Nye ci ka Pita Letavo?—Ceci Embimbiliya li Popia
Anga hẽ ove wa sumua omo liovina vi lingiwa letavo? Ndaño okuti etavo lia siata oku lingila ovina viwa kovimunga vimue ale komunu lomunu, pole, lia siatavo oku koka ovitangi vialua. Elivulu limue li lombolola catiamẽla Ketavo kuenda Kuyaki, lia lekisa okuti “ovoyaki alua a lingiwa, a siata oku kokiwa letavo.” Asongui vatavo ka va siatele oku talavaya letavo oco va fendele, pole, va ci linga locimãho coku litenga vopulitika. Handi vali, asongui vakuavo vetavo ka va situlula evĩho liukahonga ale ovitukiko.
Nda ove wa sumua omo lietavo, o pondola oku limbuka ndomo Suku a liyeva omo liovilinga viaco. Embimbiliya li lombolola okuti, Suku o nyãle atavo aco omo liovilinga viavo vĩvi. Vembimbiliya mu sangiwavo ovitumasuku vi lombolola eci Suku a ka linga. Vupopi wocindekaise, Embimbiliya li lombolola okuti Suku o ka lingila atavo osi voluali ocina cimue okuti ka ca lapita.
Nye Embimbiliya li popia okuti oco ci ka pita letavo?
Ocitumasuku: Elivulu Liesituluilo li lombolola ocipuepue cimue ci tukuiwa okuti, O Bavulono Yinene. Ocipuepue caco ca tumãla kocinyama ca tema ci kusuka nge. Noke, ocinyama caco ca tema ci ka ñualilapo ocipuepue loku ci ponda.—Esituluilo 17:3, 5, 16.
Elomboloko liaco: Ocipuepue okuti o Bavulono Yinene, yi lomboloka etavo liesanda okuti ka li taviwa la Suku.a Ocinyama ca tema ci kusuka ci lomboloka Olonações Unidas.b Ocipuepue ca tumãla kocinyama ci kusuka nge, ci lekisa okuti etavo liesanda lia siata oku vetiya kuenda oku tumĩla ocinyama ca tema ci kusuka nge. Onjila ndomo ocinyama ci ka ponda ocipuepue, yi lekisa okuti Olonações Unidas kuenda olofeka vikuavo via siata oku kuatisa, vi ka ñualelapo atavo osi esanda voluali loku a kundula. Omo okuti ulandu waco ka wa la lipita, u ka kokela omanu usumba walua.
Etavo liesanda li ka kunduiwa ndati?
Ocitumasuku: “Olombinga ekũi wa mola kuenda ocinyama ca tema, vi ka suvuka ocipuepue loku ci kokela ekundu . . . loku ci yoka elisi vondalu. Momo Suku wa kapa vovitima viavo [ovitima violombiali violuali] oku tẽlisa ocisimĩlo caye, ocili, oku tẽlisa ocisimĩlo cavo cimuamue poku eca usoma wavo kocinyama ca tema . . . Eli olio esunga lieci afengi aye eyilila veteke limosi, oku fa, loku lisiõsiõla kuenda onjala kuenje eye o yokiwa elisi londalu, momo Yehovac Suku, una u sombisa wa pama.”—Esituluilo 17:16, 17; 18:8.
Elomboloko liaco: Suku o ka koka okuti olombiali violuali vi ka kuata “ocisimĩlo caye.” Eye o ka lingisa okuti olombiali vi ka eca “usoma wavo,” ale unene wavo wopulitika Kolonações Unidas. Olonações Unidas lunene walio, vi ka nyõla atavo osi esanda. Ovina viaco vi ka lingiwa vocipikipiki ndu okuti “veteke limuamue” kuenda omanu ka va ka kapelako.—Esituluilo 18:21.
Momo lie etavo liesanda li ka nyõliwila?
Ocitumasuku: “Momo akandu ayo a li lundaika toke kilu kuenda Suku wa ivaluka ovilinga viayo vĩvi.”—Esituluilo 18:5.
Elomboloko liaco: Etavo liesanda lia siata oku linga ovina vialua vĩvi vokuenda kuanyamo alua. Kũlĩhĩsa amue pokati “kakandu avo” kuenda esunga lieci Suku a ka kunduila etavo liaco:
Oku litenga vopulitika. Yesu Kristu wa longisa olondonge viaye oco ka vi ka litenge vopulitika, pole, via sukilile oku kolela okuti Usoma wa Suku u ka piñainya olombiali viomanu.d (Daniele 2:44; Mateo 6:9, 10; Yoano 6:15; 18:36) Pole, etavo liesanda lia siata oku vetiya omanu oku kolela kolombiali viomanu. Omo okuti olio lia siata oku litenga calua vopulitika kuenda ka lia kolelele Suku, ocitumasuku ci sangiwa kelivulu Liesituluilo ci lekisa okuti, o Bavulono Yinene oyo yi kuete eko omo “lievĩho liukahonga” kuenda li tukuiwa okuti “ocipuepue cinene.”—Esituluilo 17:1, 2; Tiago 4:4.
