Obo re se Vwo Dje Ẹguọnọ Kugbe Arodọnvwẹ kẹ Irumwemwu

1. Die yen sa phia kẹ ihwo evo ri ru umwemwu ọgangan?

VWẸ uyono rọ wanre na, avwanre mrẹ oborẹ Pọl vuẹ ukoko ri Kọrẹnt nẹ ayen ru ọke ohwo ọvo vwo ru umwemwu ọgangan. Orumwemwu na rhọnvwe kurhẹriẹẹ, ọtiọyena e de sio nẹ ukoko na. Ẹkẹvuọvo, kirobo rẹ uyovwinrota re mu uyono nana kpahen djephia, e se bru iniọvo evo ri ru umwemwu ọgangan ra. A sa vwẹ ukẹcha kẹ ayen vwo kurhẹriẹ. (Ro 2:4) Mavọ yen ekpako na sa vwọ cha ayen uko vwo kurhẹriẹ?

2-3. Die yen avwanre che ru siẹrẹ a da riẹn kpahen umwemwu ọgangan oniọvo ruru, kẹ diesorọ?

² Tavwen ekpako na ke sa vwẹ ukẹcha phia, ofori nẹ ayen riẹn ebẹnbẹn rẹ ohwo na vwori. Ọtiọyena, kẹ die yen avwanre che ru a da riẹn nẹ oniọvo ọvo ru umwemwu ọgangan, rọ sa nẹrhẹ nẹ e sio nẹ evunrẹ ukoko na? Ofori nẹ a vuẹ nẹ, ọ ra mrẹ ekpako na je vuẹ ayen kpahen obo ro ruru na.​—Aiz 1:18; Iru 20:28; 1Pi 5:2.

³ Kẹ, ọ da rha dianẹ oniọvo ro ru umwemwu na rhọnvwe bru ekpako na ra vwoo? Ọtiọyena, avwanre ki che bru ekpako na ra komobọ ra vuẹ ayen, rere a sa vwọ vwẹ ukẹcha ro fori vwọ kẹ. Ọyen obo ri shephiyọ re ru, kidie avwanre guọnọre nẹ oniọvo na va avwanre abọọ. Ọ da dianẹ oniọvo ji shue vwẹ umwemwu na, ọ rha rhọnvwe wenee, ko che miovwin oyerinkugbe rọyen vẹ ọ ri Jihova. Vwọba, o ji se miovwin odẹ rẹ ukoko na. Ọtiọyena, fikirẹ ẹguọnọ rẹ avwanre vwo kpahen Jihova vẹ oniọvo ro ru umwemwu na, avwanre ki che fiudugberi ra vuẹ ekpako na.​—Un 27:14.

OBORẸ EKPAKO NA VWỌ VWẸ UKẸCHA KẸ IHWO RI RU UMWEMWU ỌGANGAN

4. Die yen ekpako na tẹnroviẹ siẹrẹ ayen vẹ ohwo ro ru umwemwu ọgangan de chidia?

⁴ Siẹrẹ ohwo ọvo de ru umwemwu ọgangan vwevunrẹ ukoko na, ekpako na ke sanẹ iniọvo erha ri tedje vwẹ ohri rayen, nẹ ayen vwẹ umẹ vwo mu kẹ ohwo na.a Ofori nẹ eshare nana dia ihwo re vwomakpotọ ji vwo erọ abavo. Ofori nẹ ayen mrẹvughe nẹ ayen vwọ davwẹngba vwọ vwẹ ukẹcha kẹ ohwo ro ru chọ na, ayen cha sa gba vwo kurhẹriẹẹ. (Urh 30:19) Ekpako na riẹnre nẹ, ọ dia ihwo eje yen che kurhẹriẹ kirobo rẹ Ovie Devid ruruu. (2Sa 12:13) Irumwemwu evo sa kpairoro vrẹ uchebro ri Jihova. (Jẹ 4:6-8) Dedena, ekpako na cha tẹnrovi oborẹ ayen sa vwọ vwẹ ukẹcha kẹ ohwo ro ru chọ na vwo kurhẹriẹ ọ da dia oborẹ ayen se ru. Odjekẹ vọ yen sa vwẹ ukẹcha kẹ ekpako na siẹrẹ ayen vẹ ohwo ro ru chọ na de chidia?

5. Iruemu vọ yen a guọnọ mie ekpako na siẹrẹ ayen vẹ ohwo ro ru chọ na de chidia? (2 Timoti 2:24-26) (Ni uhoho na.)

⁵ Ekpako na nẹ ohwo ro ru chọ na kerẹ ogodẹ ọghanghanre ro ghwruru. (Lu 15:4, 6) Ọtiọyena, siẹrẹ ayen vẹ ohwo na de chidia, ayen sianro je ta eta re gbaigbai vwọ kẹẹ; yẹrẹ ayen ji nẹ echidiotọ na kerẹ asan ra da nọ enọ je guọnọ otọ rẹ obo re phiaree. Ukperẹ ọtiọyen, a guọnọre nẹ ayen vwo iruemu rehẹ 2 Timoti 2:24-26. (Se.) Ọtiọyena, ayen dia fuefu, dẹndẹn ji dje uruemu esiri phia rere obo rayen ta na se vwo te ubiudu rẹ ohwo ro ru chọ na.

6. Mavọ yen ekpako se vwo muegbe rẹ ubiudu rayen tavwen ayen vẹ ohwo ro ru chọ na ki chidia? (Rom 2:4)

⁶ Ekpako na muegbe rẹ ubiudu rayen. Ayen vwẹrokere obo ri Jihova nene orumwemwu yerẹn, siẹrẹ ayen da karophiyọ eta ri Pọl nẹ: “Ọghẹnẹ guọnọ cha wẹ uko vwo kurhẹriẹ fikirẹ uruemu esiri rọyen.” (Se Rom 2:4.) Ofori nẹ ekpako na karophiyọ nẹ ayen isuigodẹ rehẹ otọ rẹ odjekẹ ri Kristi. (Aiz 11:3, 4; Mt 18:18-20) Tavwen ayen vẹ ohwo ro ru chọ na ki chidia, e jẹ umẹ na nẹrhovwo kpahen oboresorọ a vwọ vwẹ umẹ na mu, rere a sa vwọ vwẹ ukẹcha kẹ ohwo ro ru chọ na vwo kurhẹriẹ. Ayen che ru ehiahiẹ vwẹ Baibol na vẹ ẹbe rẹ ukoko na je nẹrhovwo ayen se vwo vwo aghwanre. Ayen je cha fuẹrẹn obo ro fori nẹ ayen riẹn kpahen ohwo na rọ nẹrhẹ o vwo oka rẹ iroro ro rhere ji ru obo ro ruru na.​—Isẹ 20:5.

7-8. Mavọ yen ekpako na sa vwọ vwẹrokere erhiorin ri Jihova siẹrẹ ayen vẹ ohwo ro ru chọ na de chidia?

⁷ Ekpako na vwẹrokere erhiorin ri Jihova. Ekpako na karophiyọ obo ri Jihova vwẹ ukẹcha kẹ irumwemwu vwẹ obuko re. Kerẹ udje, Jihova vwẹ erhiorin nene Ken ta ota, ji sio orhọ kpahen obo ri se nẹ obuko rẹ umwemwu rọyen rhe je vuẹ nẹ ọyen che bruba kẹ siẹrẹ o de ru obo ri yovwinrin. (Jẹ 4:6, 7) Jihova ji ọmraro Natan bru Devid ra, ọ ghwọkuo ji kpe itẹ rọ vwẹ ukẹcha kẹ ovie na vwo kurhẹriẹ. (2Sa 12:1-7) “Nẹ ẹdẹ ra rọ ẹde” Jihova de “ji” emraro rọyen bru ẹgborho rẹ Izrẹl ra. (Jer 7:24, 25) Ọ hẹrhẹre nẹ ihwo rọyen kurhẹriẹ tavwen ọ ke vwẹ ukẹcha kẹ ayeen. Ukperẹ ọtiọyen, ọ da jowọ vwọ bọrọ ayen nẹ ayen kurhẹriẹ.

