Jọ Eva E Were Owhẹ O tẹ Make Rọnọ A Mukpahe Owhẹ

1. Eme Jesu ọ ta, kọ fikieme o sai ro gbe omai unu?

JESU ọ ta ẹme jọ evaọ ovuẹ obọ ugbehru na. Anọ: “Eva e were owhai evaọ oke kpobi nọ ahwo a te mukpahe owhai.” (Luk 6:22) Ẹsejọhọ ẹme riẹ na u gbe ahwo unu. Keme ohwo ọvo ọ riẹ hẹ nọ eva e rẹ were nọ a te bi mukpahe iẹe. Rekọ fikieme Jesu ọ rọ ta ẹme yena? U fo re ma riẹ uyo onọ nana keme a bi mukpahe ilele Jesu nẹnẹ na. Fikiere ma te ta kpahe oware nọ a be rọ fiki riẹ mukpahe omai gbe oware nọ u ro fo nọ eva e were omai dede nọ a bi mukpahe omai.

OWARE NỌ A BE RỌ FIKI RIẸ MUKPAHE OMAI

2-3. Ono o bi ru nọ a bi ro mukpahe Ileleikristi uzẹme, kinọ ma riẹ ere no na, ẹvẹ ma re rri ahwo nọ a bi kpokpo omai? (Jọn 16:2, 3)

² A bi mukpahe omai fikinọ ma be gọ Jihova. Jesu ọ ta ẹme jọ kpahe ahwo nọ a ti mukpahe ilele riẹ je tube kpe ejọ no. Anọ: “A riẹ Ọsẹ na hayo omẹ hẹ.” (Se Jọn 16:2, 3.) Kọ ono ọ be whae ze nọ a bi ro mukpahe idibo Ọghẹnẹ? Setan họ ohwo na. Ọye họ “ọghẹnẹ uyero-akpọ nana.” (2 Kọr. 4:3, 4) O wuhu iroro ahwo jọ di no re a gbẹ riẹ Jihova ha. O te je ru nọ a bi ro mukpahe ahwo nọ a riẹ Ọghẹnẹ no je you rie. (Jọn 8:42-44) Nọ ma riẹ no nọ Setan ọ be whae ze na, ẹvẹ ma re rri ahwo nọ a bi kpokpo omai? Nọ ma riẹ no nọ aruro a bi ro kpokpo omai hi na, u ti ru nọ ma gbe ti mukpahe ae he.

³ U wo oniọvo jọ nọ a re se Pavel.a Oniọvo na ọ be rria orẹwho nọ egọmeti a jọ ta nọ a gbẹ gwọlọ Isẹri Jihova ha. A mu oniọvo nana je kpei ukpe ẹsọ fikinọ ọ be gọ Jihova. A te je fi ei họ uwou-odi nọ ọye ọvo ọ jọ emerae buobu. Uwhremu na, oniọvo na ọ ta nọ: “Mẹ ruẹ vuhumu nọ izi imuomu na ae a bi ru nọ a be rọ wọso omai na. Keme a gwọlọ nọ ma gọ Jihova ha. O wọhọ nọ ibuobu ahwo nọ a bi rou Isẹri Jihova evaọ uwou-odi na, orọnikọ a gine mukpahe omai hi. Rekọ iruo nọ a kẹ rai a bi ru na.” U wo oniọvo ọfa jọ evaọ obọ Croatia nọ ọsẹgboni riẹ a rrọ ukoko ho. A je kpokpo iei gaga. Ọ ta nọ: “Orọnikọ ọsẹgboni mẹ a gine mukpahe omẹ hẹ. Rekọ Setan họ ojihẹ na.”—Ẹf. 6:12.