Ungangala. Etavo liesanda olio li kuete eko omo liolofa viomanu “vosi va pondiwa kilu lieve.” (Esituluilo 18:24) Atavo esanda ka a siatele lika oku yuvula oku longisa oloñame viavo oku sanda ombembua, pole, a kuatisa kuenda a vetiyavo oku enda kuyaki loku linga ombuanja.
Ocipululu. Etavo liesanda lia siata oku linga ovina “vi linga onyanya.” (Esituluilo 17:4; 18:7) Atavo alua a siata oku talavaya lunene kuenda ukamba ovo va kuete oco va linge olohuasi. Ocipululu caco ci sumuisa Suku.—Tito 1:7.
Ovohembi. Alongiso kuenda ovilinga vietavo liesanda ka vi likuata leci Embimbiliya li longisa.e Omo okuti etavo liesanda olio ono yalongiso kuenda ovilinga via siata oku yapuisa omanu loku sumuisa Suku, Embimbiliya li litukula okuti ‘ina . . . yovina vi lingisa onyanya vio kilu lieve.’—Esituluilo 17:5; 18:23.
Anga hẽ atavo osi a ka nyõliwa?
Sio. Elivulu liesituluilo li tukula ocimunga comanu va kualofeka viosi okuti “owiñi wakahandangala.” (Esituluilo 7:9) Owiñi waco wa lomboluiwa okuti wa “wala uwalo u yela haiwo wa lepa,” ci lomboloka okuti va fendela Suku ndomo eye a yongola. Ovo “va tunda kohali ya piãla,” otembo Embimbiliya litukula okuti, oco etavo liesanda kuenda ovanyãli vosi va Suku va ka kunduiwa. (Esituluilo 7:13, 14; 19:11, 19-21) Owiñi wakahandangala wa wala uwalo u yela haiwo wa lepa, watiamẽla ketavo liocili okuti, olio lika li kamamako otembo ka yi pui.f
Owiñi wakahandangala wafendeli vocili va Suku wa puluka kenyõleho lietavo liesanda.
Oku nyõliwa kuetavo liesanda ku lomboloka nye kokuove?
Ove o pondola oku sanga elembeleko poku kũlĩha okuti Suku ka tava ovina vĩvi vi lingiwa vetavo. Ove o pondola oku tiamisila utima kelavoko lio kovaso yoloneke liokuti, ndopo omanu vosi va ka yovuiwa ketavo liesanda li sumuisa Suku, lina lia siata oku kokela ohali omanu.
Kolela okuti kuli onjila yimue Suku a tava yoku u fendela. Embimbiliya li popia okuti, “afendeli vocili va ka fendela Isia lespiritu kuenda ocili, momo Isia wo sandiliya omanu va soka ndava oco vo fendele.” (Yoano 4:23) Eye o va sapuila hati: “Amanu vange, tundimo, [vo Bavulono Yinene] nda ka vu yongola oku litenga vakandu aye kuenda nda ka vu yongola oku tambula amue pokati kafengi ayo.” (Esituluilo 18:4, 5) Ocili okuti, Suku o kasi oku laleka omanu oco vo fendele locili. (1 Timoteo 2:3, 4) Eye wa likuminya okuti vana va tava kelaleko liaco, va ka kala otembo ka yi pui.—1 Yoano 2:17.
a Oco o lilongise atosi akuãla a ku kuatisa oku limbuka o Bavulono Yinene, tanga ocipama losapi “O Bavulono Yinene yi Lomboloka Nye?”
b Oco o lilongise atosi epandu a ku kuatisa oku limbuka ocinyama ca tema, tanga ocipama losapi “Nye ci Lomboloka Ocinyama ca Tema ci Kusuka Nge ca Tukuiwa Kelivulu Liesituluilo Ocipama 17?”
c Yehova onduko ya Suku. (Osamo 83:18) Tanga ocipama losapi, “Yehova Helie?”
d Oco o lilongise ovina vikuavo, tala ovideo losapi, Usoma wa Suku u Lomboloka Nye?
e Oco o kũlĩhe ovolandu akuavo, tala o kakasia losapi, “Será que Babilônia, a Grande, Inclui Alguma Religião Cristã?”
f Oco o kũlĩhe ndomo Embimbiliya li pondola oku ku kuatisa oku limbuka etavo liocili, tanga ocipama losapi, “Ndi Sanga Ndati Etavo Liocili?”