APULI 20-26, 2026
EKIZINA 49 Kusemeza Omutima gwa Yahwe
Kora Empindahinduka Kusobora Kubatizibwa
“Kanu nuko akasumi ak’okwikirizibwamu.”—2 KOL. 6:2.
EBI TURAAYEGA
Nitwija kurora habwaki kanu nuko akasumi ak’okugumya enkoragana yaawe na Yahwe kandi okabatizibwa.
1. (a) Birungi ki ebimu ebi tutunga obu tubatizibwa? (b) Biki ebi turukwija kubazaaho omu kicweka kinu?
WAAKEHAIREYO hali Yahwe kandi okooleka okwehayo kwawe kuraba omu kubatizibwa? Obu kiraaba nukwo kiri, eki nikimanyisa ngu okasaba Yahwe kukuganyira ebibi byawe kandi akwikirize kumuheereza nk’omu h’abaheereza be. (1 Pet. 3:21) Ekindi, obu obatizibwa, oteeraho abato n’abahyaka omu kitebe kyawe ekyokurorraho ekirungi. Mali oba okozere encwamu enungi muno! Baitu obu oraaba otakabatiziibwe kiki eki osobora kukora? Hataroho kugurukyagurukya noogonza Yahwe kandi noogonza kukora ebi agonza. Okimanyire ngu kusobora kuganyirwa ebibi byawe n’okusiimwa omu maiso ga Ruhanga, osemeriire kubatizibwa. (Ebik. 2:38-40) Baitu nabwo nikisobora kukugumira kukora ecwamu ey’okubatizibwa. Kiki ekisobora kukukoonyera? Omu kicweka kinu nitwija kurora (1) habwaki abamu kibagumira kukora encwamu ey’okubatizibwa, (2) habwaki ky’amagezi kwikara nituteekerezaaho ekiro ekya ha mpero, (3) n’omulingo oraagasirwa habw’okugira eki wakoraho omu bwangu kusobora kubatizibwa.
HABWAKI ABAMU KIBAGUMIRA KUKORA ENCWAMU EY’OKUBATIZIBWA
2. Habwaki abamu kibagumira kukora encwamu ey’okubatizibwa?
2 Abamu kibagumira kukora encwamu ey’okubatizibwa habwokuba nibatiina. Ekyokurorraho, noobu kiraaba ngu nibagonza kuheereza Yahwe, nibatiina ngu tibarukwija kukora ebirukumusemeza. Obu oraaba nooyehurra omu mulingo gunu, soma ebyahandiikirwe kuruga omu Baibuli ebirukukugumya ngu Yahwe tarukukunihirramu kuba muntu ow’ahikiriire, kandi ngu asemererwa obu omuha ekirukukirayo oburungi. (Zab. 103:13, 14; Bak. 3:23) Obu oraaba nootiina okuhakanizibwa, saba Yahwe akuhe obumanzi nk’obw’omuhandiiki wa zabbuli ayahandiikire ati: ‘Yahwe ali ha rubaju rwange; tintiine: Abantu baarasobora okunkora ki?’—Zab. 118:6.
3. Nteekereza ki ey’esobora kulemesa abamu kubatizibwa? (Rora n’ekisisani ekya ha kyesweko.)
3 Abamu abarukugonza Yahwe balindaho kubatizibwa habwokuba nibateekereza ngu tibakamanyire bingi ebirukukwata hali Yahwe hamu na Baibuli. Baitu nikikwetaagisa kubanza kumanya buli kimu kyona omu Baibuli nukwo osobole kubatizibwa? Nangwa. Teekerezaaho ekyokurorraho kinu kuruga omu Baibuli. Hanyuma y’omusisa kuteera omu nkomo nambere Paulo na Siira bakaba basibiirwe, bakatunga omugisa ogw’okutebeza omulinzi w’enkomo n’eka ye. Nikizooka ngu omulinzi w’enkomo n’eka ye bakakyetegereza ngu eki kikaba kiri kyamahano kuruga hali Ruhanga. Kwongerraho, kiro eki bakeega ebintu bingi muno ebirukukwata hali Yahwe na Yesu. Kandi ebintu ebike ebi baayegere bikaba nibimara kubasobozesa ‘kubabatizibwa ahonaaho.’ (Ebik. 16:25-33) Obu oraaba omanyire Yahwe, noomugonza n’omutima gwawe gwona, oyetegeriize enyegesa za Baibuli ezirukubandizibwaho, wayegarukamu ebibi byawe kandi wacweramu kimu kwikara noohondera endengo ze omu bwomeezi bwawe, nikyoleka ngu ohikire kubatizibwa.—Mar. 12:30.
