Ia au i te Bibilia
Te bapetizoraa: no te mau aiû anei?
“I TE mau taime atoa vau e fanau ai i te hoê tamarii, ta te hoê metua vahine ïa e faatia ra, e haavitiviti noa vau i te rave e ia bapetizohia o ˈna. (...) E aniani noa na vau i te tahi taime e ua tano mau anei vau.” No te aha hoi? No te mea e piti o ta ˈna na tamarii tootoru tei faarue i ta ˈna haapaoraa.
Outou e tamarii ta outou, peneiaˈe paha outou i te aniani atoa e ua tano anei te mau metua i te horoa i ta ratou haapaoraa na te hoê aiû fanau-apî-hia. Mai te peu e e, te ite ra paha ïa outou e aita roa ˈtu te mau ekalesiatiko — te mau porotetani mai te mau katolika — e rave ra i te tahi aˈe mea no te faaore i taua feaaraa no outou ra. Te faaitoito nei ratou i te manaˈo feaa no nia i te bapetizoraa o te mau aiû. Te mau taata e turu i te reforomatio, te faariro nei ïa ratou i te reira mai te hoê peu tupapau o te tau tahito. Area, ia au i te feia e tapea noa nei â i te mau peu, te farii-ore-raa i te bapetizoraa “ua riro ïa ei patoiraa ˈtu i te mau manaˈo kerisetiano”.
Ia manaˈo ratou mai te reira te huru, “te faateitei nei ïa [te mau upoo faatere haapaoraa] i te mau manaˈo no te iti hoi te mau haapapuraa”. (Te bapetizoraa o te mau tamarii e te faufaa no te haamaitairaa [beretane], a Paul Jewett.) I hea râ hoi e itehia ˈi te mau pahonoraa e nehenehe e tiaturihia o te mau tumu parau no nia i te bapetizoraa o te mau tamarii rii? I roto ïa i te Parau a te Atua.
Faautauhia i te utua po auahi?
Te niu nei te feia e turu i te haapiiraa no nia i te bapetizoraa i to ratou mau manaˈo i nia i teie mau parau a Iesu i faaitehia i roto i te Ioane 3:5: “Ia ore te taata ia fanau i te pape e te Varua, e ore oia e ô i te basileia o te Atua ra.” I to ratou manaˈoraa, no te mea hoi e e tia ia bapetizohia na mua ˈˈe e haere atu ai i nia i te raˈi, e tia ïa te mau aiû ia oti i te bapetizohia ia ore ratou ia mauiui i roto i te hoê po auahi — aore ra ia faaea noa i roto i te po limeboa.
Teie râ, te parau nei te Bibilia e ‘aita râ a te feia i pohe ra e parau itea’. (Koheleta 9:5; hiˈo Salamo 146:4.) No te mea hoi aita e parau itea a te feia pohe, eita ïa ratou e nehenehe e ite i te hoê noa ˈˈe mauiui. Eita ˈtura hoi te mau metua o tei ore i bapetizo i ta ratou mau tamarii e mataˈu ia roohia ratou i te tahi mau faahopearaa iino.
Te tapitapi noa nei râ hoi ratou i te mea e eita te feia tei ore i bapetizohia e nehenehe e haere i nia i te raˈi. E ere roa ˈtu ïa te auraa e eita ratou e nehenehe e faaorahia. Teie hoi ta Iesu i parau: “E mamoe ê atu â ta ˈu, e ere i to teie nei aua [i nia i te raˈi].” (Ioane 10:16). I roto i teie nei irava, e i roto atoa i te hoê parabole i faaitehia i roto i te Mataio 25:31-46, ua faaite mai Iesu e e ora ˈtu te tahi mau taata e eita hoi ratou e haere i nia i te raˈi. E haere râ ïa ratou i hea? Ua pahono maira Iesu i te na ôraa mai i te taata rave parau ino ra i patitihia i nia iho i te pou i pihai iho ia ˈna e: “Ei paradaiso ïa oe e o vau atoa i teie nei â mahana.” — Luka 23:43.
Ua oti anei taua taata rave parau ino ra i te ‘fanauhia i te pape’ na roto i te bapetizoraa? Aita roa ˈtu ïa, e opanihia ïa ia ˈna te mau raˈi. Tei hea roa ïa te “Paradaiso” ta Iesu i faahiti? Ia haamanaˈo na tatou e ua tuu te Atua i na taata matamua i roto i te hoê paradaiso i nia i te fenua nei, e ua horoa ˈtura na raua i te tiaturiraa e ora e a muri noa ˈtu (Genese 1:28; 2:8). Ua patoi atura râ hoi o Adamu raua Eva, e inaha, ua tiavaruhia ˈˈera raua mai roto atu i taua ǒ nehenehe mau ra, tei riro na hoi ei vahi faaearaa no raua. Ua moe roa anei te Paradaiso i nia i te fenua nei? Aita, no te mea te haapapu maira te mau Papai e e faahoˈi faahou mai â te Atua i te reira i nia i te fenua nei (Mataio 5:5; 6:9, 10; Ephesia 1:9-11; Apokalupo 21:1-5). I roto atoa i taua Paradaiso ra i nia i te fenua nei te rahiraa o te feia pohe — e tae noa ˈtu hoi te mau tamarii — e faatia-faahou-hia mai ai. — Ioane 5:28, 29.