4. Eme ma wuhrẹ no oware nọ Jesu avọ Stivin a ru na ze? (Rri uwoho na re.)

⁴ Ma bi mukpahe ahwo nọ a bi kpokpo omai na ha. Ma rẹ tubẹ lẹ roro ae dede. (Mat. 5:44) U fo re ma rọ aro kele Jesu avọ olele riẹ nọ a re se Stivin. Evaọ okenọ isoja ahwo Rom a rọ kare Jesu fihọ ure-oja, Jesu ọ lẹ nọ: “Ọsẹ, rọvrẹ ai.” (Luk 23:34) Isoja nana nọ a ta kẹ nọ a tehe Jesu fihọ ure-oja na, ae Jesu ọ jẹ lẹ kẹ na. Ẹsejọhọ amọfa nọ ọ jẹ lẹ kẹ na họ, ahwo jọ evaọ usu ahwo nọ a je bo nọ a kpe Jesu no nọ isu egagọ na a lẹliẹ họ. Jesu ọ riẹ nọ ahwo nana a riẹ oware nọ a bi ru hu. Stivin ọ lẹ olẹ nọ Jesu ọ lẹ na re. Anọ jọ Ọghẹnẹ ọ rọvrẹ ahwo nọ a rọ itho fi ei na. (Iruẹru 7:58-60) Kọ Jihova o yo olẹ nọ Jesu avọ Stivin a lẹ na? Ẹhẹ. Ahwo buobu evaọ usu ahwo nọ a jẹ gwọlọ nọ a kpe Jesu na a kurẹriẹ uwhremu na. A te fi ẹrọwọ họ Jesu, a tẹ họ-ame. (Iruẹru 2:36-41) Yọ rọ kpahe Stivin, Ọghẹnẹ o yo olẹ riẹ re. Keme ohwo jọ evaọ usu ahwo nọ a jẹ gwọlọ nọ a kpei no na o zihe ruọ Oleleikristi uwhremu na. Ọye họ Sọl ohwo Tasọs. Eware iyoma nọ ọ rọ ibiaro ogbori ru e da riẹ gaga.—1 Tim. 1:13.

5. Eme who wuhrẹ no iku César ze?

⁵ Nẹnẹ na re, Jihova o bi yo olẹ nọ idibo riẹ a be lẹ roro ahwo nọ a bi kpokpo ae. Iku oniọvo jọ nọ a re se César nọ ọ be rria Venezuela, i dhesẹ nọ ere o rrọ. Ọsẹ riẹ o je kpokpo ae gaga fikinọ a rrọ ukoko na. César ọ ta nọ: “Oni mẹ ọ jẹ daoma gaga. Ọ jẹ rẹrote omai. Yọ o je ru eware nọ u fo nọ aye o re ru kẹ ọzae riẹ. Oni mẹ ọ jẹ daoma gaga evaọ egagọ Jihova, rekọ ọ jẹ rẹrote ọsẹ mẹ ziezi. Ọ jẹ hae vuẹ omai nọ ma kẹ ọsẹ mai adhẹẹ, je ru oware kpobi nọ ọ vuẹ omai, u te no onọ o rẹ dha Ọghẹnẹ eva no.” Ẹmẹrera na, nọ ikpe jọ e te vrẹ no, ọsẹ César o gbe je kpokpo ae tere he. César ọ ta nọ: “Ẹdẹ jọ nọ mẹ lẹ gaga no, mẹ tẹ nọ ọsẹ mẹ sọ mẹ sai wuhrẹ iẹe Ebaibol. Ọ tẹ rọwo. Eva e were omẹ wo umuo ho.” Uwhremu na ọsẹ César ọ tẹ te họ-ame. Ma riẹ nọ orọnọ ohwo kpobi nọ o mukpahe omai ọ te nwani kurẹriẹ hẹ. Rekọ ahwo jọ a te muẹrohọ emamọ uruemu mai gbe epanọ ma be rọ ta ẹme kẹ ae wolẹ, a re gbe kpokpo omai tere he. Yọ u re ru eva were omai. Ma be lẹ nọ jọ Jihova nọ ọ rrọ “Obruoziẹ otọakpọ na soso” nọ ọ rẹ re ohrọ ohwo na, o duobọte udu ahwo otiọye na re a kurẹriẹ ze.—Emu. 18:25.

