O vai te ora mai mai roto mai i te hopea o teie nei ao?
EITA TE rahiraa o te feia e ora nei i teie nei mahana i nia i te fenua nei e ora ˈtu i te hopea o teie nei ao. E ite-maitai-hia te reira na roto i te hoê haapiiraa no nia i te Parau tei faauruahia mai e te Atua. Mai ta Iesu i parau mai, “te atea nei hoi te uputa e te aano nei te eˈa e tae atu ai i te pohe; e e rave rahi tei na reira i te tomo. Te apǐapǐ râ o te uputa e te piri hoi o te eˈa e tae atu ai i te ora, e te iti hoi o te feia i ite atu i te reira!”. — Mataio 7:13, 14.
E riro paha te manaˈo e e nehenehe te Atua e haamou tau mirioni, aore ra tau miria taata ta ˈna e hiˈo nei mai te feia tia ore, ei manaˈo huru ê roa. Tera râ, eiaha e moehia ia outou e “aita roa [te Atua] i hinaaro e ia pohe atu te hoê, ia noaa paatoa râ te tatarahapa”. (Petero 2, 3:9.) Aita, aita roa ˈtu te Atua e oaoa ra ia haamou oia i te feia iino: “Aore roa o ˈu e mauruururaa i te pohe o te taata ino ra; ia fariu mairâ te taata i ta ˈna parau ino ia ora.” (Ezekiela 33:11). Tera râ, e tia mau ia faaite te Atua i to ˈna haapao maitai i ta ˈna Parau e ia faatupu oia i ta ˈna opuaraa no te fenua nei. E no reira, e tia ïa ia haamouhia te feia ta ˈna e hiˈo ra mai te feia tia ore.
Te feia e ora mai
No te mea e aita te hoê ao e moe noa nei i te mau mahana atoa, e rave rahi mau taata teie e manaˈo nei e eita te reira e nehenehe e tupu mai. Teie râ, eiaha e moehia i teie mau taata e faaohipa nei i teie huru manaˈo e ua tupu aˈena taua huru ohipa ra.
I anafea râ? I te tau a diluvihia ˈi te ao atoa nei, i te tau o Noa. Ua haamou te Atua i te ao taatoa o te feia tei faarue ia ˈna. I roto i te feia tei pohe, te vai ra te mau tane e te mau vahine ta te Poiete i haava ei feia tia ore. Te vai atoa ra te mau tamarii tei haapiihia no te riro mai, mai to ratou mau metua, ei feia tia ore. No reira ˈtura, te faaite mai nei te Bibilia ia tatou e, “o te mau mea ora atoa e huti i te aho nei, te mau mea atoa i nia i te pae nei, pohe ihora ïa (...) o te taata, e te puaa”.
O vai tei ora mai i te diluvi ra? Te parau nei te Bibilia ia tatou e: “O Noa anaˈe ra, e taua feia i roto atoa i te pahi ra, tei toe.” (Genese 7:21-23). O Noa ïa e ta ˈna vahine, ta raua nau tamaiti tootoru e ta ratou vahine: oia hoi, e vau taata; eita ïa e taiohia te mau animala tei tia mai ia au i to ratou huru. No te aha te Atua i hiˈo maitai ai ia Noa e to ˈna utuafare fetii? No te mea ïa e, i to te Atua faaueraa ia ratou ia rave i te tahi mau ohipa, ua faaroo mau â ratou. Mai ta te buka Genese e parau ra, “ua na reira hoi Noa i te mau mea atoa ta te Atua i faaue mai ia ˈna ra, o ta ˈna ïa i rave maite”. — Genese 6:22; 7:5.
Mea rahi roa te mau haapiiraa e nehenehe e hutihia mai no nia i te ohipa i tupu i taua tau ra. “Te mau parau atoa hoi i papaihia i mutaa ihora, i papaihia ïa ia ite tatou.” (Roma 15:4). Mea anaanatae mau ïa ia ite e, no te Atua, o te mau taata iho te tia ia amo i te hopoia no te mau ohipa ta ratou e rave. Ua horoa mai oia i te tiamâraa ia maiti tatou iho i to tatou haerea e e ani mai oia i te faahoˈiraa. Eita ta tatou e nehenehe e haafaufaa ore i te Poiete, i ta ˈna opuaraa e i to ˈna hinaaro, e i muri aˈe, e hinaaro ai e ape i ta ˈna haavaraa au ore, mai te mea râ e te titau atura tatou ia ˈna ia horoa mai oia i to ˈna maitai, noa ˈtu e eaha te huru o to tatou mau manaˈo e mau raveraa. “Eiaha e vare, e ore te Atua e noaa i te haavare, o ta te taata e ueue ra, o ta ˈna â ïa e ooti mai.” — Galatia 6:7.
E faaitoito atoa mai te ohipa i tupu i nia i te mau oire no Sodoma raua o Gomora ia tatou. Ua opua ˈtura te Atua i te haamou i na oire toopiti ra no to raua huru tia ore ino mau i te pae no te mau taatiraa o te tino. Ua parau te mau melahi i tonohia no te faatupu i te haavaraa a te Atua e, “e auê rahi ta ratou i mua i te aro o Iehova; e na Iehova mâua i tono mai e haamou ia ratou”. Ua pohe te mau taata atoa, o Lota e ta ˈna na tamahine e piti anaˈe râ tei faaorahia mai no to ratou faarooraa i te mau faaararaa a te Atua e to ratou haapao-maitai-raa i te reira. Aita te vahine a Lota i farii i te reira, e ua pohe ihora oia, e tae noa ˈtu i te mau tane momoˈa a to ˈna nau tamahine. No te aha ïa? No te mea ïa e, i to Lota faaararaa ˈtu ia ratou i te piri-roa-raa mai te haamouraa, “mai te tahoata ra râ oia i taua na hunoa no ˈna ra [te mau tane tei momoˈahia i ta ˈna nau tamahine]”. Tera râ, e ere roa ˈtu te reira e ohipa hauti, e ua pohe ratou. — Genese 19:12-14.
Mai te reira atoa i to tatou nei tau, e rave rahi mau taata teie e tauˈa ore nei i te faaararaa no nia i te hopea o teie nei ao e fatata noa maira. No reira, ua tohu mai te aposetolo Petero e i roto i taua ‘mau mahana hopea ra, e iteahia mai te feia tâhitohito’ e eita roa ˈtu ratou e haapao noa ˈˈe i te mea e ua haamou-aˈena-hia te ao nei i roto i te diluvi. Ua parau atoa o Iesu e: “Mai tei te anotau ra ia Noa ra, oia atoa te haerea mai o te Tamaiti a te taata nei. Mai tei te anotau i mua iho i te diluvi ra, te amu ra ratou i te maa e te inu ra, te faaipoipo ra e te horoa ra ia faaipoipohia, e tae roa aˈera i te mahana i tomo ai Noa i roto i te pahi; aore roa i ite, e roohia noa ihora ratou e te diluvi, pau roa ˈtura ratou.” E ua parau faahou mai oia e: “Oia atoa te haerea mai o te Tamaiti a te taata nei.” — Petero 2, 3:3-7; Mataio 24:37-39.
E haamouhia ïa e rave rahi feia no te mea aita ratou e hinaaro ra e haapao i te tapao, tei papu maitai hoi, no te “anotau hopea nei”. (Timoteo 2, 3:1-5.) Teie râ, te parau oaoa teie ïa, te vai ra te mau taata e ora mai, e mea rahi aˈe ïa ratou i te mau taata e vau tei ora mai mai roto mai i te diluvi ra aore ra i na taata e toru tei ora mai i te haamouraa o Sodoma e o Gomora.
Ua tohu mai te aposetolo Ioane, i roto i te hoê faaiteraa no o mai i te Atua ra e, e rave rahi mau taata o te ora mai. Ua papai oia e: “Hiˈo atura vau, e inaha e feia rahi roa, e ore roa e pau ia taio, no te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau nunaa atoa, e te mau reo atoa. (...) O te feia i haere mai [i ora mai] mai roto mai i te ati rahi ra. (...) E na te Atua e horoi hua i to ratou roimata.” — Apokalupo 7:9, 14, 17.
Anafea ïa te hopea o te ao nei?
Aita te Bibilia i horoa mai i te mahana tia o te hopea o teie nei ao. Ua pahono mai Iesu ma te papu maitai i ta ˈna mau pǐpǐ e aita hoê aˈe taata i ite i te hora e te mahana (Mataio 24:36). Teie râ, e ere ïa no te mea eita ta te taata e nehenehe e tapao i te mahana tia o te hopea o teie nei ao, aita atoa ïa te Atua i horoa mai na te mau taata i te mau faataaraa ia nehenehe ratou e ite e te fatata roa mai nei taua mahana ra.
E rave rahi mau parau tohu bibilia no nia i taua tau ra. O Iesu iho, ua faataa mai oia i te tuhaa rahi no te mau ohipa e tupu mai na mua noa ˈˈe i te hopea. I muri iho, ua parau mai oia no nia i te feia o te ite atu i te haamataraa o taua mau ohipa ra: “Ia hiˈo outou i taua mau mea nei, ua fatata te Tamaiti a te taata i reira, ia ite hoi outou; tei te pae uputa ïa. Oia mau ta ˈu e parau atu ia outou nei, E ore e mou teie nei ui e hope ai teie nei mau mea atoa i te tupu.” — Mataio 24:33, 34.
Eaha râ taua ui ra ta Iesu i parau mai? Oia mau, o te ui ïa tei ora na mai te matahiti 1914 maira. Ua ite taua ui ra i te mau mea atoa ta Iesu i tohu mai no nia i te mau mahana na mua noa mai i te hopea. Te auraa o te reira, oia hoi, e toe mai â te hoê pae o te feia tei ora na i te matahiti 1914, i nia i te fenua nei ia tupu mai te hopea o teie nei ao. — Mataio 24:1-34.