E tia anei ia oti te bapetizohia no te fanaˈo atu i taua tia-faahou-raa ra i nia i te fenua nei? Eita. E rave rahi tei pohe e tei roto noâ i te pouri i te pae varua (hiˈo Iona 4:11). I te mea hoi e aita ratou i haapii aˈenei e o vai mau na te Atua, aita ïa ratou i pûpû aˈenei ia ratou no te Atua. Aita anei e tiaturiraa faahou no taua mau taata ra? Oia, no te mea te haapapu maira te aposetolo Paulo e: “E tia-faahou-raa to tei pohe, te feia parau-tia e te feia parau-tia ore.” (Ohipa 24:15). Eita e ore to roto atoa te mau tamarii i taua nahoa rahi taata ra e faatia-faahou-hia mai. No reira, eita roa ˈtu te hoê noa ˈˈe taata e nehenehe e parau e e tia ratou ia bapetizohia no te faaora ia ratou.
Te peritomeraa e te bapetizo
Ua tapao mai te feia e turu i te bapetizoraa o te mau aiû fanau-apî-hia e i Iseraela e peritomehia na te mau tamarii i muri aˈe i to ratou fanauraa (Genese 17:12). Te parau nei ratou e e mono te bapetizoraa i te peritomeraa ei ravea e ora ˈi te mau aiû fanau-apî-hia.
Teie râ, ua riro anei te peritomeraa ei ravea e ora ˈtu ai? Aita, e ‘tapao itehia râ te reira no te faufaa’ ta te Atua i faaau atu ia Aberahama (Genese 17:11). Taa ê atu, o te mau tamarii tamaroa anaˈe te peritomehia. Mai te peu e tano te bapetizoraa i te peritomeraa, e ere anei i te mea tano ia ore te reira ia ravehia i nia i te mau tamarii tamahine? Ma te papu maitai, aita te reira e tano ra. E tia atoa ia haamanaˈo e ua faaue papu maitai te mau Papai i te mau metua ati iuda e ia peritome ratou iho i ta ratou tamarii tamaroa. No te aha aita teie huru faaueraa no nia i te bapetizoraa i ta ratou mau tamarii tamaroa i ore ai i horoahia ˈtu i te mau metua kerisetiano, mai te peu e i te reira mea e ora ˈi?
Parau mau e ua na ô maira Iesu e: “A tuu mai i te tamarii rii ia haere noa mai ia ˈu nei (...); mai ia ratou hoi to te basileia o te Atua ra.” (Mareko 10:14). Aita râ Iesu e hinaaro ra e parau i o nei e ia î roa te raˈi i te tamarii. No nia i te basileia i nia i te raˈi teie te nehenehe e taiohia ia au i te faataaraa a te taata tuatapapa i te parau no nia i te Atua porotetani ra, o A. Campbell: “E ere te mau tamarii [te itehia i roto i taua Basileia ra], e mau taata râ mai ia ratou ra te huru i te pae no te auraro e no te haehaa.”
Mea “moˈa” te mau tamarii a te hoê taata faaroo
Ua horoa ˈtu Iesu i teie nei faaueraa i ta ˈna mau pǐpǐ: “E teie nei e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ [aore ra te mau taata i haapiihia], a bapetizo atu ai ia ratou.” (Mataio 28:19). E mau taata paari ïa teie e parauhia nei no te riro ei pǐpǐ, aore ra ei mau taata haapiihia, te tia ia bapetizohia. No reira, i to tatou nei tau, te faaitoito nei te mau kerisetiano i te haapii i ta ratou mau tamarii — e eiaha noa i te bapetizo ia ratou — mai to ratou tamarii-rii-raa mai â (Timoteo 2, 3:15). I te mea hoi e ua haapiihia ratou “ma te aˈo a [Iehova]”, te atuatu ra ïa taua mau tamarii ra i to ratou iho faaroo. — Ephesia 6:4.
E, eita te mau metua e mataˈu no te maitai mure ore o ta ratou mau aiû mai te peu e aitâ ratou i bapetizohia. Oia mau, i roto i te Korinetia 1, 7:14, te haapapu maira te aposetolo Paulo e mea “moˈa” te mau tamarii a te hoê kerisetiano. Ua riro mai te reira te huru eiaha no te mea e ua faahepohia ˈtu ratou i te hoê peu, no te mea râ, na roto i to ˈna aroha faito ore, te faariro maira te Atua ia ratou ei mau tamarii viivii ore — ia tapea noa te hoê o to ratou metua i to ˈna tiaraa kerisetiano haapao maitai.
I roto i te roaraa o te tau, e nehenehe te hiˈoraa maitai e te haapiiraa bibilia ta to ratou metua e horoa mai na ratou e turai i te mau taurearea ia pûpû ia ratou no te Atua e ia haapapu i te reira na roto i te bapetizoraa. E faaitoito atoa to ratou mafatu mehara ia ratou ia tamau â i te tavini i te Atua ma ‘te hoê taviniraa moˈa, ma te faaohipa i to ratou iho feruriraa’. (Roma 12:1.) Tera te tahi mau mea te ore roa e nehenehe i te hoê aiû ia rave.
[Nota i raro i te api]
a Teie te nehenehe e taiohia i roto i te Nouvelle encyclopédie catholique (beretane), o te matahiti 1967: “Ia fatata mai te pohe, eiaha e tiai e ia fanauhia mai te aiû e a rave atu ai i te bapetizoraa. E nehenehe te hoê taata aravihi e bapetizo i te aiû i roto i te opu (...) ma te patiaraa ˈtu i te pape i roto i te opu.”