OMWATSI W’ERIGHA 21
OLWIMBO 21 Mutsuke erisondya Obwami
Usonda-sondaye kutsibu omuyi owakendisyasighalaho
“Tunemusonda kutsibu [omuyi] owakendisyasa.”—EBR. 13:14.
ENZUMWA NGULU
Emyatsi eyo twangigha omo sura ye 13 y’ekitabu ky’Abaebrania eyangatuwatikya munabwire n’omo biro ebikasa.
1. Yesu mwabugha ati ni kyahi ekikendisyahikira e Yerusalema?
EMBERE Yesu Kristo ahole, mwabwira abigha biwe b’obuminyereri obowikire ndeke-ndeke. Obuminyereri obu mubwabererera engendo y’erimbere oko mughulu w’Abayahudi omuyi we Yerusalema n’ehekalu bikatsandibwa. Mwabugha ati, kiro kighuma ‘omuyi we Yerusalema akendisyatimbwako n’abasuda.’ (Luka 21:20) Yesu mwabwira abigha biwe ati bakendisyabya babilangira abasuda abo, ngambe ibalw’ibalua omo muyi we Yerusalema. Ebinywa bya Yesu mubyabererera. Abasuda be Roma mubatimba oko muyi we Yerusalema.—Luka 21:21, 22.
2. Paulo mwaha Abakristo Baebrania b’erihano lyahi omo omuyi we Yudea n’owe Yerusalema?
2 Emyaka mike embere abasuda be Roma batimbe oko muyi we Yerusalema, omukwenda Paulo mwahandika ebaruha eyirimo omulaghe w’omughaso. Munabwire, ebaruha eyo ky’ekitabu ky’Abaebrania. Omo baruha eyo, Paulo mwaha Abakristo be Yudea ne Yerusalema amahano awangabawatikirye eriyiteghekania oko myatsi eyabya ikasira embere. Ni myatsi yahi eyendihuluka? Eritoghotibwa lye Yerusalema. Ekighuma kisa ekyangawatikirye Abakristo abo erilama, ry’eribya ibanayiteghekire erisigha amanyumba wabo n’emibiiri yabo. Omo baruha eyo Paulo ahandika, mwabugha oko muyi we Yerusalema ati: “Eno situwiteyo omuyi owakendisyasighalaho.” Neryo mwatasyatomekako ati: “Aliwe, tunemusonda kutsibu owakendisyasa.”—Ebr. 13:14.
3. “Omuyi owakendisyasa” wo wahi, kandi busanaki tukasonda-sondagho?
3 Alinga abandu bangyi mubasekererya Abakristo abayisogha erilua e Yerusalema ne Yudea n’eribalangira mo bakiru. Aliwe ekyo Abakristo abo bakola, mukyalamya esyongebe syabo. Netu munabwire abandu bakatusekereraya kundi situliyiketera abandu, kutse erisondya obuteya, kutse engebe eyuwene omo kihugho kino. Busanaki tukayisogha erikola tutya? Kundi tunasi ngoko ekihugho kino kikendihwaho lino-lino. Itwe tukasonda-sonda “omuyi owali n’esyofondasyo sy’ekwenene,” omuyi “owakendisyasa,” ni bugha ambu, Obwami bw’oMungu.a (Ebr. 11:10; Mat. 6:33) Omo buli kitswe ky’omwatsi ono tukendilangira ngoko erihano lya Paulo eryasondolawa n’ekirimu ky’oMungu lyawatikaya Abakristo b’oko karne k’erimbere erisonda-sonda “[omuyi] owakendisyasa,” ngoko Paulo ateghekanayabo busana n’ebiri embere, na ngoko erihano liwe likatuwatikya munabwire.
UYIKETERE OYUTENDISYAKUSIGHANIA N’AHAKE
4. Busanaki oko Bakristo omuyi we Yerusalema abya w’omughaso?
4 Oko Bakristo, omuyi we Yerusalema abya w’omughaso munene. Endeko y’erimbere y’Ekikristo muyatsukisibwa omo muyi oyo oko mwaka 33 M.W., n’abaghala betu b’omo kyaghanda ekikasondola eky’oko mughulu oyo babya bikere omo muyo oyo. N’ekindi, Abakristo bangyi ibawite omo muyi oyo mw’amanyumba n’ebindi bindu bingyi. Nomo kine, Yesu mwabwira abigha biwe ati kikendisyatolera ibalua omo muyi we Yerusalema nibya n’omo Yudea ibaghenda.—Mat. 24:16.
5. Paulo mwawatikya ati Abakristo eriyiteghekania oko myatsi eyabya iyikisiya iyahika?
5 Paulo mwawatikya Abakristo eriyiteghekania busana n’ebiri embere. Ati? Mwabawatikya eriminya ndeke-ndeke ngoko Yehova akalangira omuyi we Yerusalema. Paulo mwibukyabo ngoko Yehova syakilangira omubiiri ogho abahereri babya bakakola oko hekalu n’amahere agho babya bakaherera e Yerusalema mo bindu ebibuyirire. (Ebr. 8:13) Abandu bangyi b’omo Yerusalema babya ibabirighana Masiya. Ehekalu ye Yerusalema yabya isiyikiri mwanya mukulu w’eriramiryamo Yehova, kandi yabya iyikisiya iyatoghotibwa.—Luka 13:34, 35.
6. Busanaki Abakristo babya balaghire oko rihano eryo Paulo abaha omo Abaebrania 13:5, 6 oko mughulu oyo?
6 Omughulu Paulo ahakindikira Abaebrania, Yerusalema abya muyi owahuha-huhene. Omuhandiki mughuma, Omuroma ow’oko mughulu oyo mwabugha ati e Yerusalema wo muyi owakumayire kutsibu oko luhande lw’eyo, eryuba rikasira. Obuli mwaka Abayahudi abikere omo bihugho bingyi ibakayayo oko biro bikulu. Ekyo ikikaleka esyofranga isyatimba omo Yerusalema. Ahate eritika-tika, alinga n’Abakristo balebe ibakanabana endundi omw’ekyo. Ekyo kyanganabya ikyo kyaleka Paulo iniabwirabo ati: “Simwanze esyofranga omo ngebe yenyu, aliwe mutsemere ebyo muwiteko.” Enyuma sy’aho, mwabugha ebinywa ebiri omo Masako ebikakanganaya omulaghe owasikire ogho Yehova akalagha obuli mughombe wiwe. Omulaghe oyo w’ono: “Sinendisyakuleka n’ahake, kandi sinendisyakusighania n’ahake.” (Soma Abaebrania 13:5, 6; Ebih. 31:6; Esy. 118:6) Abakristo ababya bikere e Yerusalema ne Yudea babya balaghire oko mulaghe oyo owakasikaya omutima. Busanaki? Kusangwa habere habilaba mughulu muke ibamabibana ebaruha eyi, mukyatolera ibasigha amanyumba wabo, emibiiri yabo, n’ebindu byabo bingyi. Neryo mubatsuka amaisa mahya omo biharo bihya-bihya.
7. Busanaki lino y’endambi y’erigha eriyiketera Yehova yo kutsibu?
7 Ebyo twamigha: Ni byahi ebyo tulindirire? “Eryaghalwa rinene” likenditsuka neryo ekihugho kibi kino ikyahwaho. (Mat. 24:21) Ng’Abakristo b’oko karne k’erimbere, siritolere tukayato; litolere itwabya itunayiteghekire. (Luka 21:34-36) Omo mughulu w’eryaghalwa rinene kyanganasyatolera itwasigha ebindu bilebe kutse nibya itwasigha ebyosi itunayiketere ndeke-ndeke ngoko Yehova syangasighania abandu biwe. Nibya na lino embere eryaghalwa rinene litsuke, tunawite akanya k’erikangania eriyiketera lyetu nga liri hayi. Yibulaye uti: ‘Ebyo ngakola n’ebyo ngalandamirira, bikanakanganaya ngoko siniyiketere obuteke aliwe ngoko niyiketere oMungu oyukalagha ngoko akendinisulubirira?’ (1 Tim. 6:17) Ni kwenene, hane ebyo twangigha oko ebyahikira Abakristo b’oko karne k’erimbere. Aliwe “eryaghalwa rinene” erinemwasa rikendisyakala kutsibu kwilaba omwatsi wosi-wosi owabirihikira Abakristo. Neryo tukendisyaminya tuti eky’erikola eryaghalwa rinene eryo likatsuka?
UBYE UKOWA ABAKASONDOLA
8. Yesu mwaha abigha biwe b’obusondoli bwahi?
8 Habere habilaba emyaka milebe Paulo iniabirihandikira Abakristo Abaebrania, Abakristo abo mubalangira abasuda be Roma bakatimba oko muyi we Yerusalema. Ekyo mukyabakangania ngoko endambi y’eritibita yamahika; omuyi we Yerusalema abya iniakayatoghotibawa. (Mat. 24:3; Luka 21:20, 24) Aliwe bangatibitire hayi? Yesu abya iniabiribugha ati: “Abali e Yudea batsuke eritibita oko bitwa.” (Luka 21:21) Aliwe omo kiharo ekyo, mwabya ebitwa bingyi. Neryo Abakristo bangaminyire bati ekitwa ky’eritibitirako?
9. Busanaki Abakristo banganabya ibanabya bakayibulya nga batibite oko kitwa kyahi? (Ulebaye n’akarte.)
9 Tukanaye oko bitwa bilebe ebyo Abakristo bangayisoghire eritibitirako: Ebitwa bye Samaria, ebitwa ebiri Galilaya, Ekitwa kye Hermoni n’ebitwa bye Lebanoni, n’ebitwa ebiri oko ghundi musirya we Yordani. (Ulebaye akarte) Emiyi milebe eyabya omo biharo by’ebitwa ebyo yabya ikalangirika nga ni miyi eyuwene y’erisaghirako. Ng’eky’erileberyako omuyi we Gamla abya oko mughongo w’ekitwa kiri kandi isikyolo erihika kugho. Abayahudi balebe ibakalangira omuyi oyo mo busayiro obuwene. Aliwe omo muyi we Gamla mumwabya amalwa awakalire omo kati-kati k’Abayahudi n’Abaroma, n’abikalani bangyi b’omo muyi oyo mubahola.b
Habya ebitwa bingyi ebyo Abakristo bangatibitireko, aliwe si by’ebyosi byo byabya bitolere oko Bakristo erisaghira kubyo (Ulebaye enungu 9)
10-11. (a) Yehova anganabya imwasondola ati Abakristo? (Abaebrania 13:7, 17) (b) Abakristo mubabana endundi yahi busana n’erikwama obusondoli bw’abakasondola? (Ulebaye n’epitsa.)
10 Yehova anganabya imwasondola Abakristo erilabira ababya bakasondola omo ndeko. Omundu we historia oyukahulawa mo Eusèbe mwahandika enyuma sy’aho ati: “Omo busondoli bw’oMungu, abandu b’omo ndeko ye Yerusalema mubabana eribisulirwa eryahabawa abalume abahirirweko ebyala; mubababwirwa ambu . . . bahume omo muyi oyo embere amalwa atsuke, batibite omo muyi we Perea owabya akahulwa mo Pela.” Pela abya mwanya oghuwene oko Bakristo eritibitiramo. Abya hakuhi ne Yerusalema kandi ini kyolo erihikayo. Kandi abandu bangyi b’omo muyi oyo sibabya Bayahudi, neryo isibalilwa n’Abaroma.—Ulebaye akarte.
11 Abakristo abasayira oko bitwa mubakwama erihano rya Paulo erikabugha liti, “mwowe abakabasondola” omo ndeko. (Soma Abaebrania 13:7, 17.) Eryowa mulyalamya esyongebe sy’abandu b’oMungu. Ehistoria ikakanganaya ndeke-ndeke ngoko oMungu mwatasighania ababya ‘bakalindirira omuyi owali n’esyofondasyo sy’ekwenene’ ni bugha ambu Obwami bw’oMungu.—Ebr. 11:10.
