VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • km 7/98 api 3-6
  • Te taviniraa pionie: no outou anei?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te taviniraa pionie: no outou anei?
  • Ta tatou taviniraa i te Basileia 1998
  • Papai tei tuea
  • Te mau pionie—e horoa nei e e fanaˈo nei i te mau haamaitairaa
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
  • Te mau haamaitairaa o te taviniraa pionie
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • E nehenehe anei tatou e rave hau atu â no te faahanahana ia Iehova?
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 1993
  • E haapaari te taviniraa pionie i to taairaa e te Atua
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova—2013
Ite hau atu â
Ta tatou taviniraa i te Basileia 1998
km 7/98 api 3-6

Te taviniraa pionie: no outou anei?

1 “Aita vau e ite ra i te tahi atu ohipa o ta ˈu e rave. Aita atoa vau e ite ra i te tahi atu ohipa o te horoa mai i te hoê â oaoa.”w97-TH 15/10 p. 18 § 1 O vai tei faahiti i teie mau parau? O te hoê Ite no Iehova ïa i rotopu i na tavini e tau hanere tausani e rave ra ma te oaoa i te taviniraa ma te taime taatoa. Ua uiui anei outou i roto i te pure e no outou anei te taviniraa pionie? I te mea hoi e ua pûpû taatoa tatou ia tatou no Iehova, e tia mau â ia tatou ia feruri no te ite e eita anei ta tatou e nehenehe e horoa rahi atu â i te taime no te haapuhara i te parau apî maitai o te Basileia. No reira, e hiˈopoa mai na tatou i te tahi mau uiraa e uiuihia nei e rave rahi no nia i te taviniraa pionie.

UIRAA 1: “Te parauhia ra e eita te taatoaraa e nehenehe e riro ei pionie. Nafea vau ia ite e no ˈu anei tera taviniraa?”

2 Tei to tatou huru tupuraa e ta tatou mau hopoia Bibilia, te pahonoraa. No te maˈi aore ra te huru oraraa i teie nei, eita e rave rahi e nehenehe e rave e 90 hora i te avaˈe i roto i te pororaa. Ei hiˈoraa, e rave rahi mau tuahine haapao maitai, e mau vahine faaipoipo e e mau metua vahine kerisetiano ratou. Te apiti pinepine nei ratou i roto i te pororaa ia nehenehe ratou e ia faatia atoa to ratou huru tupuraa. Ia tae i te taime au, e rave ratou i te taviniraa pionie tauturu hoê aore ra e rave rahi avaˈe i te matahiti, ma te ite i te oaoa i roto i te apiti-rahi-raa i roto i te taviniraa. (Gal. 6:9) Noa ˈtu e eita ratou e nehenehe e riro oioi mai ei pionie tamau, te faatupu nei ratou i te feruriraa pionie, e ua riro teie mau vahine poro itoito i te parau apî maitai, ei haamaitairaa no ta ratou amuiraa.

3 Area te mau taeae e te mau tuahine e rave rahi aita i rahi ta ratou mau hopoia ra, ua faanaho ïa ratou no te riro ei pionie ma te hiˈo faahou i ta ratou mau fa matamua. E outou ïa? E taurearea kerisetiano anei outou o tei faaoti i ta ˈna tau haapiiraa? E vahine anei outou e mea navai te moni a te tane no te faatamaa maitai i te utuafare? E taata faaipoipo anei outou e aita e tamarii? Ua faatufaahia anei outou? E riro ei pionie aore ra eita, e faaotiraa ïa ta te taata taitahi e rave no ˈna iho. Teie te uiraa: e nehenehe anei outou e faanahonaho i to outou oraraa no te riro ei pionie?

4 Te faaohipa nei o Satani i ta ˈna faanahoraa o te mau mea no te faaapǐ i to tatou oraraa i te mau haatafifiraa manaˈo e no te faatopa ia tatou i roto i te miimii. Ia faaoti tatou eiaha e faaô i roto i teie nei ao, e tauturu mai ïa o Iehova ia tatou ia tamau noa i te tuu i te mau faufaa a te Basileia i te parahiraa matamua, e ia rave i te mau haamaitairaa teotaratia o te taviniraa atoa e vai ra. Mai te peu e e nehenehe tatou e faanahonaho ia tatou no te riro ei pionie, no te aha ïa e ore ai e na reira?

UIRAA 2: “Nafea ia ite papu e e navai ta ˈu moni a rave noa ˈi au i te taviniraa ma te taime taatoa?”

5 E tia ia parauhia e, i roto e rave rahi fenua, a mairi noa ˈi te mau matahiti, te rahi noa ˈtura te hora e horoahia ra no te rave i te ohipa i te hebedoma taitahi, ia noaa mai te mau mea ta tatou e faariro ra ei mea faufaa no te oraraa. Teie râ, mea rahi atoa te mau pionie e tavini ra e tau ahuru matahiti mai â, e te tamau noa ra o Iehova i te turu ia ratou. No te manuïa i roto i te taviniraa pionie, e titauhia ïa te faaroo e te feruriraa haapaeraa. (Mat. 17:20) Te haapapu maira te Salamo 34:10 ia tatou e “tei imi ia Iehova ra, e ore roa e ere i te maitai.” E tia i te taata e rave i te taviniraa pionie, ia na reira ma te tiaturi e e haapao mai o Iehova i to ˈna mau hinaaro. O ta ˈna ïa i rave aˈena no te mau pionie haapao maitai ati aˈe te ao nei! (Sal. 37:25) Parau mau, ia au i te mau faaueraa tumu e faahitihia ra i roto i te Tesalonia 2, 3:8, 10 e te Timoteo 1, 5:8, eiaha te mau pionie e tiaturi e na vetahi ê e haapao ia ratou i te paeau moni.

6 E tia i te taata e opua noa ˈtu e rave i te taviniraa pionie, ia pee i te aˈoraa a Iesu: ‘E parahi [“na mua,” MN] i raro, e taio ai i te taoˈa e oti ai.’ (Luka 14:28) E haerea paari ohie teie. A paraparau e te mau pionie aravihi e mau matahiti mai â. A ani ia ratou e mea nafea o Iehova ia turu ia ratou. E pionie aravihi te tiaau o ta outou tuhaa haaati, e oaoa oia i te horoa mai i te tahi mau manaˈo tauturu no te manuïa i roto i te taviniraa ma te taime taatoa.

7 Ia ore tatou e tuu ia tatou i roto i te rima o Iehova, eita ïa tatou e nehenehe e ite i te tanoraa mau o te parau tǎpǔ ta Iesu i faahiti i roto i te Mataio 6:33. Ua parau te hoê tuahine pionie haapao maitai e: “I to mâua te tahi atu tuahine pionie taeraa ˈtu i te hoê tuhaa taviniraa apî, e maa pota iti noa ta mâua, e te hoê puohu pata, e aita ta mâua e moni. A paia ˈi mâua i tera ra po, ua na ô atura mâua e: ‘Aita ta tâua maa no ananahi.’ Hou mâua a taoto ai, ua pure ihora mâua i te Atua no te reira. I te poipoi aˈe, ua haere maira te hoê tuahine kerisetiano no taua vahi ra ma te parau mai e: ‘Ua pure au ia Iehova ia tono mai i te mau pionie. E nehenehe ïa vau e haere na muri ia orua i te mahana taatoa, i te mea râ e mea atea rii to ˈu faaearaa, e tamaa ïa tatou paatoa i teie avatea. Ua afai mai au i te maa na tatou e toru.’ Mea rahi hoi te iˈo puaatoro e te pota.”w96-TH 15/26 p. 21 Eita ïa e maerehia ia haapapu mai o Iesu ia tatou e ‘eiaha e tapitapi i to tatou ora’! Ua na ô faahou oia e: “O vai hoi to outou e tia ia haamaoro i to ˈna iho [“oraraa,” MN] e ia hoê aˈe kubiti ia tapitapi ia ˈna iho?”—Mat. 6:25, 27.

8 Te nounou noa ˈtura te ao e haaati nei ia tatou, i te mau taoˈa materia. Te faaruru nei tatou i te mau faateimaharaa e puai noa ˈtura ia riro hoi tatou mai ia vera ma. Teie râ, ia haafaufaa anaˈe tatou ma te haehaa i te taviniraa ma te taime taatoa, e mauruuru noa ïa tatou i ta tatou mau taoˈa materia. (Tim. 1, 6:8) Te mau pionie e oraraa ohie e te nahonaho to ratou, mea rahi aˈe ïa to ratou taime no te horoa i roto i te taviniraa, te ite nei ratou i te hoê oaoa rahi atu â e mea puai atu â ratou i te pae varua, no te mea te haapii ra ratou i te parau mau ia vetahi ê. Noa ˈtu e aita ratou e imi ra i te oraraa haapae i te mau mea atoa o te oraraa, te fanaˈo ra ratou i te mau haamaitairaa o te taviniraa pionie na roto i te tapearaa i te hoê manaˈo aifaito i nia i to ratou huru tupuraa i te pae faanavairaa faufaa.

