VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g87 8/3 api 10-11
  • Eaha te huru o te nephe (âme) i muri aˈe i te poheraa?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Eaha te huru o te nephe (âme) i muri aˈe i te poheraa?
  • A ara mai na! 1987
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • E huti te nephe i te aho
  • E mau nephe anei te mau mea ora atoa?
  • E nehenehe te nephe e ora e a muri noa ˈtu
  • Te nephe ia au i te Bibilia
    Eaha te tupu i nia ia tatou ia pohe tatou?
  • Eaha te tupu ia pohe tatou?
    A ara mai na! 2016
  • Te ora i muri aˈe i te pohe—Eaha ta te Bibilia e parau ra?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • Haapiiraa hape 1: E ora noa te hoê tuhaa o te taata i te pohe
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2009
Ite hau atu â
A ara mai na! 1987
g87 8/3 api 10-11

Ia au i te Bibilia

Eaha te huru o te nephe (âme) i muri aˈe i te poheraa?

TE ANI pinepine ra o James Kidd, te hoê taata rave ohipa i raro i te fenua, mea au na ˈna ia faaea o ˈna anaˈe, e te vai mau ra anei te hoê nephe ora i roto ia ˈna. No to ˈna hinaaro mau ia matara te mau feaaraa tei haapeapea noa na ia ˈna i roto i te roaraa o to ˈna oraraa, ua vaiiho oia i to ˈna poheraa i te hoê maa tino moni fatata e 300000 moni marite (fatata e 30 milioni farane patitifa) ma te haapapu i roto i ta ˈna parau tutuu ia faaohipahia taua tino moni ra no te “maimi i te mau haapapuraa i te pae aivanaa no nia i te vai-mau-raa te hoê nephe taata o te faarue mai i te tino i te taime e pohe ai”.

Ma te taa ê atu ia Kidd Tane, peneiaˈe eita outou e hinaaro mau e haapapu e e nephe to outou o te ora mai ia pohe outou. Peneiaˈe râ te tiaturi nei outou i te reira i roto ia outou iho. Na reira atoa e rave rahi mau milioni taata o to tatou nei ui, te tahi no te mea te haapii ra ta ratou haapaoraa i te reira, te tahi no te mea ua faataahia no nia i te mau tupuraa parau-noa-hia e e ora i muri aˈe i te poheraa, aore ra no te mea te tiaturi mau ra ratou i te reira.

Tera râ, ua rave o A ara mai na! i te hoê titorotororaa i nia i te feia e tiaturi nei i te pohe-ore-raa o te nephe na roto i te uiraa ˈtu ia ratou i teie uiraa: “Te manaˈo ra anei outou e te huti nei te nephe i te aho no te vai ora noa mai?” Te mea taa ê hoi, ua pahono paatoa mai ratou e eita.

E huti te nephe i te aho

Ua haamata te parau no te poieteraahia te taata i roto i te Genese pene 2, irava 7 mai teie te huru: “A hamani ai te Atua ra o Iehova i te taata i te repo fenua nei.”

A feruri na i teie semeio! na roto i te mau tuhaa o te repo fenua iho, ua hamani ihora te Atua e 206 ivi, te mau melo taa ê, hau atu i te 600 uaua, te roro faahiahia mau, e ua tapoˈi aˈera i te taatoaraa i te hoê iri no te hamani i te hoê taata tia roa. Teie râ, e mea titau-roa-hia te hoê atu â “mea e tia ia anoi atu” no te faaoti roa i teie ohipa poieteraa maere mau: te hoê mea o te faahautiuti i teie tino e te faaora ˈtu. Inaha, “ua haapuai ihora te Atua i te aho ora i roto i tana apoo ihu ra”. I te taime a haapuai ai oia i te mataˈi (anoihia e te oxygène) i roto i te tino o te taata, ua faaoraora aˈera te Atua i ta ˈna mau milioni cellules maoti te varua, aore ra puai ora. I teie nei e ua ora oia, e huti ïa teie taata o Adamu te iˈoa, i te aho fatata 14 taime i te minuti, hau atu ïa i te 20 000 taime i te mahana! Ia au i te hopea o te irava 7, a tapao na e te piihia ra te taata, o te ora ra e te huti ra i te aho i teie nei, e “taata [nephe] ora”.

E nehenehe e faaau atu teie faahopearaa i te vea ta outou e taio nei. No te hamani i te reira, ua ravehia ïa i te papie, te inita e te pia. Ia rave-tataitahi-hia râ te reira mau mea, aita ïa e faufaa. Mea na roto noa i te amuiraa i te reira mau mea e roaa mai ai te hoê vea. Oia atoa, mea faufaa ore te tino, te aho e te puai ora, ia faataa-ê-hia te tahi i te tahi. Ia amuihia râ te reira, e riro mai ïa ei taata [nephe] ora. Mea na reira to Adamu “riroraa” mai ei taata [nephe] ora.

