Apulilo a Lingiwa Lavakuakutanga
Otembo yipi olofeka vi ka popia vati, “tu kuete ombembua kuenda tua kolapo?”
Ndomo tua konomuisa “Kapulilo a Lingiwa Lavakuakutanga” a sandekiwa Vutala umue Wondavululi volosãi via pita,a ndopo Yehova o ka kapa vutima “wolombinga ekũi” okuti (olombiali viosi viomanu) “ocisimĩlo caye,” oco okuti va eca unene wavo “kocinyama ca tema ci kusuka nge” okuti Olonações Unidas. Ocinyama caco ca tema ci tukuiwavo okuti, “ociñumañuma cocinyama catete ca tema.” (Esit. 13:14, 15; 17:3, 16, 17) Noke, “Olombinga ekũi” kuenda “ocinyama ca tema” haico ca tambula unene wavo, vi ka kundula elisi atavo osi esanda voluali luosi. Pole, otembo yipi ku ka lingiwa esapulo liokuti, tu kuete “ombembua kuenda tua kolapo?”b Anga hẽ li ka lingiwa osimbu Yehova ka nyõlele etavo liesanda ale li ka lingiwa noke?—1 Va Tes. 5:3.
Oku teta onimbu, ka tua kũlĩhĩle lonjila ya suapo otembo ku ka lingiwa esapulo liokuti, tu kuete “ombembua kuenda tua kolapo.” Momo nda tua kũlĩhĩle ovina viosi via kongela vocitumasuku caco, nda ka tua kuatele esunga lioku lavulula. Pole, Yesu olonjanja vialua wa sapuila olondonge viaye hati: ‘Amamiko oku lavulula.’ (Mat. 24:42; 25:13; 26:41) Kaliye, tu konomuisi lutate ocitumasuku upostolo Paulu a vetiyiwa oku soneha Akristão vo ko Tesalonike.
Paulu wa soneha ndoco: “Eci omanu va popia vati, ‘tu kuete ombembua kuenda tua kolapo!’ enyõleho liya kokuavo ocipikipiki.” (1 Va Tes. 5:2, 3) Toke cilo, alivulu etu a popia okuti, esapulo liokuti “tu kuete ombembua kuenda tua kolapo,” li ka lingiwa eci ku ka kamba otembo yimue yitito oco ohali ya piãla yi fetike, yina yi ka fetika loku kunduiwa Kuombavulono Yinene okuti, atavo osi esanda. Handi vali, alivulu etu a popailevo okuti, esapulo liaco li ka kala ondimbukiso yokuti ohali ya piãla ya laikele oku fetika.
Pole, noke lioku linga akonomuiso amue ondongosi, tua limbuka okuti pamue kuli elomboluilo likuavo li tu kuatisa oku kuata elomboloko liocitumasuku caco. Citava okuti esapulo liokuti, “tu kuete ombembua kuenda tua kolapo,” li ka lingiwa noke lioku kunduiwa kuatavo osi esanda. Momo lie? Tu konomuisi asunga amue.
Oku likongela kuatavo esanda kovoyaki. Embimbiliya li popia hati: “Vokuayo [“Ocipuepue Cinene” okuti “o Bavulono Yinene”] mua sangiwa osonde . . . yomanu vosi va pondiwa kilu lieve.” (Esit. 17:1, 5; 18:24) Ulandu u lekisa okuti, etavo liesanda lia siata oku kuatisa kovoyaki kuenda olonjanja vialua lia koka ungangala lolofa viomanu valua. Eci ci lekisa okuti etavo liesanda lia siata oku koka ovoyaki kuenda ungangala okuti oku nena ombembua loku kolapo hacoko. Omo liaco, eci ci votola epulilo liokuti: Anga hẽ, olombiali vi ka linga lika esapulo liokuti tu kuete “ombembua kuenda tua kolapo” noke lioku kunduiwa Kuombavulono Yinene? Citava okuti oco, pole, ka tu pondola oku tambulula lonjila yimue ya suapo.