6. Eme Mak 13:13 o ta, nọ a be rọ fiki riẹ mukpahe omai?

⁶ A mukpahe omai fikinọ ma bi yoẹme kẹ Jesu. Jesu ọ ta nọ ahwo a ti mukpahe Ileleikristi uzẹme “fiki odẹ [riẹ].” (Se Mak 13:13.) Eme họ “odẹ” Jesu na? Oye họ oghẹrẹ ohwo nọ Jesu ọ rrọ gbe ọkwa riẹ. Ọye họ Ovie Uvie Ọghẹnẹ. Ahwo nọ a mukpahe omai na, isu akpọ na a rẹroso. Orọnikọ Jesu nọ Jihova o ro mu Ovie idhiwu gbe akpọ na a rẹroso ho. Anwọ ukpe 1914 Jesu o ro muhọ esu. Kẹle na ọ te raha egọmeti akpọ na kpobi no.

7-8. Fikieme a bi ro se idibo Jihova jọ ẹkoko je mukpahe ae? (Jọn 15:18-20) (Rri iwoho na re.)

⁷ A mukpahe omai fikinọ ma wo obọ kugbe akpọ Ẹdhọ họ. Jesu ọ ta nọ a ti mukpahe ilele riẹ fikinọ a “wo obọ kugbe akpọ na ha.” (Se Jọn 15:18-20.) Ileleikristi ọsosuọ a jẹ rọ aro kele ikpehre iruemu ahwo gbe eme efafariẹ nọ ahwo a jẹ ta ha. Ere ọvona ma bi ru re. Fiki oye a bi ro se inievo mai buobu ẹkoko na evaọ obọ isukulu hayo obọ iruo rai. (1 Pita 4:3, 4) Rekọ eva e be were omai nọ evaọ usu ahwo yena nọ i bi se omai ẹkoko na, ejọ i re nwene, ukoko na u ve je mu ae họ ẹwere.

⁸ U wo oniọvo jọ nọ a re se Ignacio. Obọ Central America ọ be rria. Evaọ isukulu nọ ọ jẹ nya, iticha jọ o je sei ẹkoko ikpe buobu fikinọ o bi koko izi Ọghẹnẹ. Ọ wọhọ ahwo nọ i kiọkọ họ. Nọ u te okenọ Ignacio o ti ro nwrotọ no, iticha na ọ tẹ nọe nọ, ‘Ẹvẹ whọ jẹ sai ro koko izi Ọghẹnẹ dede nọ ahwo a bi mukpahe owhẹ?’ Ignacio ọ tẹ ta nọ ọ rehọ izi Ọghẹnẹ zaharo ho keme izi riẹ e rẹ thọ ohwo. O te zizie iticha na ziọ ewuhrẹ. Iticha na ọ tẹ ginẹ nyaze. U gbe oniọvo na unu. Eva e were iticha na gaga okenọ ọ ziọ ewuhrẹ na keme a dede i rie rehọ sasasa. Ọ tẹ jẹ hai kpohọ ewuhrẹ ẹsikpobi. Uwhremu na a mukpahe iticha na re fikinọ o je wuhrẹ Ebaibol. Rekọ oyena u ru rie si oma rehọ họ. Iticha na ọ tẹ te họ-ame.

9-10. (a) Eme ọfa Ileleikristi a bi ru hu nọ a ro wo ohẹriẹ no akpọ Ẹdhọ nana? (b) Eme ma wuhrẹ mi Pọl ukọ na?

⁹ Oware ofa nọ ma bi jo wobọ kugbe akpọ na ha họ, ma re dhomahọ isuẹsu hu, yọ ma re kpohọ ẹmo ho. (Jọn 18:36) Ma rẹ romakpotọ kẹ isu nọ i bi su omai wọhọ epanọ obe Ahwo Rom 13:1 o ta. Fikiere ma re koko izi nọ egọmeti o fihọ. Rekọ mai Ileleikristi ma rẹ jọ abọ ọvo ho nọ ahwo a tẹ be vro avro hayo họre fiki isuẹsu. Ma rẹ wọ etehe re a votu kẹ omai hi, yọ ma re votu kẹ ohwo ọvo gbe he. Fikieme? Keme abọ Jihova gbe Uvie riẹ nọ Kristi o bi su na ma rrọ. A fi Isẹri Jihova buobu họ uwou-odi no fiki onana. Rekọ inievo mai nọ a fihọ uwou-odi a gbẹ be ta usi uwoma. A be rọ aro kele Pọl ukọ na nọ a fihọ uwou-odi evaọ ikpe jọ. (Iruẹru 24:27; 28:16, 30) Nọ Pọl ọ jọ uwou-odi na, ọ jẹ ta usi uwoma kẹ ahwo kpobi nọ a gaviezọ kẹe. Ọ ta usi uwoma kẹ elakpa nọ i je rou uwou-odi na, ikpahwo egọmeti, eba gbe ivie. Yọ ẹsejọhọ ọ ta usi uwoma kẹ isoja nọ i je ru iruo kẹ Ọba Rom nọ a re se Nero.—Iruẹru 9:15.

¹⁰ Nẹnẹ na re, inievo mai nọ e rrọ uwou-odi a be ta usi uwoma kẹ ahwo kpobi nọ a gaviezọ kẹ ae, te ibruoziẹ ekọto, te ahwo ologbo egọmeti, gbe elakpa nọ i bi rou ahwo evaọ uwou-odi. Oniọvo jọ nọ ọ jọ uwou-odi ikpe ezeza gbọ ọ ta nọ o rri uwou-odi nọ ọ jọ na wọhọ oware uyoma jọ nọ a ru rie he. Rekọ o rri rie wọhọ uvẹ nọ Jihova ọ kẹ riẹ re ọ sae ta usi uwoma kẹ ahwo nọ a gwọlọ gọe. Eva e rẹ were omai gaga nọ Jihova ọ tẹ rehọ omai fiobọhọ kẹ ahwo otiọye na. (Kọl. 4:3) Obọnana ma te ta kpahe eware nọ ma rẹ rọ fiki rai ghọghọ nọ a te bi mukpahe omai fikinọ ma be gọ Jihova.

OWARE NỌ EVA E JẸ WERE OMAI NỌ A TE BI MUKPAHE OMAI

11. Ẹvẹ ukpokpoma o sai ro ru ẹrọwọ mai ga? Kẹ oriruo oniọvo jọ.

¹¹ Ma riẹ nọ oware nọ Ebaibol ọ ta oye ahwo nọ a bi mukpahe omai a bi rugba na. Jihova ọ ta kpahe onana evaọ eruẹaruẹ ọsosuọ nọ e rrọ Ebaibol na. Ọ ta nọ Setan avọ ahwo nọ a rrọ abọ riẹ a ti mukpahe ahwo nọ a you Jihova jẹ be gọe. (Emu. 3:15) Jesu omariẹ ọ ta nọ ere o te jọ. Who te rri obe Matiu rite Jọn, whọ rẹ ruẹ nọ unuẹse buobu Jesu ọ ta nọ a ti mukpahe ilele riẹ. (Mat. 10:22; Mak 13:9-12; Luk 6:22, 23; Jọn 15:20) Ileleikristi nọ i kere eria efa evaọ Ebaibol na a ta ẹme ọvona. (2 Tim. 3:12; Jem. 1:2; 1 Pita 4:12-14; Jud 3, 17-19) Fikiere u bi gbe omai unu hu inọ a bi mukpahe omai. Ma riẹ nọ oware nọ Ebaibol ọ ta o be via na. Onana u te je ru nọ u ro mu omai ẹro ziezi nọ Ọghẹnẹ uzẹme na ma be gọ na. Oniọvo-ọmọtẹ jọ nọ ọ be rria orẹwho nọ egọmeti o bi jo kpokpo Isẹri Jihova ọ ta nọ: “Nọ mẹ jẹ roma mudhe kẹ Jihova, mẹ riẹ nọ a te siọ omẹ ba ekpokpo ẹdẹ jọ họ. Fikiere nọ a te bi kpokpo omẹ, u re gbe omẹ unu hu, yọ ozọ u re mu omẹ hẹ.” Ọzae riẹ ọ jọ usu ahwo nọ a je kpokpo iei. Ọ jẹ lahiẹe, yọ ọ mahe Ebaibol riẹ gbe ebe ukoko na. Ukpenọ oniọvo na ọ siọ Jihova ba ẹgọ fiki ozọ, ukpokpoma na u ru ẹrọwọ riẹ ga. (Hib. 10:39) Ọ ta nọ: “A ruẹaro riẹ no vẹre inọ a ti mukpahe omai. Fikiere mẹ riẹ nọ o te seba ẹvia ha. Nọ mẹ ruẹ nọ o be ginẹ via, u te mu omẹ ẹro nọ egagọ uzẹme na mẹ rrọ na.”