No te mea hoi eita te parau a te Bibilia e faatia ia manaˈo tatou e ua horoahia te hoê nephe i te taata matamua, e ani anaˈe ia tatou iho e: Mai te peu e ua “riro” te taata ei nephe i muri aˈe noa i to ˈna haamataraa i te huti i te aho, e nehenehe anei ïa e parau e e tamau noa te nephe i te ora ia faaea te hoê taata i te huti i te aho a pohe atu ai? Eita roa e nehenehe e mârô i nia i teie parau: e faufaa rahi roa to te aho no te nephe.

No reira te mau papai bibilia e rave pinepine ai i te parau “nephe” no te faataa i te hoê taata o te huti i te aho. Ei hiˈoraa, e hiˈo na i tei roohia i te mau enemi o te nunaa o te Atua i roto i te fenua no Kanaana. ‘Taparahi atura hoi [te nunaa] i te taata [nephe] atoa i roto i taua oire ra i te ˈoˈe, mau roa aˈera ratou, aore roa te hoê e huti i te aho ra i vaiihohia’. (Iosua 11:11.) Te mau nephe atoa i o nei e mau mea ïa o te huti i te aho. Oia atoa, te mau mea atoa o te huti ra i te aho, e nephe ïa. E mau taata tino iˈo, tei ite-mata-hia e te huti ra i te aho, tei pohe, eiaha râ te mau taata varua itea-ore-hia.

E mau nephe anei te mau mea ora atoa?

Mai te peu e mea taa ê te taata i te animala, e ere ïa no te mea e nephe o ˈna. I te taime a afai mai ai te Atua i te hoê diluvi ei haamouraa, i te tau o Noa, ‘hope roa aˈera te mau mea ora atoa o te fenua nei i te pohe, te mau manu pererau, e te puaa, e te mau manu avae maha, e te mau mea e nee haere e te taata atoa; e te mau mea ora atoa e huti i te aho nei, pohe ihora ïa’. E piihia teie mau huru animala atoa i roto i te parau no te poieteraa e mau “mea [nephe] ora”. — Genese 7:21, 22; 1:24.

Mai ta te Bibilia e faaite ra, e hinaaro ‘te mau mea ora atoa, e te mau mea e nee haere e te taata atoa’ i te mataˈi e oia atoa, tei te huru o te tereraa o te mau ravea hutiraa aho huru rau e tamau ai ratou i te ora ei mau nephe. Ia faaea teie ohipa titauhia no te ora, e hoˈi te nephe i te repo. Eita ˈtura ïa te nephe — te hoê taata aore ra te hoê animala — e ite faahou e ua ore roa oia. — Genese 3:19; Salamo 146:4.

E nehenehe te nephe e ora e a muri noa ˈtu

E mea parare roa te tiaturiraa e e ora mai te nephe i muri aˈe i te poheraa. E mea papu maitai, te manaˈo nei te mau taata e te vai râ te hoê oraraa hau roa ˈtu â i ta ratou e ora ra i teie nei. Mea tano roa teie manaˈo, inaha, ia au i te Bibilia, “[ua tuu te Atua i te manaˈo no te ora mure ore i roto i te mafatu o te taata]”. (Koheleta 3:11, Synodale.) No te rahiraa, e haamâha-mau-hia teie hinaaro no nia i te “ora mure ore”. E tia na mua roa, ia faaore-roa-hia te huru parau-tia ore e te hara o te haapohe nei i te nephe taata (Roma 5:12). Ia ore teie mau tumu, na roto i te tauturu a te Atua e nehenehe ai te tino taata e ora e a muri noa ˈtu. — Apokalupo 21:3, 4.

Tera râ, te vai ra anei te hoê tiaturiraa no te feia i pohe? Aita te pû maimiraa tei faufaahia i te taoˈa a Kidd Tane i ite mai i te pahonoraa i teie uiraa. I muri aˈe e maha matahiti tutavaraa, aita te mau melo no taua pû ra i nehenehe aˈe e haapapu e e tuhaa taa ê te nephe taata no te tino nei ta ˈna e faarue mai i te taime e pohe ai. Area râ, te faaite mai nei te Bibilia ia tatou i te hoê tiaturiraa oaoa mau. Te tǎpu nei oia e e faahoˈihia mai te mau nephe i pohe na i te ora ei mau taata i nia i te fenua nei, oia mau, e faatia-faahou-hia mai ratou. — Ioane 5:28,29; Ohipa 24:15; Hebera 6:18

I reira te feia e faatia-faahou-hia e haapii atu ai eaha mau na te opuaraa a te Atua no te nephe taata. No te feia râ e faaohipa i te parau a te Atua mai teie atu nei, “te feia (...) i noaa te faaroo, e ora ˈtu ai te [nephe]”, e ore ratou e faaea faahou i te huti i te aho! — Hebera 10:29.

[Hohoˈa i te api 10]

E mau nephe anaˈe teie mau mea ora atoa.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono