OCIPAMA CELILONGISO 45
OCISUNGO 111 Esunga Liesanju Lietu
Ndomo o Lekisa Esanju Poku Tata Umue Ukuepata Okuti wa Kuka, Ale o Kasi Oku Vela
“ Vana va kũla lasuẽlẽla va kongula lonjolela.”—OSA. 126:5.
OCIMÃHO CELILONGISO
Vocipama cilo, tu konomuisa olonumbi vimue vi pondola oku tu kuatisa oku kuata esanju poku tata umue ukuepata okuti wa kuka ale o kasi oku vela.
1-2. Yehova o tenda ndati vana va kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka ale o kasi oku vela? (Olosapo 19:17) (Talavo oviluvialuvia.)
MANJI umue ulume o tukuiwa Jin-yeol wo ko Koreia wa popia hati: “Ame lukãi wange tunde eci tua kuela pa pita ale 32 kanyamo. Pole, vanyamo epandu a sulako, o kasi oku vela calua kuenda o sukila ekuatiso liange. Eye o kuete uvei umue okuti ka ca lelukile kokuaye oku li senga. Ame ndi sole calua ukãi wange kuenda ndi sanjukila oku u tata. Oloneke viosi eye o sukila oku pekela vohama yimue yosipitali konjo yetu. Ame ndi pekela konele yaye kuenda tu li kuata peka osimbu tu pekela.”
2 Anga hẽ ove o kasi oku tata olonjali viove, ohueli, omõlove ale ekamba liove? Ocili okuti ove o sanjukila oku va kuatisa momo o va sole calua. Kuenje poku ci linga, ove o lekisa okuti wa sumbila Yehova. (1 Tim. 5:4, 8; Tia. 1:27) Pole, ocili okuti ka ca lelukile oku ci linga. Olonjanja vimue tu liyaka lovitangi vimue okuti vakuetu ka va ci limbuka. Pamue o pondola oku liyeva ndu okuti, ove lika o kasi oku liyaka lovitangi viaco. Citava okuti eci o kasi pokati komanu o yola, pole, eci o kala lika liove o lila calua. (Osa. 6:6) Ndaño okuti pamue omanu vakuavo ka va limbuka ovitangi viove, pole, Yehova olonjanja viosi o vi lete. (Sokisa lelivulu Lietundilo 3:7.) Yehova wa kapako calua asuẽlẽla ove kuenda alikolisilo o kasi oku linga. (Osa. 56:8; 126:5) Eye o lete ovina viosi o kasi oku linga oco o tate omunu waco. Kokuaye ci kasi ndofuka yimue kuenje eye o likuminya oku ku tiuwila omo liovina viosi o kasi oku linga.—Tanga Olosapo 19:17.
Ove hẽ o kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka ale o kasi oku vela? (Tala ocinimbu 2)
3. Momo lie pamue ka ca lelukile ku Avirahama la Sara oku tata Terahi?
3 Vembimbiliya mu sangiwa ovolandu omanu valua va sukilile oku tata umue ukuepata okuti wa kuka, ale o kasi oku vela. Ndeci, kũlĩhĩsa ulandu wa Avirahama la Sara. Eci ovo va tunda ko Uri, Terahi isia ya Avirahama wa kuatele eci ci soka 200 kanyamo. Ndaño okuti Terahi wa kukile ale, eye wa nõlapovo oku sia o Uri loku kuama Avirahama. Ovo va linga ungende weci ci soka 960 kolokilometulu toke ko Harane. (Efet. 11:31, 32) Ocili okuti Avirahama la Sara va solaile calua Terahi, pole, ka ca lelukile kokuavo oku u tata, ca piãla enene vokuenda kungende. Pamue ovo va linga ungende waco lolongamelo ale lovimbulu kuenje ka ca lelukile ku Terahi oku londa kovinyama viaco loku endelako vokuenda kuotembo yalua. Citava okuti Avirahama la Sara va yeva ekavo lialua poku tata Terahi. Pole, Yehova wa eca kokuavo ongusu va sukilile. Ndeci Yehova a kuatisa Avirahama la Sara, eye o ka ku ĩhavo ongusu o sukila oco amameko oku tata omunu umue ukuepata liove okuti wa kuka, ale o kasi oku vela.—Osa. 55:22.