E Pela, kyabya kiharo ekitolere oko Bakristo erisaghira mukyo. Kyabya hakuhi kandi Abakristo ibanganabyayo buholo (Ulebaye enungu 10-11)
12-13. Yehova abirisondola ati abandu biwe omo mighulu eyikalire?
12 Ebyo twamigha: Yehova akakolesaya abakasondola eriha abandu biwe b’obusondoli obulebirye emyatsi milebe. Omo Masako muli eby’erileberyako bingyi ebikakanganaya ngoko Yehova akahiraho abalisya eriha abandu biwe b’obusondoli omo mighulu eyikalire. (Ebih. 31:23; Esy. 77:20) Netu munabwire twabirilangira ngoko Yehova akasondola abandu biwe erilabira abakasondola omo ndondeka.
13 Ng’eky’erileberyako, omughulu Ekorona yatsuka, abaghala betu “abakasondola” mubabya bakaha esyondeko sy’obusondoli. Abaghala betu aba mubaha esyondeko sy’obusondoli ngoko esyondeko syangabya sikahindana n’erilola embere eriramya Yehova. Ekorona imo yanamatsuka, mutwakola omuhindano munene w’ekiharo omo mibughe eyilabire oko 500. Mutwakolagho erilabira e enternete, e televizyo, n’eradio. Twabya isitulitwatakola omuhindano ng’oyo. Nomo hanabya Ekorona, twabya itunemubana akalyo k’obunya-kirimu. Ekyo mukyaleka itwabya itune omo bughuma. Busana n’ekyo tuyiketere ngoko nomo twangahikirwa n’amaligho wahi omo biro ebikasa, Yehova syendisyaleka eriwatikya abaghala betu abakasondola erituwatikya eriminya ekyo tutolere erikola. Ni kwenene tutolere itwayiketera Yehova n’eryowa abakatusondola; aliwe eritomeka okw’ekyo, ni yindi mibere yahi eyangatuwatikya eriyiteghekania oko eryaghalwa rinene n’erisyakola n’amenge omo mughulu owakalire oyo?
WANZE ABALIKYENYU KANDI UBYE N’OMUBERE W’ERIKOKYA ABAGHENI
14. Ngoko kikanganibwa omo Abaebrania 13:1-3, lyabya litolere Abakristo ibakangania emibere yahi e Yerusalema iyikisiya iyatoghotibwa?
14 Omughulu eryaghalwa rinene likendisyatsuka, kikendisyatolera itwakanganania olwanzo lunene kwilaba kera. Oko mwatsi oyo kikendisyatolera itwakwama eky’erileberyako ky’Abakristo ababya bikere e Yerusalema ne Yudea. Ibabeghere erikanganania olwanzo. (Ebr. 10:32-34) Aliwe omo myaka ya hakuhi-kuhi n’eritoghotibwa lye Yerusalema, mukyatolera ‘ibanzana ng’abasubeneko’ n’‘eribya bakakokya abagheni’ nibya kwilaba ngoko babya bakakola embere.c (Soma Abaebrania 13:1-3.) Netu ko tunatolere itwakola tutya enduli y’ekihugho kino ikaseghera hakuhi.
15. Busanaki mukyatolera Abakristo abatibita eryanzana ng’abasubeneko, n’eribya n’omubere w’erikokya abandi?
15 Abasuda be Roma mubatimba oko muyi we Yerusalema, aliwe kandi enyuma w’ebiro bike bamasubula. Neryo Abakristo mubatibita; aliwe mubataheka bindu bingyi. (Mat. 24:17, 18) Neryo mukyatolera babye bakawatikania omo lughendo lwabo bakasaghira oko bitwa n’eriwatikania omo bwikalo bwabo buhya-buhya. Ahate eritika-tika, ihakanabya “omughulu obuwatikya bwamalawako luba-luba,” n’ekyo ikikaha Abakristo b’akanya k’erikanganania ko banzene kutsibu ng’abasubeneko n’erikokya bagheni omw’iwatikania n’eriha abandi oko ebyo babya nabyo.—Tito 3:14.
