Te tupuraa rahi o te ohipa i Farani
Na to matou papai vea i Farani
TE TITAU NEI te haamoriraa a te mau Ite no Iehova, tei roto atoa hoi ta ratou ohipa pororaa i te mau taata, i te hoê ohipa rahi mau i te pae o te tatararaa, te neneiraa e te haponoraa no te haaparare i te mau parau papai no nia i te Bibilia. Te ravehia nei teie ohipa taatoa e te feia o te horoa maitai nei i to ratou taime, to ratou puai e to ratou aravihi. I roto i te mau fenua taa ê i reira ratou e tavini ai, te faaea nei e te tamaa nei teie mau taata horoa noa i to ratou taime i roto i te mau fare rahi tei piihia e Betela, e teie hoi te auraa o teie iˈoa “Fare no te Atua”. I Farani, ua iritihia te Betela matamua i Paris iho. E rave rahi taime te tauiraahia taua vahi ra i roto aore ra i rapae atu i teie oire, e i muri aˈe, i te matahiti 1959, ua faatiahia te hoê fare apî no te Betela, no te mau piha raveraa ohipa e te neneiraa, i Boulogne-Billancourt, i roto i te tuhaa mataeinaa piri i te oire no Paris. I taua tau ra, ua taiohia 14 000 anaˈe Ite no Iehova i Farani.
I te haamataraa o te mau matahiti 1970, te nenei-noa-hia ra te mau buka aore ra vea bibilia e hinaarohia ra e te mau Ite no Iehova no Farani, i Brooklyn, New York, e e haponohia ˈtu ai na nia i te pahi i te oire no Havre, i Normandie. Ua opuahia ˈtura e hamani i te hoê fare vaiihoraa tauihaa i Louviers, oire o tei tano maitai, no te mea tei ropu oia ia Paris e te pae miti no Normandie. No reira, i te matahiti 1973, ua afaihia ˈtura te pû no te haponoraa e te neneiraa iti mai Boulogne mai e tae atu i Louviers. Te rahiraa o te mau Ite i Farani, ua hau atu ïa i te 48 000.
I te matahiti 1975, ua faatia te faatereraa no Farani ia haapararehia te vea ra Te Pare Tiairaa i roto i te fenua Farani. I muri aˈe, ua hopoihia mai te vairaa parau no te mau tamatahitiraa i Te Pare Tiairaa e te A ara mai na! no Farani e no 15 fenua e parau farani atoa nei, mai Herevetia mai i Louviers. Te rahiraa vea o tei haponohia ˈtu mai Louviers mai, ua maraa roa ïa. Ua titauhia ïa hau atu â feia rave ohipa e hau atu â mau piha taotoraa no taua mau taata ra. No reira i patuhia ˈi te hoê fare faaearaa e 34 piha taotoraa i Incarville, tau hanere metera noa te atearaa i te fare neneiraa no Louviers. Ua tomohia teie fare tei patu-paatoa-hia e te mau Ite no Iehova tei horoa noa i to ratou taime, i te matahiti 1978.
Ua haere noa te tupuraa rahi i mua
I Farani, te afaihia ra te mau vea e te tahi atu mau buka bibilia na nia i te mau pereoo rahi faauta tauihaa, i roto hau atu i te 1 200 amuiraa a te mau Ite no Iehova. No te haapao i teie mau faurao, ua hamanihia i te matahiti 1984, te hoê fare tataîraa pereoo ohie mau, i nia i te fenua i mua noa mai i te fare neneiraa no Louviers.
Tei te haamataraa atoa o te mau matahiti 1980 to te Tino aratai a te mau Ite no Iehova, o te putuputu nei i Brooklyn, New York, faaotiraa ia haponohia i Farani e piti matini neneiraa faaohu offset, ia nehenehe te mau Ite no taua fenua ra e nenei ratou iho i ta ratou mau vea, e eita ˈtura ïa ratou e faahaere roa mai na te fenua êě mai. No te rave i taua ohipa neneiraa vea apî, ua titauhia ia hamanihia te hoê fare apî e piti tahua, piri noa mai i te fare neneiraa nainai o tei patuhia i te matahiti 1973 ra. Ua horoa mai teie fare apî i te hoê rahiraa 13 000 metera tuea, oia hoi e ono taime hau atu i te fare neneiraa tahito.