⁸ Ekpako vwẹrokere udje ri Jihova siẹrẹ ayen da vwẹ ukẹcha kẹ ihwo ri ru umwemwu ọgangan. Ayen nene oniọvo ro vwo obẹnbẹn jiroro “vẹ edirin ọgangan” kirobo rẹ 2 Timoti 4:2 tare. Study note rẹ owọ ota yena ta kpahen ọkpako tiọyena nẹ: “Ọ cha vwẹ ọkieje vwọ nyoma, ọ cha vwẹ erhiorin bọrọ [orumwemwu na] vwo vwo owenvwe ro vwo ru obo [ri] yovwirin. Ọ da dianẹ [ọkpako na] vwẹ uphẹn kẹ ophu yẹrẹ ofudjevwe, ọ sa dia ekprowọ kẹ [orumwemwu na,] o rhe che se ota rọyen gbemuu.”

9-10. Mavọ yen ekpako sa vwọ vwẹ ukẹcha kẹ orumwemwu vwọ riẹn nẹ obo ro ruru na chọre?

⁹ Ekpako na davwẹngba vwọ fuẹrẹn obo re nẹrhẹ ohwo na shephiyọ umwemwu na. Kerẹ udje, ememerha yen oyerinkugbe oniọvo na vẹ ọ ri Jihova shekpotọ kidie nẹ ọ kpairoro vrẹ uyono romobọ vẹ iruo aghwoghwo na? Ọ rha nẹrhovwo rhe Jihova ọkieje? Gbanẹ o gbe nene urhurusivwe ọchọchọ? O mu erharhe rẹ igbeyan ji nẹ erọnvwọn ra vwọ diotọ ri forii? Die yen erọnvwọn ọtiọyena se ru vwẹ oma rọyen? O vwo ọmrẹvughe rẹ ẹro ri Jihova vwo nẹ obo ro ruẹ kugbe erhiẹn ro brẹ?  

¹⁰ Ekpako na sa nọ enọ vwọ cha uko vwo roro kpahen oboresorọ oyerinkugbe rọyen vẹ ọ ri Jihova vwo dogho obọ rọ nẹrhẹ o ru umwemwu na, ẹkẹvuọvo ayen gbugbon rẹ eta ri te ayeen. (Isẹ 20:5) Vwọba, ayen sa reyọ idje vwọ vwẹ ukẹcha kẹ vwọ mrẹvughe nẹ obo ro ruru na chọre kirobo rẹ Natan kpe itẹ vwọ cha Devid uko. Ọ sa dianẹ vwẹ echidiotọ rayen rẹsosuọ, oniọvo na tobọ viẹ diekpọvwẹ kpahen obo ro ruru na re. Ọ sa dianẹ o kurhẹriẹ re.

11. Mavọ yen Jesu nene irumwemwu yerin wan?

¹¹ Ekpako na davwẹngba vwọ vwẹrokere Jesu. Jesu vwo vrẹnushi je vwomaphia kẹ Sọl ri Tasọs nu, ọ da nọ: “Sọl, Sọl, diesorọ wo vwo muẹkpahan ovwẹ?” Womarẹ onọ nana, Jesu vwẹ ukẹcha kẹ vwọ mrẹvughe nẹ obo ro ruru na chọre. (Iru 9:3-6) Jesu ta kpahen “aye yena Jẹzibẹl” nẹ: “Me vwẹ ọke kẹ nẹ o vwo kurhẹriẹ.”​—Ẹvw 2:20, 21.  

12-13. Idjerhe vọ yen ekpako na vwọ vwẹ ọke kẹ orumwemwu ro vwo kurhẹriẹ? (Ni uhoho na.)

¹² Vwo nene oborẹ Jesu ruru, ekpako na brokpakpa brorhiẹn nẹ orumwemwu che se kurhẹriẹẹ. Ihwo evo se kuẹrhẹriẹ vwẹ echidiotọ rẹsosuọ rayen vẹ ekpako na, jẹ vwọ kẹ ihwo efa ọnana sa reyọ ọke. Ọtiọyena, ekpako na sa rhuẹrẹ ọke phiyọ ayen vẹ ọyen se vwo chidia vrẹ obọ ọvo. Ọ sa dianẹ echidiotọ rẹsosuọ rayen na da wan nu, oniọvo ro ru chọ na cha nabọ frẹkotọ roro kpahen obo ra vuẹrẹ na. Ọ sa vwomakpotọ nẹrhovwo rhe Jihova. (Un 32:5; 38:18) Ọtiọyena, vwẹ echidiotọ efa rẹ ayen che ru, ohwo ro ru umwemwu na se vwo ẹwẹn rọ fẹnẹ ọ ro vwori vwẹ echidiotọ rẹsosuọ na.