4. Nye tu konomuisa vocipama cilo?
4 Oku kuata esanju, ci pondola oku ku kuatisa oku pandikisa osimbu o tata umue ukuepata liove okuti wa kuka ale o kasi oku vela. (Olosap. 15:13) Ivaluka okuti ove o pondola oku kuata esanju ndaño ceci ekalo liomuenyo wove ka lia lelukile. (Tia. 1:2, 3) Oco hẽ nye o sukila oku linga oco o kuate esanju? Onjila yimue, oku likutilila ku Yehova oco a ku kuatise oku amamako oku kuata ovisimĩlo via sunguluka. Vocipama cilo, tu konomuisa ovina vimue vi pondola oku kuatisa vana va kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka ale o kasi oku vela oco amameko lesanju. Tu konomuisavo ndomo tu pondola oku kuatisa vamanji vaco vakuakutata. Pole, tete tu kũlĩhĩsa esunga lieci vana va kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka ale o kasi oku vela, va sukilila oku amamako lesanju kuenda ovitangi vi pondola oku va tateka oku kuata esanju.
ESUNGA LIECI KA CA LELUKILILE OKU KUATA ESANJU POKU TATA UMUE UKUEPATA OKUTI WA KUKA, ALE O KASI OKU VELA
5. Momo lie vana va kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka, ale o kasi oku vela va sukilila oku kuata esanju?
5 Nda tua sokolola lika kovitangi vi tunda koku tata omunu umue, ka tu kuata vali ongusu yoku amamako oku tata omunu waco. (Olosap. 24:10) Kuenje eci tu ka yeva ekavo, ka tu ka tẽla oku u tata ciwa. Oco hẽ, ovina vipi vi pondola oku koka okuti vana va kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka ale o kasi oku vela va pumba esanju?
6. Momo lie vana va kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka, ale o kasi oku vela va ponduila oku yeva ekavo lialua?
6 Vana va kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka ale o kasi oku vela, va pondola oku yeva ekavo lialua. Manji umue ukãi o tukuiwa Leah wa popia hati: “Oku tata omunu umue ci pondola oku kavisa calua ndaño keteke limue liwa. Kuenje kesulilo lieteke, ndi liyeva okuti si kuete vali ongusu. Olonjanja vimue si tẽla vali oku sokolola ndomo ndi tambulula esapulo limue votelefone.” Handi vali, ku vamue ka ca lelukile oku pekela ciwa ale oku sanda otembo yoku puyuka okuti, ocina cimue ovo va sukila oku linga. Manji umue ukãi o tukuiwa Ines wa popia hati: “Ame si tẽla oku pekela ciwa. Nda siata oku pasuka luteke oco ndi tate ndatembo yange. Kuenje vokuenda kuanyamo alua, ame lulume wange ka tua tẽlele oku tunda oco tu ende kepuyuko.” Omanu vamue ka va pondola oku kala otembo yimue lakamba ale oku linga ovopange amue vocisoko ca Yehova, momo va sukila oku tata umue ukuepata okuti wa kuka, ale o kasi oku vela. Omo liaco, pamue ovo va liyeva ulika kuenda va sumua momo ka va pondola oku linga ovina va yonguile.
7. Momo lie vana va kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka ale o kasi oku vela, va livetela evelo?
7 Vana va kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka, ale o kasi oku vela, va pondola oku livetela evelo ale oku sumua. Manji umue ukãi o tukuiwa Jessica wa popia hati: “Nda siata oku liyaka lahonguo ange muẽle. Olonjanja vimue ndi sima okuti si kasi oku lekisa esunguluko kuenda eci ndi sanda otembo yoku puyukapo, ndi livetela evelo.” Omanu vamue va kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka, ale o kasi oku vela, olonjanja vimue va livetela evelo omo liekalo liavo. Vakuavo va sima okuti, ka va kasi oku linga calua oco va kuatise omunu umue ukuepata okuti wa kuka, ale o kasi oku vela. Handi vali vakuavo, va livetela evelo, momo vepuluvi limue liesakalalo va popia ocina cimue ci sumuisa komunu va kala oku tata. (Tia. 3:2) Vakuavo va lisiosiõla omo okuti omunu va kasi oku tata, wa kuatele uhayele umue uwa. Manji umue ukãi o tukuiwa Barbara wa popia hati: “Ocina cimue ka ca lelukile kokuange, oku mola okuti uvei womunu umue ndi sole u kasi oku amamako oku livokiya eteke leteke.”
8. Lombolola ulandu umue u lekisa ndomo omanu vamue va liyeva eci va pandiyiwa omo liekuatiso va kasi oku eca.
8 Vana va kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka, ale o kasi oku vela, va pondola oku liyeva okuti omanu vakuavo ka va kapeleko ovina va siata oku linga. Momo lie? Momo ka va siatele oku pandiyiwa omo liupange walua kuenda alikolisilo va siata oku linga. Omo liaco, eci omunu umue a eca olopandu omo liovina viosi va siata oku linga, va pondola oku pamisiwa kuenje eci ci va nenela esanju. (1 Va Tes. 5:18) Manji umue ukãi o tukuiwa Melissa wa popia hati: “Olonjanja vimue nda siata oku lila omo liesumuo. Pole, eci vana ndi tata va ndi sapuila hati: ‘Nda pandula omo liovina viosi wa siata oku ndi lingila,’ ci ndi sanjuisa calua! Olondaka viaco vi ndi kuatisa oku pasuka keteke likuavo longusu yoku va tata.” Manji umue ulume o tukuiwa Ahmadu, wa lombolola ndomo a liyeva eci vo sapuila olondaka violupandu. Eye kumue lukãi waye va kasi oku tata ocimumba caye ci kasi konjo yavo okuti, o kuete uvei wocinyonya. Manji Ahmadu wa popia hati: “Ndaño okuti ocimumba cange ka kuata elomboloko lia suapo lialikolisilo tu kasi oku linga oco tu u tate, tu kuata esanju lialua eci eye a tu pandula, ale ceci eye a soneha olondaka viokuti, ‘ame ndu vu kueteli ocisola.’”
NDOMO TU AMAMAKO LESANJU
9. Vana va kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka, ale o kasi oku vela, va pondola ndati oku lekisa esuluviko?
9 Lekisa esuluviko. (Olosap. 11:2) Halonjanja viosiko tu kuata otembo ale ongusu yoku linga ovina viosi tu yongola. Omo liaco, ove o sukila oku kũlĩha ovina o tẽla oku linga kuenda olonjanja vimue ku pondola oku linga ovina omanu va yongola. Nda eci oco ca lipita, ku ka sakalale! Ove o kasi oku lekisa esuluviko. Handi vali, nda omanu vakuavo va lieca olumue oco va ku kuatise, tava lutima wosi kekuatiso liavo. Manji umue ulume o tukuiwa Jay wa popia hati: “Eteke leteke tu pondola lika oku linga ovina lotembo kuenda ongusu tu kuete. Kuenje eci ci tu kuatisa oku kuata esanju.”
10. Momo lie ci kuetele esilivilo okuti vana va kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka, ale o kasi oku vela, va lekisa olondunge? (Olosapo 19:11)
10 Lekisa olondunge. (Tanga Olosapo 19:11.) Nda wa lekisa olondunge, o ka likandangiya eci omunu umue o kasi oku tata a vangula ale a linga ocina cimue ci ku sumuisa. Omunu umue ukualondunge, o likolisilako oku kuata elomboloko liesunga lieci omunu umue a kasilili oku lekisa ocituwa cimue ka ca sungulukile. Ovovei amue a pondola oku koka okuti omunu umue o linga ovina vimue okuti, nda wa kale ciwa nda ka vi lingile. (Uku. 7:7) Ndeci, omunu umue wa enda oku lekisa ovituwa viwa, pamue o pondola oku fetika oku lihoya love, oku lisiosiõla calua ale oku tema. Nda ove o kasi oku tata omunu umue o vela, pamue o nõlapo oku lilongisa catiamẽla kuvei waye. Oku kuata elomboloko liuvei waco, ci ku kuatisa oku kũlĩha okuti, eye ka kasi oku popia ale oku linga ovina viaco omo a yongola, pole, o ci lingila omo liuvei waco.—Olosap. 14:29.
11. Vana va tata umue ukuepata okuti wa kuka, ale o kasi oku vela, eteke leteke va sukila oku sanda otembo yoku linga nye? (Osamo 132:4, 5)
11 Sanda otembo yoku pamisa ukamba wove la Yehova. Olonjanja vimue, ove o ka sukila oku yuvula oku linga ovina vimue, oco o kuate otembo yoku linga “ovina via velapo vali.” (Va Fil. 1:10) Vimue pokati kovina viaco, oku pamisa ukamba wove la Yehova. Ndeci, ndaño okuti Soma Daviti wa kuatele ovina vialua vioku linga, pole eye wa pitisilevo kovaso efendelo lia Yehova komuenyo waye. (Tanga Osamo 132:4, 5.) Cimuamue haico okuti, ndaño o kuete ovina vialua vioku linga, ci kuete esilivilo oku sanda otembo yimue yoku tanga Embimbiliya eteke leteke kuenda oku likutilila. Manji umue ukãi o tukuiwa Elisha wa popia hati: “Eci ndi likutilila ku Yehova loku tanga Olosamo kuenda oku sokolola lutate kolondaka vi lembeleka nda tanga, ndi tulumũha kuenje ndi kuata esanju. Oku likutilila ku Yehova, ca siata oku ndi kuatisa calua. Vokuenda kueteke, ndi likutilila olonjanja vialua ku Yehova oku u pinga oco a ndi kuatise.”