Omulinzi w’enkomo hamu n’eka ye, ‘bakabatizibwa ahonaaho’ hanyuma ya Paulo na Siira kubatebeza (Rora akacweka 3)
4. Nsonga ki endi ey’ereetera abamu kugumirwa kubatizibwa? (Rora n’ekisisani.)
4 Abamu bagonza kukora empindahinduka ezirukwetaagisa kusobora kusemeza Ruhanga kandi babatizibwe, baitu bateekereza ngu kigumire muno kukikora. Ky’amananu ngu, ky’amagezi kuteekerezaaho omulingo encwamu eraakwataho obwomeezi bwawe. (Luk. 14:27-30) Abamu beeraliikirra habw’ebintu ebi baraayefeereza kusobora kuheereza Ruhanga. Kinu nikyo kyahikire hali Candace. Obu akaba akyali muto, akeega omuntu eki asemeriire kukora kusobora kusemeza Yahwe, baitu atate omu nkora ebi akaba ayegere. Baitu obu yakuzire, akoongera yatandika kwega Baibuli. Naagamba ati: “Nkaba manyire eki nkaba nsemeriire kukora kuheereza Yahwe, baitu nkaba ninkyagonza omulingo natwazaamuga obwomeezi bwange noobu kiraaba ngu nkaba nkimanyire ngu tigurukusemeza Yahwe. Nkaba nkimanyire ngu kikaba nikiija kungumira kuhinduramu obwomeezi bwange.” Abandi beeraliikirra ngu tibarukwija kutwaza obwomeezi bwabo omu mulingo Yahwe arukugonza hanyuma y’okubatizibwa. Nibatiina ngu hanyuma y’okubatizibwa, nibasobora kukora ebibi eby’amaani kandi baihwe omu kitebe. Ebintu ebi obu biraaba nibyo birukukulemesa, kiki eki osobora kukora?
Abamu abarukugonza kusemeza Ruhanga, beeraliikirra habw’okwefeereza oku basemeriire kukora kusobora kuheereza Ruhanga (Rora akacweka 4)
5. Kiki eki tusemeriire kutaho muno omutima obu turukuba nituteekerezaaho kubatizibwa? (Matayo 13:44-46)
5 Obu tuba nitugonza kugura ekintu, titugarukira ha kuteekerezaaho omuhendo gwakyo gwonka, baitu tuteekerezaaho n’omugaso gwakyo. Emirundi erukukira obwingi titwikaraho kugura ekintu obu kiba kiine omugaso gw’amaani noobu kiba kiri kya sente nyingi. Omu mulingo nugwo gumu, obu turukuba nituteekerezaaho okubatizibwa, omutima titusemeriire kugarukira ha kuguta ha kwefeereza oku turaakora kyonka, baitu tugute na ha bukuru obw’okuba n’enkoragana enungi na Yahwe. Yesu akakozesa ebyokurorraho bibiri kutusoborra kurungi ensonga enu. (Soma Matayo 13:44-46.) Omu buli kyokurorraho, omusaija akasobora kutunda buli kimu kye kyona nukwo asobole kugura ekintu eky’omuhendo eki akaba azoire. Na iwe oine ekintu eky’omuhendo mwingi eki ozoire, kandi ago nugo amananu agarukukwata ha Bukama. Obu oraaba nootiina kukora empindahinduka ezirukwetaagisa kusobora kubatizibwa, weecumiitirizeeho ebyokurorraho Yesu yakozeseze. Noosobora kwekaguza: ‘Ninkigumiza kimu ngu amakuru amarungi agarukukwata ha Bukama g’omuhendo mwingi? Nindora enkoragana yange na Yahwe, okunihira oku ampaire, hamu n’oruganda orw’ensi yoona nk’ebintu eby’omuhendo?’ Eby’okugarukamu byawe hali ebikaguzo binu nibisobora kukukoonyera kumanya obu oraaba osemeriire kuta omutima ha kusiima habw’amananu ag’oyegere, rundi kumanya ebintu ebisobora kuba nibikulemesa kubatizibwa.
6. Kiki ekisobora kutukoonyera kuta omu nkora ebi turukwega?
6 Omu kyokurorraho eky’omusigi, Yesu akabazaaho ebintu ebisobora kulemesa omuntu kukurakurana omu by’omwoyo. Baitu nabwo, akooleka ngu abamu baakuhuliire amakuru amarungi ag’Obukama “n’omutima omurungi” kandi bagate omu nkora. (Luk. 8:5-15) Nahabweki, obu oraaba nookyagurukyagurukya ngu torukwija kusobora kuta omu nkora ebi orukwega, otahwamu amaani. Ruhanga naija kukukoonyera ‘kutunga omutima omuhyaka,’ oguraakukoonyera kuhondera oburagirizi bwe. Saba Yahwe ayorobye omutima gwawe nukwo osobole kugonza ebi orukwega kandi obite omu nkora omu bwomeezi bwawe.—Ez. 18:31; 36:26.
7-8. Habwaki ensinganto abamu balemwa kukurakurana kuhika ha kubatizibwa? (Rora n’ekisisani.)
7 Bamu ha nsinganto abarukugonza Yahwe balemwa kukurakurana kuhika ha kubatizibwa habwokuba batwalirizibwa abandi. Ekyokurorraho, abeegesa abamu ha isomero nibasobora kuleetera abeegi kurora ebintu ebimu nk’ebirukwikirizibwa noobu kiraaba ngu nibicwa emisingi ya Yahwe. Baitu obuhabuzi nk’obu nibusobora kurugamu akabi. (Zab. 1:1, 2; Nfu. 7:1-5) Noosobora kwetantara akabi kanu obu noohondera ekyokurorraho ky’omuhandiiki wa zabbuli ayagambiire Yahwe ati: “Nyetegeriize muno okukira bona abanyegesa; baitu ebiragiro byawe nibyo ntekereza.”—Zab. 119:99.
8 Okuseruliiriza nikwoleka ngu bamu h’abazaire abanyakuli Bakaiso ba Yahwe balemesa abaana baabo kubatizibwa. Abazaire nk’abo bata muno omutima ha bwegese bw’abaana n’okubaserurra emirimo, rundi balemwa kukoonyera abaana baabo kweteeraho ebigendererwa eby’omwoyo. Nooteekereza ngu abazaire baawe basemeriire kwongeramu amaani kukukoonyera kuhikiiriza ekigendererwa kyawe ky’okubatizibwa? Habwaki otabazaaho na bo ha nsonga egi? Kigumye ngu emyaka yaawe tesemeriire kuba kintu ekirukukulemesa kugumya enkoragana yaawe na Yahwe.—Nfu. 20:11.
Baza n’abazaire baawe ha ncwamu yaawe ey’okubatizibwa. (Rora akacweka 8)
9. Kiki ekisobora kuleetera abamu kubanza kulindaho kubatizibwa?
9 Abamu abahikire kubatizibwa nibasobora kulindaho kubatizibwa habwokuba nibagonza kubatirizibwa ha kiro kimu n’omuntu ondi. Ekyokurorraho, nibasobora kugonza kubatirizibwa ha kiro kimu n’omunywani wabo, rundi omunyabuzaale. Tikiri kibi kubatirizibwa ha kiro kimu n’omuntu ow’orukugonza. Baitu mali ensonga enu esemeriire kukuleetera kubanza kulindaho? Ijuka ngu, okweraga oku okora hali Yahwe tikutwarramu omuntu ondi. Nahabweki ebintu abandi ebi bakora tibisemeriire kukwataho ni di obu osemeriire kubatizibwa.—Bar. 14:12.
ENSONGA HABWAKI OSEMERIIRE KWIKARA NOOTEEKEREZAAHO EKIRO EKY’EMPERO
10. Habwaki abamu nibasobora kukeerererwa kukurakurana omu by’omwoyo?
10 Kwongerra ha nsonga ezibaziibweho eruguru, abamu nibasobora kukeerererwa kukurakurana omu by’omwoyo obu nibateekereza ngu hakyasigaireyo obwire bwingi empero kuhika. Baitu mali eki ky’amagezi kuteekereza oti? Yesu akahabura abeegeswa be naagamba ati: “Mwikale mweteekaniize, habwokuba omu kasumi akamutarukunihira, Omwana w’omuntu nuko aliiziramu.”—Luk. 12:40.
11. Kusigikirra ha Zabbuli 119:60, obu tumanya ebirukukwata hali Yahwe, kituleetera kukora ki, kandi habwaki?
11 Okugonza nukwo kusemeriire kutwekambisa kwehayo hali Yahwe. Obu turaayeyongera kumanya Ruhanga waitu ow’okugonza, nukwo turaayeyongera kugonza ebiragiro bye n’okubyorobera buli murundi turaabimanya. (Soma Zabbuli 119:60.) Omwegeswa Yakobbo akabazaaho ensonga endi enkuru ey’esemeriire kutuleetera kworobera ebiragiro bya Yahwe omu bwangu: Busaho n’omu hali itwe ow’amanyire ekiraabaho nyenkya. Nitusobora kwesanga tutakyaineyo ekiro na kimu ‘eky’okukora ekihikire,’ nahabweki tusemeriire kukorra ha biturukumanya kasumi kanu.—Yak. 4:13-17.
12. Kiki eki turukwegera ha kyokurorraho kya Yesu eky’omusiri gw’emizabbibbu?
12 Teekerezaaho ekyokurorraho kya Yesu eky’omusiri ogw’emizabbibbu. Akeegesa naagamba ngu abamu baakukozere esaaha emu yonka, kandi batunge empeera niyo emu n’ey’abo abaakozere ekiro kyona. Baitu weetegereze ensonga abo abaakozere esaaha emu ei baahaire habw’okutatandika kara. Bakagamba bati: “Habwokuba busaho muntu ow’atuhaire omulimo.” Abakozi abo bakaba batali bagara, oihireho, busaho muntu ow’akaba abahaire omulimo ogw’okukora. Baitu obu baatungire omulimo, ahonaaho bakatandikiraho kukora. (Mat. 20:1-16) Kasumi kanu, Yesu aturaaliize kuba abeegeswa be n’okwejumbira omu mulimo ogw’Obukama. Nahabweki, kakuba tumanya Yesu eki arukugonza tukole, tusemeriire kukikora ahonaaho.
13. Kiki eki turukwegera ha mukazi wa Loti?
13 Omuntu weena ow’arukukeerererwa kukurakurana omu by’omwoyo, naasobora kwesanga ngu kukora empindahinduka ha kumalirra nukwo asobole kusemeza Ruhanga, nikisobora kumugumira muno. Eki Yesu akaba akimanyire kandi egi niyo ensonga habwaki yahabwire abeegeswa be naagamba ati: “Mwijuke omukazi wa Loti.” (Luk. 17:31-35) Omukazi wa Loti akaba akimanyire ngu Ruhanga akaba naija kuhwerekereza Sodomu na Gomora omu bwangu; baitu nikizooka ngu akaba naakyagonza muno ebintu ebi akaba alekere enyuma. (Kub. 19:23-26) Ekyokurorraho kinu nikitwijukya ngu Yahwe ataireho akasumi abantu aka basemeriire kukorramu empindahinduka nukwo bamuheereze. Akasumi ako obu karaahwaho, nikiija kuba kitakyasoboka abantu kukora empindahinduka nukwo bamuheereze.—Luk. 13:24, 25.
14. Obunabbi bwa Baibuli oburukukwata ha mpero busemeriire kukuleetera kukora ki?
14 Buli kiro ekirukurabaho, ebintu ebirukubaho omu nsi nibyoleka ngu obunabbi Baibuli obu yarangire, buliyo nibuhikirra. Noobu kiraaba ngu ebintu ebimu ebirukubaho omu nsi tibikabaireho omu kiikaro nambere orukwikara, kubirora nibibaho omu biikaro ebindi bingi kisemeriire kukuleetera kukora empindahinduka omu bwangu nukwo osobole kubatizibwa. Teekerezaaho ekyokurorraho eky’omu kyasa eky’okubanza. Omukwenda Petero akateererra Abakristaayo ‘kuba bulindaara,’ habwokuba “empero ey’ebintu byona [ekaba] iriire haihi.” (1 Pet. 4:7) “Empero” ey’ekaba neebazibwaho, neesobora kuba niyo egi ey’okuhwerekerra kwa Yerusaalemu na yekaru yayo. Abakristaayo Petero ab’akaba naahandiikira, bakaba nibaikara hara muno na Yerusaalemu, nahabweki, bakaba batarukwija kuba omu rubuga oru, obu rwakubaire niruhwerekerezebwa. (1 Pet. 1:1) Baitu obu baakurozere obunabbi obu nibuhikirra, baakwongiire kukigumiza kimu ngu emirago ya Yahwe endi yoona, ekaba niija kuhikirra. Omu mulingo nugwo gumu, obu oraarora obunabbi oburukukwata ha mpero nibuhikirra, kisemeriire kukwekambisa kukora empindahinduka omu bwangu, nukwo obatizibwe.
15. Nitusobora kweteekaniriza tuta ekiro kya Yahwe? (2 Petero 3:10-13)
15 Omu bbaruha ye eya kabiri, Petero akasoborra omulingo tusemeriire kweteekaniriza ekiro kya Yahwe eky’omusango. Omu kasumi nambere Petero yahandiikiire ekintu kinu, hakaba nihakyaburayo emyaka nyingi Yerusaalemu kuhwerekerezebwa; baitu nabwo akabagambira ‘kukiikaza omu biteekerezo byabo,’ rundi ‘kukirindirra n’ekihika.’ (Soma 2 Petero 3:10-13; ftn.) Na itwe nitusobora kwikaza ekiro eki omu biteekerezo byaitu kuraba omu kukyeteekaniriza n’okukirindirra n’ekihika. Twoleka ngu tulindiriire ekiro eki n’ekihika kuraba omu ‘kuba n’engeso ezirukwera kandi nitukora ebikorwa ebirukwoleka ngu twemaliire hali Ruhanga.’ Teekerezaaho omulingo Yahwe asemererwa obu akurora nookora ebikorwa ‘ebirukwoleka ngu omwemaliireho’! Hataroho kugurukyagurukya, naija n’okusemererwa obu araarora nooyehayo hali uwe kandi okabatizibwa.
OTAIKARAHO KUBATIZIBWA
16. Kasumi ki akarungi aka tusemeriire kukurakuraniramu kandi tukabatizibwa? (2 Abakolinso 6:1, 2) (Rora n’ebisisani.)
16 Kanu nuko akasumi ak’osemeriire kukurakuraniramu kandi okabatizibwa. (Soma 2 Abakolinso 6:1, 2.) Omunyaisiyopiya omukonwa, Firipo ou yatangatangaine, akakyetegereza ngu akaba asemeriire kubatizibwa omu bwangu. Obu yayetegeriize amakuru amarungi kandi yatunga omugisa ogw’okubatizibwa, atateekereze ati: ‘Ningonza kubanza kumanya ebirukukiraho ebirukukwata h’amakuru amarungi. Nitwija kutangaana amaizi agandi.’ Oihireho akakaguza Firipo ati, “Kiki ekirukuntanga kubatizibwa?” (Ebik. 8:26, 27, 35-39) Mali ka kyokurorraho ekirungi eki yatuteeriireho! Omukonwa obu yamazire kubatizibwa, “[akagumizaamu] n’orugendo rwe asemeriirwe muno.”
Ekyokurorraho kya Omunyaisiyopiya omukonwa nikitwegesa ngu kanu nuko akasumi akarungi ak’okubatirizibwamu (Rora akacweka 16)a
17. Kiki eki tusemeriire kugumya?
17 Obu kiraaba nikikugumira kukora encwamu ey’okubatizibwa, kigumye ngu Yahwe ayeteekaniize kukukoonyera kugumya enkoragana enungi na uwe. (Bar. 2:4) Naija kukukoonyera obu oraayehurra otiinire, nooteekereza ngu kigumire, rundi abandi obu baraaba batarukusagika ekigendererwa kyawe eky’okubatizibwa. Obu oraamara kutunga omuntu ow’omunda omurungi kuraba omu kubatizibwa, noosobora kukizoora ngu “ebintu eby’enyuma” tibikyali bikuru hali iwe. (Baf. 3:8, 13) Noija kutandika kuta omutima ha “bintu eby’omumaiso,” kandi ebi nibyo, okuhikirra kw’emirago ya Yahwe ey’erindiriire abo abeehayo hali uwe kandi bakabatizibwa.—Ebik. 3:19.
EKIZINA 38 Yahwe Arakuha Amaani
a KUSOBORRA EBISISANI Ekyesweko: Omulinzi w’enkomo hamu n’eka ye, ‘bakabatizibwa ahonaaho’ hanyuma ya Paulo na Siira kubatebeza Orupapura 18: Nkooku Omunyaisiyopiya omukonwa yagambiire Firipo ngu naagonza kubatizibwa, omwegi wa Baibuli aliyo naagambira abagurusi ngu naagonza kubatizibwa.