Ua faaite atoa mai o Iesu i te faufaa ia vai ara noa: “Ia parahi ineine noa outou; ei te hora manaˈo-ore-hia e outou na e tae mai ai te Tamaiti a te taata nei.” O Iesu ïa, te “Tamaiti a te taata” e parauhia nei i o nei, o ˈna hoi te Tono matamua no te faatupu i te mau faaotiraa a te Atua. — Mataio 24:44; hiˈo Apokalupo 19:11-21.
Te taime no te maiti
Ua poto roa te taime no teie ao viivii, taparahi taata e te tia ore. No reira, tei te taata tataitahi te faaotiraa mai te peu e hinaaro oia e ora mai.
Na te aha e faataa mai e e haamouhia anei te hoê taata aore ra e faaorahia mai oia i te ino? A faaroo na i te pahonoraa i horoahia mai e te aposetolo Petero: “E teie nei, e mou anaˈe taua mau mea atoa nei, mai te aha to outou huru e tia ˈi i te haapao maitai e te paieti; i te tiairaa e te ruraa ˈtu ia tae mai taua mahana o te Atua ra.” — Petero 2, 3:11, 12.
Oia mau, e tia ia haapao tatou i te mau parau a te Atua i teie nei mahana, e ia rave tatou i ta ˈna e ani maira. E i reira, eita ïa tatou e haamouhia e e ora ˈtu tatou no te tomo atu i roto i te hoê faanahoraa apî tia (Petero 2, 3:13). Ta te mau parau ïa i papaihia e te aposetolo Ioane tei faauruahia e te Atua, e faaite papu mai nei: “Te mou nei hoi teie nei ao, e ta to te ao atoa e hinaaro nei; o tei haapao râ i to te Atua ra hinaaro, e tia ïa i te oraraa e a muri noa ˈtu.” — Ioane 1, 2:17.
Te opuaraa e turu atu i te Atua e i te parau mau, eita e tia ia faatupuhia mai e te hoê noa manaˈo horuhoru, e tia râ ia faatupuhia na roto i te hoê ite papu: “Teie hoi te ora mure ore, ia ite ratou ia oe i te Atua mau ra, e ia Iesu i te Mesia i ta oe i tono mai.” — Ioane 17:3.
E tia atoa ‘ia tupu â tatou i te maitai’ i roto i taua ite ra (Petero 2, 3:18). E tia ïa ia noaa mai ia tatou te hoê ite hohonu no nia i te ravea i faataahia e te Atua no te ora o te mau taata na roto i te arai a to ˈna Basileia i nia i te raˈi, e tei roto hoi oia i teie nei i te rima o Tei upootia i nia i te ao nei, oia hoi, o Iesu Mesia (Mataio 6:9, 10). E tia atoa ia parau tatou ma te itoito no nia i te tiaturiraa faahiahia mau oia hoi, te oraraa e a muri noa ˈtu i nia i te fenua nei i raro aˈe i te Basileia, aore ra Faatereraa, a te Atua. Mai ta Iesu i tohu mai, “e parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei e ati noa ˈˈe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa: o te hopea ihora ïa i reira ra”. — Mataio 24:14.
Mea mahanahana mau â ia ite e e ere te hopea o te ao nei, te haamou-roa-raahia to tatou palaneta nehenehe mau, e e nehenehe tatou e riro ei tuhaa o te mau mirioni taata o te ora ˈtu no te faaea i nia i te fenua tei tamâ-roa-hia.
E hinaaro anei outou ia taiohia outou i roto i te feia e ora mai? E nehenehe mau â outou e ora mai, teie râ, eiaha e apee atu i te feia ‘aore roa i ite’, e apee atu râ ia Noa, tei rave “mai ta Iehova atoa i faaue mai ia ˈna ra”. I reira, ia au i te parau tapu a te Atua, e nehenehe outou e ora e a muri noa ˈtu i nia i te hoê fenua o te riro mai ei paradaiso, mai ta Iesu i faaite mai. “E parahi te feia parau-tia i nia i te fenua, e parahi tamau â ratou i reira.” — Salamo 37:29; Luka 23:43; Mataio 5:5.
[Tapura i te api 10]
Te huru o te fenua i roto i te mau tau i mua nei
Te mau manaˈo fariihia Ta te Bibilia e parau ra
e te taatoaraa
Te moe-roa-raa te fenua; Ma te papu maitai, e ora
aita e feia e ora mai mai te feia e rave ra i te
hinaaro o te Atua (Zephania 2:2, 3;
E riro mai te fenua nei ei No te mau taata atoa: te ora
medebara hotu ore mure ore i roto i te hoê
paradaiso i nia i te fenua
nei (Salamo 37:29;
[Hohoˈa i te api 9]
Ua haamouhia te feia tia ore i ora na i Sodoma e i Gomora, ua ora mai râ o Lota e ta ˈna nau tamahine.
[Hohoˈa i te api 11]
Te feia e rave nei i te hinaaro o te Atua, e ora mai ïa ratou i te hopea o teie nei ao e e ora ˈtu ratou e a muri noa ˈtu i nia i te fenua tei riro ei paradaiso.