12. Momo lie vana va tata umue ukuepata okuti wa kuka, ale o kasi oku vela, va sukilila oku tata ciwa uhayele wavo?
12 Sanda otembo yoku tata uhayele wove. Omanu vana va kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka, ale o kasi oku vela, pamue ka ci leluka kokuavo oku pongiya okulia kumue ku nena uhayele, momo ka va kuete otembo yalua yoku landa kuenda oku pongiya okulia kuaco. Pole, okulia kumue kuwa kuenda esokiyo lioku pindisa etimba, ci kuete esilivilo oco o kuate uhayele umue uwa ketimba kuenda kovisimĩlo. Omo liaco, ndaño okuti ku kuete otembo yalua, ci kuete esilivilo oku sanda otembo oco o lie okulia kumue ku nena uhayele kuenda oku pindisa etimba. (Va Efe. 5:15, 16) Handi vali, likolisilako oku pekela ciwa. (Uku. 4:6) Olonoño vi konomuisa owoño, vi popia okuti, otulo tu kuatisa owoño oku talavaya ciwa. Ocipama cimue ci lombolola ovina viatiamẽla kuhayele, ci popia okuti, oku pekela ciwa ci kuatisa oku tepulula asakalalo kuenda oku likandangiya kapuluvi ka a lelukile. O sukilavo oku sanda otembo yoku linga ovina o sole. (Uku. 8:15) Manji umue ukãi wa lombolola ovina via siata oku u kuatisa oku amamako lesanju. Eye wa popia hati: “Eci eteke li kasi ciwa, ndi tunda oco ndi yotele utanya. Vokuenda kuosãi, ndi lingavo esokiyo lioku kala lekamba limue oco tu linge ovina tu sole.”
13. Momo lie oku yola ku kuetele esilivilo? (Olosapo 17:22)
13 Sanda ovina vi ku vetiya oku yola. (Tanga Olosapo 17:22; Uku. 3:1, 4) Oku yola ku panga ciwa kuhayele woketimba kuenda kovisimĩlo. Eci tu kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka, ale o kasi oku vela, olonjanja vimue ovina ka vi tundi ndomo tua yonguile. Pole, nda wa yola kapuluvi aco, citava okuti ci ka leluka kokuove oku pandikisa kovitangi viaco. Handi vali, oku yola kumue lomunu o kasi oku tata, ci pondola oku pamisa ocisola vu likuetele pokati.
14. Oku sapela lekamba limue lia koleliwa ci pondola oku ku kuatisa ndati?
14 Sapela lekamba limue lia koleliwa. Ndaño okuti o likolisilako oku kuata esanju, olonjanja vimue o ka kuata asakalalo. Kapuluvi aco, ciwa oku sapela lekamba limue lia koleliwa okuti, ka li ka ku pisa omo liovina o ka popia. (Olosap. 17:17) Eye o ka ku yevelela lutate loku ku pamisa kuenje pamue eci oco ove o sukila, oco o tumbulule esanju liove.—Olosap. 12:25.
15. Oku vangula catiamẽla Koluali Luokaliye ci kuatisa ndati oku kuata esanju?
15 Sokolola ndomo omuenyo wene u ka kala Voluali Luokaliye. Ivaluka okuti ove ku ka amamako oku tata umue ukuepata okuti wa kuka ale o kasi oku vela, vokuenda kuotembo ka yi pui. Momo eci hacoko ca kala ocipango ca Yehova eci a lulika omanu. (2 Va Kor. 4:16-18) Ndopo tu ka kuata ‘omuenyo wocili.’ (1 Tim. 6:19) Citava okuti o kuata esanju eci o sapela catiamẽla kovina vu ka lingila kumosi Voluali Luokaliye lomunu una o kasi oku tata. (Isa. 33:24; 65:21) Manji umue ukãi o tukuiwa Heather wa popia hati: “Nda siata oku sapuila komanu ndi tata okuti voluali luokaliye tu ka tongela kumosi ovowalo, oku lupuka kuenda tu ka ñuala ñuala kumosi losikaleta. Tu ka yokela kumosi olombolo kuenda oku pongiya okulia oco vangandietu va ka pinduiwa va lie. Noke tu panduila kumosi Yehova omo lielavoko tu kuete.”