12. Eme o fiobọhọ kẹ oniọvo-ọmọzae jọ thihakọ?

¹² Dede nọ ma riẹ nọ a ti kpokpo omai, nọ ukpokpoma na o tẹ ze no, re a thihakọ riẹ, o lọhọ họ. Oniọvo-ọmọzae jọ nọ a fihọ uwou-odi ọ ta nọ: “Ẹsejọ eva e jẹ hae were omẹ hẹ, mẹ jẹ hae ruawa, me ve muhọ ẹviẹ.” Kọ eme o fiobọhọ kẹe thihakọ? Ọ ta nọ: “Mẹ jẹ hae lẹ ẹsikpobi. Mẹ tẹ rọwo ze evaọ ohiohiẹ, mẹ rẹ kake lẹ. Oware jọ o tẹ via evaọ okpẹdoke na, mẹ rẹ lẹ okioke yena. A te ru omẹ oware jọ nọ o kẹ omẹ uye, mẹ rẹ ruọ oria nọ a rẹ jọ họ, mẹ vẹ kare ẹthẹ dhe oma, mẹ vẹ lẹ.” Oware ofa nọ oniọvo na o je ru họ, o re roro kpahe ahwo nọ a kru ẹrọwọ rai evaọ oke anwae gbe oke mai na. Eware nana i fiobọhọ kẹe thihakọ, udu u te tei otọ.—Jọn 14:27; 16:33.

13. Eme o re fiobọhọ kẹ omai nọ a te bi mukpahe omai?

¹³ Uyoyou nọ ma wo kẹ Jihova gbe inievo mai o rẹ kẹ omai ẹgba thihakọ. Nọ o maki te okenọ Jesu o ti ro whu no, o gbe you Ọsẹ riẹ gaga. Yọ o you egbẹnyusu riẹ re. (Jọn 13:1; 15:13) Nọ ma te you Jihova gaga, je you inievo mai nwane wọhọ epanọ Jesu o ru na, ma te sai thihakọ nọ a te bi mukpahe omai. Ẹvẹ ma rọ ta ere? Joma ta kpahe Pọl ukọ na.

14. Ẹvẹ Pọl ọ sai ro kru ẹrọwọ riẹ dede nọ a bi ti kpei no?

¹⁴ Nọ okenọ a ti ro kpe Pọl o be kẹle no, o te kere ileta se ogbẹnyusu riẹ nọ a re se Timoti. Anọ: “Orọnikọ ẹzi ozodhẹ oye Ọghẹnẹ ọ kẹ omai hi, rekọ ọrọ ogaga gbe uyoyou.” (2 Tim. 1:7) Kọ eme Pọl ọ be ta na? Pọl ọ be ta nọ, otẹrọnọ Oleleikristi o te you Jihova gaga, ọ rẹ sai thihakọ edawọ nọ e make ga. (2 Tim. 1:8) Fikinọ Pọl o gine you Jihova gaga, u ru nọ ọ gbẹ dhozọ uwhu hu. Ọ gọ Jihova te urere.—Iruẹru 20:22-24.