Nye ci ka lipita noke liesapulo liokuti, “tu kuete ombembua kuenda tua kolapo?” Upostolo Paulu wa popia hati: “Enyõleho liya kokuavo ocipikipiki.” (1 Va Tes. 5:3) Vocinimbu eci, “Paulu wa popia okuti ka ku pita otembo yalua eci ku ka lingiwa esapulo liokuti ‘tu kuete ombembua kuenda tua kolapo’ kuenda oku kunduiwa kuomanu vana va linga esapulo liaco. Oku kunduiwa kuavo ku lipita vocipikiki kuenda ka va ka tẽla oku puluka.” Omo liaco, citava okuti olombiali violuali vi ka linga esapulo liokuti “tu kuete ombembua kuenda tua kolapo,” noke lioku kunduiwa kuetavo liesanda kuenje enyõleho li keya kokuavo ocipikipiki.
Ndomo afendeli va Yehova va ka kala eci ovina viaco vi ka lipita. Upostolo Paulu wa popia hati: “Ene a vamanji, ka vu kasi vowelema oco okuti, eteke liaco liu sangi ndeci ocinyi cutanya ci sanga ocimunu.” (1 Va Tes. 5:4) Omo liaco, nda esapulo liokuti, “tu kuete ombembua kuenda tua kolapo,” li ka lingiwa noke lioku nyõliwa kuatavo osi esanda, afendeli va Yehova va ka kũlĩha okuti enyõleho liolombiali viosi violuali lulo ndopo li fetika. Pole, catiamẽla kolombiali violuali lulo, vana va ka sandeka esapulo ‘liombembua kuenda lioku kolapo,’ va ka liyeva okuti va kolapo kuenje enyõleho li ka va sanga ndocimunu ale vocipikipiki okuti ka va kapeleleko.
Oco hẽ, nye tua kũlĩha? Tua kũlĩha okuti, ndopo “olombinga ekũi” kuenda ocinyama ca tema cina ci ka tambula unene wavo, va ka kundula atavo osi esanda. Eci ci ka kala efetikilo liohali ya piãla. Handi vali, tua kũlĩhavo okuti vepuluvi limue, ku ka lingiwa esapulo liokuti, “tu kuete ombembua kuenda tua kolapo.” Otembo yipi ovina viaco vi ka lipita? Tua lombolola okuti pamue ovina viaco vi ka lipita vapuluvi avali. Liatete lieli liokuti, esapulo liaco li ka lingiwa osimbu ale noke eci Yehova a ka kapa vutima wolombiali ocisimĩlo oco ovo va ece unene wavo kocinyama ca tema. Liavali lieli liokuti, esapulo liaco li ka lingiwa noke lioku kunduiwa kuatavo osi esanda. Pole, tu sukila oku talamẽla oco tu ka mole eci ci ka lipita. Olonjanja vialua, tu kuata lika elomboloko lia suapo liovitumasuku Viembimbiliya, eci ovio vi kasi oku tẽlisiwa ale noke lioku tẽlisiwa kuavio.—Sokisa lelivulu lia Yoano 12:16.
Otembo esapulo liokuti, “tu kuete ombembua kuenda tua kolapo” li ka lingiwa, hacoko ocina ca velapo kokuetu cilo, pole, ca velapo, oku amamako oku kala vakuacili ku Suku. Omo liaco, tu sukila oku ‘amamako oku lavulula loku kuata uloño woku sokolola,’ oco tu lipongiye ciwa ndaño okuti ka tua kũlĩhĩle lonjila yimue ya suapo ndomo ovitumasuku viaco vi ka tẽlisiwa kovaso yoloneke.—1 Va Tes. 5:6.
a Tala “Apulilo a Lingiwa Lavakuakutanga” Vutala Wondavululi ya Kuvala 2025.
b Ndomo olondaka via Paulu vi lekisa, citava okuti esapulo liokuti “tu kuete ombembua kuenda tua kolapo,” ka li ka lingiwa lika onjanja yimosi pole, li ka pituluiwa olonjanja vialua.