NDOMO TU KUATISA VANA VA KASI OKU TATA UMUE UKUEPATA OKUTI WA KUKA, ALE O KASI OKU VELA
16. Tu pondola oku kuatisa ndati manji umue vekongelo o kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka, ale o kasi oku vela? (Talavo ociluvialuvia.)
16 Kuatisa vana va kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka, ale o kasi oku vela, oku kuata otembo yimue yoku puyuka. Vosi yetu vekongelo tu pondola oku lieca olumue oco tu kuatise oku tata omunu waco. Oku ci linga, ci ka ecelela okuti, vakuakutata va kuata otembo yoku puyuka ale yoku linga ovina vikuavo. (Va Gal. 6:2) Vamanji vamue va siata oku linga esokiyo, oco omunu umue a kuatise vokuenda kuosemana. Manji umue ukãi o tukuiwa Natalya okuti o kasi oku tata ulume waye wa fa ovolu wa popia hati: “Manji umue vekongelo wa siata oku iya onjanja yimosi ale vivali vokuenda kuosemana oco a kale lulume wange. Ovo va talavayela kumosi kupange woku kunda, va sapela kuenda va talela kumosi olofilme. Apuluvi aco a kuatisa calua ulume wange kuenda ci ngecelela oku kuata otembo yoku puyukapo ale oku linga ovina vikuavo ndi sole.” Olonjanja vimue o pondola oku lieca o lumue oco o kale lomunu waco luteke okuti, omunu wa siata oku u tata o kuata otembo yoku pekela ciwa.
Tu kuatisa ndati manji umue vekongelo o kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka ale o kasi oku vela? (Tala ocinimbu 16)a
17. Vokuenda kuohongele yimue yekongelo, tu pondola oku kuatisa ndati vana va kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka, ale o kasi oku vela?
17 Vokuenda kuolohongele viekongelo, kuatisa vana va kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka, ale o kasi oku vela. Vamanji vakuakutata, pamue ka va siatele oku upa esilivilo lialua vokuenda kuolohongele viekongelo, kolohongele vimbo ale kolohongele viofeka. Omo liaco, vamanji vekongelo, va pondola oku lieca olumue oco va tumale lomunu wa kuka ale o vela vokuenda kuohongele ale vokuenda kuonepa yimue. Nda omunu waco wa kuka, ale o vela ka tẽla oku tunda konjo, o pondola oku lieca olumue oco o kale laye konjo okuti, una o kasi oku u tata enda kohongele Vonjango Yusoma.
18. Ovina vipi vikuavo tu pondola oku lingila vana va kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka, ale o kasi oku vela?
18 Pandiya kuenda tukula volohutililo viove vana va kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka, ale o kasi oku vela. Akulu vekongelo va sukila oku sanda otembo yoku linga apasu ku vana va kasi oku tata umue ukuepata okuti wa kuka ale o kasi oku vela. (Olosap. 27:23) Ndaño okuti ekalo liomuenyo wetu lia litepa, vosi vekongelo tu pondola oku pandiya vamanji vaco vakuakutata, loku va sapuila okuti tu va sole calua kuenda tua kapako ovina viosi ovo va siata oku linga. Handi vali, tu pondolavo oku pinga ku Yehova oco amameko oku va pamisa loku va kuatisa oku kuata esanju.—2 Va Kor. 1:11.
19. Elavoko lipi tu kuete?
19 Ndopo, Yehova o ka malako ovina viosi vi tu kokela ohali kuenda esumuo. Oku vela kuenda oku fa, ka vi ka kalako vali. (Esit. 21:3, 4) “Ocilema ci ka tẽha tẽha ndosonge.” (Isa. 35:5, 6) Ka tu ka tala vali ohali omo lioku kuka kuenda oku tata omunu umue wa kuka ale o kasi oku vela, momo “ovina viosimbu ka vi ka ivalukiwa vali.” (Isa. 65:17) Pole cilo, osimbu tu lavoka okuti Yehova o tẽlisa olohuminyo viaye vi komõhisa, tu pondola oku kolela okuti eye lalimue eteke a ka tu yanduluka. Omo liaco, nda tua amamako oku kolela kokuaye oco tu kuate ongusu, eye o ka tu kuatisa oku ‘amamako lepandi kuenda lesanju.’—Va Kol. 1:11.
OCISUNGO 155 Esanju ka li Pui
a ELOMBOLUILO LIOCILUVIALUVIA: Vamanji vavali afeko va kasi oku sapela la manji umue wa kuka, oco okuti manji wa siata oku u tata o kuata otembo yoku ka ñuala ñuala.