Te nephe ia au i te Bibilia
“Riro aˈera te taata ei [“nephe,” MN] ora.”—GENESE 2:7.
MAI ta tatou i ite mai nei, e rave rahi te mau tiaturiraa taa ê no nia i te nephe. Tae noa ˈtu i rotopu i te feia e parau ra e ua niuhia ta ratou mau tiaturiraa i nia i te Bibilia, mea taa ê te mau manaˈo no nia i te huru mau o te nephe e i te tupu i nia i te reira ia pohe tatou. Eaha mau râ ta te Bibilia e haapii ra no nia i te nephe? No te ite mai i te reira, e titauhia ia hiˈopoa tatou i te auraa o te mau parau Hebera e Heleni tei hurihia na roto i te parau ra “nephe” i roto i te Bibilia.
Te “nephe” ei mea ora
2 Te parau Hebera i hurihia na roto i te parau “nephe,” o neʹphesh ïa, e e itehia te reira e 754 taime i roto i te mau Papai Hebera (parau-noa-hia te Faufaa Tahito). Eaha te auraa o te parau ra neʹphesh? Ia au i Te titionare o te Bibilia e te haapaoraa (Beretane), e “au pinepine [te reira] i te mea ora taatoa, i te taata taatoa.”
3 Ei hiˈoraa, te parau ra te Genese 2:7 e: “A hamani ai te Atua ra o Iehova i te taata i te repo fenua nei, ua haapuai ihora oia i te aho ora i roto i tana apoo ihu ra, riro aˈera te taata ei [“nephe,” MN] ora.” A tapao e aita to Adamu e nephe; e nephe oia iho—mai te hoê taata e riro mai ei taote, e taote ïa. No reira, e nehenehe te parau ra “nephe” e faataa i te hoê taata taatoa.
4 Te paturuhia nei teie faataaraa i roto i te mau Papai Hebera taatoa, i reira e itehia ˈi te mau pereota mai teie “ia hara noa ˈtu te hoê nephe” (Levitiko 5:1, MN), “te mau nephe atoa e rave i te mau huru ohipa atoa” (Levitiko 23:30, MN), “ia itea ˈtu te tahi taata i te eiâraa i te hoê [“nephe,” MN]” (Deuteronomi 24:7), “e pohe roa aˈera to ˈna nephe i te faaoromai ore” (Te mau tavana 16:16, MN), “mai te aha ra te maoro o tena na faaoooraa mai i to ˈu nei [“nephe,” MN]?” (Ioba 19:2), e “aita to ˈu nephe i varea i te taoto no te oto.”—Salamo 119:28, MN.
5 Aita roa ˈtu e faataaraa i roto i teie mau irava e te nephe, o te hoê ïa taoˈa taatoa itea-ore-hia e te pouri o te ora i muri aˈe i te pohe. “Te parauraa na roto i ta tatou iho mau parau e ua reva te ‘nephe’ o te taata here i pihai iho i te Fatu aore ra te faahitiraa i te ‘nephe pohe ore,’ eita roa ˈtu ïa e maramaramahia i roto i te tiaturiraa tumu o te FT [Faufaa Tahito],” ta Te titionare o te Bibilia e te haapaoraa ïa e parau ra.
6 Te parau i hurihia na roto i te parau ra “nephe” hau atu i te hoê hanere taime i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano (parau-noa-hia te Faufaa Apî), o psy·kheʹ ïa. Mai te parau ra neʹphesh, e pinepine teie parau i te au i te hoê taata taatoa. Ei hiˈoraa, a hiˈo na i te mau pereota i muri nei: “Ua horuhoru roa [“to ˈu nephe,” MN].” (Ioane 12:27) “E roohia ihora [“te mau nephe,” MN] atoa e te mǎtaˈu.” (Ohipa 2:43) “Ia auraro maite te [“nephe,” MN] atoa i te feia mana toroa ra.” (Roma 13:1) “E haamahanahana ˈtu i te [“mau nephe i hepohepo,” MN].” (Tesalonia 1, 5:14) “I ora ˈi e toofanu pue taata i te moana, oia hoi na [“nephe,” MN] toovau ra.”—Petero 1, 3:20.
7 E au maite te parau ra psy·kheʹ, mai te parau ra neʹphesh atoa, i te taata taatoa. Ia au i te taata ite ra o Nigel Turner, “e au [teie parau] i te huru iho o te taata, te taata iho, te tino materia ma te rûaḥ [varua] o te Atua i haapuaihia i roto. . . . E haapapu-noa-hia e o te taata taatoa.”