16. Twangakangania tuti ngoko twanzire abaghala n’abali betu abalaghire oko buwatikya bwetu? (Ulebaye n’epitsa.)
16 Ebyo twamigha: Omughulu abaghala n’abali betu bamalagha oko buwatikya bwetu, olwanzo lukatukuna eriwatikyabo. Abalikyetu bangyi babiriwatikya abaghala n’abali betu bangyi ababiribya basayi busana n’amalwa n’ebitsinduli. Babiriwatikyabo bunya-kirimu na kinya-mubiri. Mwali wetu we Ikrene oyo watibita busana n’amalwa mwabugha ati: “Twabiriyilangirira ngoko Yehova akakolesaya baghala betu eritusondola n’erituwatikya. Mubatukokya omo manyumba wabo n’erituwatikya omo Ikrene n’omo Hongri, na lino itune e Bujerumani ko bakinakola batya.” Abakakokaya n’erisulubirira abaghala n’abali babo, Yehova akabya iniamakolesyabo.—Misyo 19:17; 2 Kor. 1:3, 4.
Munabwire Abakristo balikyetu abakabya basayi busana n’amalwa, balaghire oko buwatikya bwetu (Ulebaye enungu 16)
17. Busanaki lino litolere itwanzana ng’abasubeneko n’eribya n’omubere w’erikokya abagheni?
17 Ahate eritika-tika, omo biro ebikasa kikendisyatolera itwawatikania kutsibu kwilaba ngoko tukawatikanaya lino. (Hab. 3:16-18) Yehova anemutubegherya lino eryanzana ng’abasubeneko n’eribya n’omubere w’erikokya abagheni. Omo biro ebikasa tukendisyalagha kutsibu oko mibere eyo.
EMYATSI EYO TULINDIRIRE OMO BIRO EBIKASA
18. Twangakola tuti ng’Abakristo abatibita erilua e Yerusalema?
18 Ehistoria ikakanganaya ndeke-ndeke ngoko Abakristo abatibita oko bitwa mubabala oko buhanya obwahikira e Yerusalema. Mubalolya oko bindu byabo kw’omughongo, aliwe Yehova mwatasighaniabo n’ahake. Ekyo bakola kyanganatwighisyaki? Sitwasi ebyosi ebikendibya omo biro ebikasa. Aliwe Yesu abirituhana ati itwabya itunayiteghekire erikwama obusondoli. (Luka 12:40) Erihano eryo Paulo ahandikira Abakristo b’oko karne k’erimbere, netu ryanganatuwatikya ngoko lyanabawatikaya. N’ekindi, Yehova abiritulagha ndeke-ndeke ngoko syangatuleka kutse eritusighania n’ahake. (Ebr. 13:5, 6) Neryo busana n’ekyo tusonda-sondaye omuyi owakendisyasighalaho, ni bugha ambu Obwami bw’oMungu. Twamabikola ekyo, itukendisyayisyandira omo miyisa ya kera na kera eyo Obwami obo bukendisyaleta.—Mat. 25:34.
OLWIMBO 157 Okwighunzerera, Obuholo!
a Omo mighulu ya kera eBiblia ikahandikwa, kangyi-kangyi emiyi iyikatabalawa n’omwami. Omuyi ng’oyo iniakanahulawa mo obwami.—Enz. 14:2.
b Amalwa ayo abya oko mwaka we 67 M.W., Abakristo imo banamatibita erilua e Yudea ne Yerusalema
c Ekinywa ky’Ekigiriki ekikabindulawa mo “mwanzane ng’abasubeneko” kyanganakolesibwa erikania oko lwanzo lw’abatunga b’ahakuhi, aliwe hano Paulo akakikolesaya erikania oko lwanzo lunene olo abali omo ndeko bakakanganaya.