¹³ Ekpako na che dje ẹguọnọ vẹ erorokẹ phia ayen sa vwọ vwẹ ukẹcha vwọ kẹ orumwemwu na vwo kurhẹriẹ. Ayen rhẹro je nẹrhovwo nẹ Jihova che bruba ẹgbaẹdavwọn rayen rere orumwemwu na se vwo brevun kpiroro ji kurhẹriẹ.​—2Ti 2:25, 26.

14. Ono yen fo ejiro siẹrẹ orumwewmu de kurhẹriẹ, kẹ diesorọ?

¹⁴ Ọyen emu rẹ aghọghọ siẹrẹ orumwewmu de kurhẹriẹ! (Lu 15:7, 10) Ono yen fo ejiro? Ekpako na? Karophiyọ oborẹ Pọl si kpahen irumwemwu: “Ọkiọvo Ọghẹnẹ me nẹrhẹ ayen kurhẹriẹ.” (2Ti 2:25) Study note rẹ owọrota yena da ta: “Jihova, rọ cha Onenikristi rọ yan chọ na uko vwo ru ewene ọghanghanre na yen e che jiri fikirẹ ewene tiọyena rọ vwomaphia vwẹ iroro yẹrẹ uruemu na, ọ dia ohworakpọ vuọvoo. Pọl de djunute erhuvwu evo rẹ okurhẹriẹ tiọyena ghwa cha​—ọ nẹrhẹ orumwemwu na vwo erianriẹn ọgbagba rẹ uyota na vrẹ obo ri jovwo, ọ cha uko vwọ mrẹ oma rọyen vughe, je vwọ vrabọ rẹ ifi rẹ Eshu.​—2Ti 2:26.”

15. Mavọ yen ekpako na sa vwọ vwẹ ukẹcha kẹ orumwewmu ro kurhẹriẹ ọkieje?

¹⁵ Orumwewmu de kurhẹriẹ, iniọvo rehẹ umẹ na ki che ru ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ ayen vwọ kọn bro ra, ọ sa vwọ mrẹ ukẹcha ro fori ọkieje, je vrabọ rẹ ifi rẹ Idẹbono rere awọ rọyen sa vwọ nabọ ghwotọ vwevunrẹ uyota na. (Hib 12:12, 13) Uyota nẹ, ekpako na vuẹ ohwo vuọvo kpahan oborẹ orumwewmu na ruruu. Jẹ, kẹ die yen ofori nẹ ukoko na riẹn kpahen?

“DIA IRHARO RẸ IHWO EJE DA GHWỌKU IHWO RI RUẸ UMWEMWU”

16. Vwo nene obo rehẹ 1 Timoti 5:20, amono yen “ihwo eje” ri Pọl ta ota kpahen na?

¹⁶ Se 1 Timoti 5:20. Pọl si eta nana vwo rhe Timoti rọ je dia ọkpako kpahen obo ro ru “ihwo ri ruẹ umwemwu.” Die yen eta rọyen na mudiaphiyọ? Ọ dia ukoko na eje yen ọ tare nẹ eyen “ihwo eje” naa. Ẹkẹvuọvo, imihwo re riẹn kpahen umwemwu na jovwo re yen ọ ta ota kpahan. Ayen sa dia ihwo re mrẹ obo re phiare na, yẹrẹ ihwo rẹ orumwemwu na vuẹ kpahọn. Ekpako na cha vwẹ aghwanre vuẹ ayen nẹ ayen rhuẹrẹ ota na re, nẹ a je vwẹ ọkpọvi vwọ kẹ orumwemwu na.

17. Oka rẹ aghwoghwo vọ yen a cha vwọphia ọ da dianẹ ihwo buebun vwevunrẹ ukoko na riẹn kpahen umwemwu ọgangan yẹrẹ ayen ji che nyo kpahọn obọ, kẹ diesorọ?

¹⁷ Vwẹ ẹdia evo, ọ sa dianẹ ihwo buebun vwevunrẹ ukoko na riẹn kpahen obo re phiare na re yẹrẹ ayen je sa riẹn kpahọn obọ. Vwẹ ẹdia ọtiọyena, ukoko na eje yen “ihwo eje” ra ta ota kpahan na. Ọtiọyena, ọkpako ọvo ko che ghwoghwo kẹ ukoko na nẹ a ghwọkuẹ oniọvo aye yẹrẹ oniọvo ọshare ọvo. Diesorọ? Pọl da ta: “Ọ dia orhọesio vwọ kẹ ihwo ri chekọ” rere ayen vwo jẹ umwemwu eshe rua.

18. Die yen ekpako na che ru siẹrẹ ọmọ rọhẹ ẹgbukpe 18 kpotọ de ru umwemwu ọgangan? (Ni uhoho na.)

¹⁸ Kẹ ihwo ri bromaphiyame re, re jehẹ ẹgbukpe 18 kpotọ ri ruẹ umwemwu ọgangan vwo? Umẹ rẹ ekpako che ru ọrhuẹrẹphiyotọ rere ekpako ivẹ vẹ ọmọ na kugbe ọsẹ vẹ onib rọyen vwo chidia. Ekpako na cha nọ ọsẹ vẹ oni rẹ ọmọ na oborẹ ayen ru re vwọ vwẹ ukẹcha kẹ vwo kurhẹriẹ. Ọ da dianẹ ọmọ na ru nene oborẹ ọsẹ vẹ oni na vuẹrẹ ọ je tobọ ruẹ ewene re, ekpako na se brorhiẹn nẹ a kpairoro vrẹ ota na. Kidie, emiọvwọn na yen vwo oghwa rẹ ayen vwọ vwẹrote emọ rayen je vwẹ ọkpọvi vwọ kẹ ayen. (Urh 6:6, 7; Isẹ 6:20; 22:6; Ẹf 6:2-4) Nọke ra ruọke, ekpako na sa nọ mie ọsẹ vẹ oni rẹ ọmọ na rere ayen vwọ riẹn sẹ ayen vwẹ ukẹcha rẹ ọmọ na guọnọre vwọ kẹ. Kẹ, ọ da rha dianẹ ọmọ ọtiọyen rhọnvwe kurhẹriẹẹ vwo? Vwẹ ẹdia ọtiọyen, umẹ rẹ ekpako ki che nene ọmọ na kugbe ọsẹ vẹ oni rọyen chidia.

“JIHOVA ỌYEN OHWO RỌ VỌNRE VẸ ẸGUỌNỌ KUGBE ARODỌNVWẸ”

19. Mavọ yen ekpako na davwẹngba vwọ vwẹrokere Jihova siẹrẹ ayen vẹ orumwemwu de chidia?

¹⁹ Ekpako re ga vwevunrẹ umẹ vwo oghwa rẹ ayen vwọ sẹro rẹ ukoko na fuanfon vwẹ obaro ri Jihova. (1Kọ 5:7) Ọ da dia oborẹ ayen se ru, ayen guọnọ vwẹ ukẹcha kẹ irumwemwu vwo kurhẹriẹ. Eriyina, ayen vwo ẹro abavo ji rhẹro nẹ orumwemwu na che kurhẹriẹ. Diesorọ? Kidie ayen guọnọ vwẹrokere Jihova rọ dia “ohwo rọ vọnre vẹ ẹguọnọ kugbe arodọnvwẹ.” (Jem 5:11) Jokaphiyọ oborẹ ọyinkọn Jọn dje oka rẹ uruemu tiọyena phia. O de si: “Emọ mẹ, mi siẹ erọnvwọn nana rhe ovwan rere ovwan vwo jẹ umwemwu eruo. Dedena ọ da dianẹ ohwo ọvo ru umwemwu, avwanre vwo ọchuko rọ vẹ Ọsẹ na gba herọ, ọyen Jesu Kristi rọ dia ọvwata na.”​—1Jọ 2:1.  

20. Die yen a cha ta ota kpahen vwẹ uyono rọ koba rẹ Uwevwin Orhẹrẹ nana?

²⁰ Ọ da ohwo nẹ, o vwo ọkievo rẹ Onenikristi vwọ sian nẹ ọyen che kurhẹriẹẹ. O de ru ọtiọyen, ke sio nẹ ukoko na. Die yen ekpako na ruẹ siẹrẹ emu tiọyen da vwomaphia? A cha ta ota vwọ kpahọn vwẹ uyono rọ koba rẹ Uwevwin Orhẹrẹ nana.