “anotau hopea nei”. Ua horoa maira te aposetolo Paulo i teie faaararaa: “E tupu te ati rahi i taua anotau hopea nei, ia ite mai oe. E riro te taata nei ei miimii, (...) e mauruuru ore.” — Timoteo 2, 3:1, 2.
Nafea ia faaite i to ˈna mauruuru
E riro te hamaniraa e te hooraa i te mau titeti haamauruururaa ei ohipa tere roa. E rave rahi o taua mau titeti ra te faaite ra ma te tano e te nehenehe maitai hoi te manaˈo e hinaarohia ra e parau. E mea ohie ia hoo mai e ia hapono atu i te feia e pûpû nei i te mau taoˈa horoa na tatou aore ra te faaite mai i to ratou here ia tatou. E ere anei ra hoi te tapao no te here ia papai roa ˈtu tatou i te hoê manaˈo, te faaiteraa i to tatou mauruuru na roto i ta tatou iho mau parau? E nehenehe ïa tatou i taua taime ra e faahiti roa i te taoˈa horoa i horoahia mai na tatou, te faaiteraa e ua au roa tatou i te reira e ua oaoa roa tatou i teie nei e a muri aˈe, i taua taoˈa horoa ra.
Mai te peu e nehenehe ra, no te aha ïa e ore ai e parau roa ˈtu e “mauruuru” ma te tapea ˈtu i te rima, te tauahiraa ˈtu ma te mahanahana maitai aore ra na roto i te tahi atu â mau tapao o te here, ma te feaa ore, ia putapû roa te taata na ˈna te taoˈa horoa? Mai te peu e haapeapea noa tatou no te mea aita to tatou e taime, e haamanaˈo ïa tatou i te taime, te itoito e te moni ta ˈna i haamauˈa na tatou. E faarahi ïa to tatou mauruuru i te oaoa o te taata i horoa mai na tatou i taua taoˈa horoa ra.
E tia mau â tatou ia haamanaˈo i te mau parau a tei horoa i te mau taoˈa horoa hau atu i te rahi, oia hoi o Iesu Mesia: “E mea maitai te horoa ˈtu i te rave mai.” (Ohipa 20:35). Fatata roa, i roto i te Paradaiso i nia i te fenua nei, i reira te parau-tia e vai ai, te taata e haamauruuru ai ia Iehova, i te mau mahana atoa, no te ora ta ˈna i horoa mai, e e faaite atoa ˈtu ai i to ratou mauruuru e to ratou here i te feia e faaite mai i te tapao o te here ia ratou. E faaite papu anaˈe na tatou i te mauruuru i teie nei â mahana e ia auhia mai tatou e Iehova na reira atoa hoi to tatou taata-tupu!