15. Ẹvẹ inievo jọ a ro dhesẹ nọ a you inievo rai nọ a mu? (Rri uwoho na re.)

¹⁵ Inievo mai nọ e gbẹ be gọ Jihova dede nọ a bi kpokpo ae, eva rai e be were omai gaga. Inievo jọ a rẹ nyae tuduhọ inievo nọ a mu awọ dede nọ a riẹ nọ a sai mu ae re. Nwanọ oware utioye Akwila avọ Prisila a ru kẹ Pọl. A fi uzuazọ rai họ ọza fiki riẹ. (Rom 16:3, 4) Ere inievo buobu a bi ru evaọ obọ Russia. A nya kpobọ ekọto no re a tuduhọ inievo nọ a mu awọ. U wo oniọvo-ọmọtẹ jọ nọ a mu. Nọ ọ ruẹ inievo buobu nọ e nyabru rie ze, eva e were riẹ gaga te epanọ ọ gbẹ jẹ sae rọ ta ẹme he. Onya nana nọ inievo na a nyabru rie ze na, o tuduhọ iẹe awọ gaga. Yọ oware nọ ọ nwane gwọlọ oke yena ọye. Eva e be were omai dede nọ a bi mukpahe omai keme uyoyou nọ ma wo kẹ Jihova gbe inievo mai o be kẹ omai ẹgba thihakọ.

16. Fikieme Pita ọ rọ ta nọ eva e rẹ were ahwo nọ a bi mukpahe fikinọ a be gọ Ọghẹnẹ? (1 Pita 4:14)

¹⁶ Ma riẹ nọ eva mai e be were Jihova fikinọ ma bi thihakọ nọ ahwo a bi mukpahe omai na. (Se 1 Pita 4:14.) Pita ukọ na ọ ta nọ eva e rẹ were omai nọ ma te bi thihakọ dede nọ a bi mukpahe omai fikinọ ma be gọ Jihova. Fikieme? Keme oyena u dhesẹ nọ ẹzi Ọghẹnẹ “ọ rrọ [omai] oma.” Pita omariẹ yọ ohwo nọ o thihakọ no re okenọ a je kpokpo iei. Yọ ọ riẹ nọ eva riẹ e were Jihova. Nọ ehaa Pẹntikọst 33 C.E. e nwane vrẹ no, ahwo Ju a te vi elakpa etẹmpol nyai mu Pita avọ ikọ efa fikinọ a jẹ ta usi uwoma. Nọ a mu ae no, Pita ọ ta ẹme ududu kẹ ahwo na. (Iruẹru 5:24-29) Nọ a make fa ae gaga no, a siọ usi uwoma na ba ẹta ghele he. A tubẹ ghọghọ dede keme “Ọghẹnẹ o rri rai te ahwo nọ a re kpomovuọ họ oma fiki odẹ Jesu.” Mai omamai re, eva e rẹ sae were omai nọ ahwo a te bi mukpahe omai.—Iruẹru 5:40-42.

17. Taure Jesu o te ti whu, eme ọ ta kẹ ilele riẹ?

¹⁷ Evaọ aso urere taure a te ti kpe Jesu, ọ ta kẹ ilele riẹ nọ: “Ohwo kpobi nọ o you omẹ, Ọsẹ mẹ o ti you rie re, yọ me ti you rie.” (Jọn 14:21) Oke o be tha nọ ohwo ọvo o gbe ti mukpahe omai hi fikinọ ma be gọ Jihova, ukpoye kọ eyou a ti you omai. U ti woma kẹhẹ. (2 Tẹs. 1:6-8) Rekọ bọo oke yena, jọ eva e hae were omai a tẹ maki bi mukpahe omai, keme eware buobu e riẹ nọ e rẹ lẹliẹ eva were omai.