Te hoê tauturu horoa maitai
I te taime i faatupuhia ˈi teie mau hamaniraa fare i Farani, ua pee atoa te mau Ite no Iehova i te hohoˈa a te mau tavini maitai no te anotau tahito e ua ‘faatura ratou ia Iehova e ta ratou mau taoˈa rarahi’. (Maseli 3:9; Ezera 1:4; 7:15, 16.) Ei hiˈoraa, i muri aˈe i to te Taviniraa o te Basileia na roto i te reo farani, neneiraa i te hoê parau faataa no nia i te tereraa o te ohipa e i to ˈna faahitiraa i te moni rahi o te mau opani paruru auahi o te tamauhia i roto i te fare apî, ua horoa o Sara, e vau matahiti, e to ˈna taeae o Frédéric, i te moni ta raua i haaputu “no te mau opani o te fare neneiraa”. Ua faatura te tahi pae ia Iehova na roto i to ratou afairaa mai i ta ratou tauturu i nia i te vahi raveraa ohipa i te mau hopea hebedoma, e te tahi pae râ, ua nehenehe ïa ratou e haere mai e rave i te ohipa e rave rahi hebedoma aore ra e rave rahi avae.
Te paeau rahi o te ohipa no te fare neneiraa apî, ua ravehia ïa e te hoê taiete tapi hooraa tauihaa, area te taatoaraa o te ohipa no te raau, te faahaereraa pape, te uira e te mau ohipa rii nainai i roto i te fare, ua ravehia ïa e te mau pupu Ite no Iehova tei horoa noa i to ratou taime. I to ˈna iteraa i te manaˈo tahoê faahiahia mau ta teie feia i faaite mai, ua parau te raatira ohipa a te taiete tapi hooraa tauihaa e: “A tahi ra vau a ite ai i te hoê au-maite-raa mai teie te huru i nia i te hoê vahi paturaa fare!” Ua haere roa mai te hoê o te mau rave ohipa no teie taiete e afai mai i to ˈna tauturu i te mau Ite, i te hoê o ta ˈna mau mahana faafaaearaa.
Te hoê tomoraa fare oaoa mau
I te 4 no me 1985, i te poipoi, ua oaoa roa te feia i titau-manihini-hia mai i te tomoraa o te fare apî, i to ratou mataitairaa i teie fare. Ua tupu te porotarama no te tomoraa i te taperaa mahana e ua haapararehia te reira i roto e vau oire no Farani. Te taatoaraa o te feia i faaroo mai i taua porotarama ra, 56 537 ïa. Na M. Henschel, melo no te Tino aratai a te mau Ite no Iehova, i horoa mai i te oreroraa parau no te tomoraa. Ua faahaamanaˈo mai oia e te taatoaraa o te mau fare tei hamanihia no te turu i te haamoriraa e te taviniraa a Iehova, e mau haapapuraa anaˈe ïa no te maitai a to tatou Poiete.
Te fare neneiraa apî no Louviers, o te hoê noa ïa tuhaa o te tupuraa rahi e itehia nei i roto i te ohipa a Iehova i Farani. Te opuahia ra e hamani te tahi mau Fare tairururaa rahi i te mau area no te mau oire no Lyon, no Marseille e no Paris, e oia atoa i te pae apatoerau no Farani. Ua haamatahia te tahi o teie mau opuaraa. Ua rave-atoa-hia te paturaa o te mau Piha o te Basileia ia au i te hoê raveraa oioi roa i roto e rave rahi mau oire no Farani.
I Farani, fatata e 90 000 Ite teie e poro nei, i teie nei, i te parau apî oaoa o te Basileia o te Atua, e i te matahiti i mairi aˈenei, hau atu i te 178 000 taata tei putuputu mai i te Faahaamanaˈoraa i te pohe o te Mesia. Oia mau, te ite-maitai-hia ra te hoê tupuraa rahi o te ohipa kerisetiano i Farani.
[Hohoˈa i te api 31]
Te fare neneiraa apî no Louviers e o M. Henschel i te oreroraa parau no te tomoraa.