8 I roto i te Bibilia, e au te parau ra “nephe” eiaha noa i te taata i te animala atoa râ. Ei hiˈoraa, ia faatia oia i te poieteraa o te mau mea ora o te moana, te parau ra te Genese 1:20 e ua faaue aˈera te Atua e: “Ia rahi te [“mau nephe,” MN] ora nee haere i raro i te moana.” E i te mahana poieteraa i muri aˈe, ua parau ihora te Atua e: “Ia fanau mai te fenua nei i te mau [“nephe,” MN] ora ma to ratou ra huru, te mau puaa, te mau mea e nee haere, e te mau manu avae maha o te fenua ra, ma to ratou ra huru.” (Genese 1:24; a faaau e te Numera 31:28.) No reira, e nehenehe te “nephe” e faaauhia e te hoê mea ora, e taata anei aore ra e animala anei.
Te “nephe” ei ora o te hoê mea ora
9 I te tahi taime, e au te parau ra “nephe” i te ora e fanaˈohia e te hoê taata aore ra te hoê animala. Eita râ te reira e faaore i te faataaraa a te Bibilia i te nephe ei taata aore ra ei animala. Ei faahohoˈaraa: E parau tatou e te ora ra te hoê taata, te auraa ra e e taata ora ïa oia. E parau atoa paha tatou e te fanaˈo ra oia i te ora. Na reira atoa, ua riro te hoê taata ora ei nephe. Inaha, te ora ra oia, e nehenehe te “nephe” e parauhia mai te hoê mea ta ˈna e fanaˈo ra.
10 Ei hiˈoraa, ua parau te Atua ia Mose e: “Ua hope hoi te mau taata i titau mai [“i to oe nephe,” MN] e taparahi ra i te pohe.” (Exodo 4:19) Papu maitai, te imi ra te mau enemi o Mose e taparahi ia ˈna. E itehia te faaohiparaa i te parau ra “nephe” mai teie i roto i te mau pereota i muri nei. “Mǎtaˈu roa aˈera matou ia outou o te pohe roa [“to matou nephe,” MN].” (Iosua 9:24) “Horo ê noa ˈtura ratou ia ora to ratou nephe.” (Te mau arii 2, 7:7, MN) “E haapao â te taata parau-tia ra i [“te nephe o ta ˈna animala faaamu,” MN] ia ora.” (Maseli 12:10) “[Ua haere mai] te Tamaiti a te taata nei . . . [e] horoa i to ˈna [nephe] ei hoo no te taata e rave rahi.” (Mataio 20:28; MN) “I fatata oia i te pohe . . . , aore i haapao i to ˈna iho [“nephe,” MN].” (Philipi 2:30) I roto i te mau tupuraa atoa, te auraa o te parau ra “nephe,” o te “ora” ïa.a
11 Inaha, e au te parau ra “nephe” mai tei faaohipahia i roto i te Bibilia, i te hoê taata aore ra te hoê animala aore ra i te ora e fanaˈohia e te hoê taata aore ra te hoê animala. Mea ohie roa te faataaraa a te Bibilia no nia i te nephe, mea tano noa, e aita i faateimahahia e te mau philosophia e te mau tiaturiraa niu ore tafifi a te taata. Eaha râ te tupu i nia i te nephe ia pohe te taata? No te pahono i teie uiraa, e tia na mua ia maramarama tatou no te aha tatou e pohe ai.
[Nota i raro i te api]
a E faaohipa atoa te Mataio 10:28 i te parau ra “nephe, MN” ei “ora.”
[Uiraa haapiiraa]
1. Eaha te tia ia tatou ia hiˈopoa no te faataa eaha ta te Bibilia e haapii ra no nia i te nephe?
2, 3. (a) Eaha te parau i hurihia na roto i te parau ra “nephe” i roto i te mau Papai Hebera, e eaha te auraa tumu o taua parau ra? (b) Nafea te Genese 2:7 e haapapu ai e e nehenehe te parau ra “nephe” e au i te taata taatoa?
4, 5. (a) A horoa na i te mau hiˈoraa e e au te parau ra “nephe” i te taata taatoa. (b) Nafea Te titionare o te Bibilia e te haapaoraa e paturu ai i te faataaraa e e nephe te hoê taata?
6, 7. Eaha te parau i hurihia na roto i te parau ra “nephe” i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano, e eaha te auraa tumu o taua parau ra?
8. E nephe anei te mau animala? A faataa na.
9. (a) Eaha te tahi atu â auraa e nehenehe e horoahia no te parau ra “nephe”? (b) E aro anei te reira i te manaˈo e o te taata iho te nephe?
10. A horoa na i te mau hiˈoraa e faaite ra e nehenehe te parau ra “nephe” e faaauhia i te ora e fanaˈohia e te hoê taata aore ra te hoê animala.
11. Eaha te nehenehe e parau no nia i ta te Bibilia faaohiparaa i te parau ra “nephe”?
[Hohoˈa i te api 20]
E mau nephe anaˈe ratou pauroa