9 Mai te peu e ua papu ia tatou e te ora nei tatou i te anotau hopea e te poto nei te taime no te ao ino, e turaihia ïa tatou i te pae varua ia rave i te mau haapaeraa e titauhia no te faaohipa i te mau taime atoa no te poro i te parau apî maitai. Ma te hiˈo taa ê i to tatou huru tupuraa i te pae moni e ma te tuu i te mau mea i roto i te rima o Iehova, e ite paha tatou e e nehenehe tatou e rave i te taviniraa ma te taime taatoa. Noa ˈtu e e tia ia tatou ia haapae i te tahi mau hinaaro i te pae materia no te riro ei pionie, e fanaˈo tatou i te mau haamaitairaa rahi a Iehova.—Sal. 145:16.

UIRAA 3: “I te mea hoi e e taurearea vau, no te aha e tia ia ˈu ia faariro i te taviniraa pionie ei toroa o te nehenehe e maiti?”

10 A faaoti ai outou i ta outou mau matahiti haapiiraa hopea, e manaˈonaˈo iho â ïa outou i to outou oraraa no a muri aˈe. E hinaaro outou i te hoê oraraa papu, oaoa e te mauruuru rahi. E turai paha te feia aˈo i te pae haapiiraa ia outou ia maiti i te hoê toroa aufauhia o te titau i te mau matahiti haapiiraa tuatoru. Te parau ra to outou haava manaˈo i haapii-maitai-hia e e tia ia outou ia faaineine ia outou no te tavini faahope ia Iehova ia nehenehe anaˈe. (Koh. 12:1) E opua atoa paha outou i te faaipoipo e i te haamau i te hoê utuafare. Eaha ta outou e rave?

11 Te mau faaotiraa ta outou e rave i teie tuhaa o te oraraa, e ohipa ïa i nia i to outou oraraa no a muri aˈe. Mai te peu e e Ite no Iehova pûpûhia e bapetizohia outou, ua pûpû ïa outou ia outou no Iehova ma to outou nephe atoa. (Heb. 10:7) I te taime matamua, a rave i te taviniraa pionie hoê aore ra e rave rahi avaˈe. E tamata ïa outou i te mau oaoa e te mau hopoia no roto mai i te taviniraa pionie tamau e eita e ore e ite maitai aˈe outou e nafea outou i to outou oraraa. I muri iho, maoti i te rave i te hoê ohipa ma te taime taatoa no te faaî i te moemoe no te mea ua hope ta outou tau haapiiraa, no te aha e ore ai e rave i te taviniraa pionie tamau? Te tatarahapa nei vetahi o tei tiai hou a riro ai ei pionie, no te mea aita ratou i haamata oioi.

12 Mai te peu e mea apî outou, a faaohipa i te ravea e faaea taa noa e a haafaufaa i te mau haamaitairaa ta te reira e horoa mai no te pororaa ma te taime taatoa. Ia hinaaro noa ˈtu outou e faaipoipo i te hoê mahana, aita ˈtu e niu maitai aˈe no te faaipoiporaa maoti râ te raveraa na mua i te taviniraa pionie tamau. A paari mai ai outou i te pae varua, e maiti paha outou i te rave i te toroa o te taviniraa pionie e te hoê hoa e hinaaro atoa e na reira e o ta outou atoa e faaipoipo. Ua nominohia vetahi mau pionie faaipoipo i roto i te taviniraa haaati aore ra mitionare. E huru oraraa oaoa mau â te reira!

13 Noa ˈtu e no haamata noa ˈtura outou i te taviniraa pionie aore ra mea maoro, e faahope ïa outou i ta outou haapiiraa e e fanaˈo i te hoê faaineineraa faufaa roa o te ore e itehia i roto i te tahi atu ohipa i nia i te fenua nei. E haapii mai te taviniraa pionie ia tatou ia aˈo ia tatou iho, ia faanahonaho ia tatou, ia faaite i te hoê huru maitai i nia i te taata, ia turui atu i nia ia Iehova e ia faatupu i te faaoromai e te hamani maitai, e mau huru maitatai faufaa hoi teie no te rave i te mau hopoia rahi atu â.

14 Aita te taata i ora aˈenei i roto i te feaaraa mai teie te huru. Mea iti te mau ohipa e vai tamau noa, taa ê atu i ta Iehova e tǎpǔ maira. I te mea hoi e te vai mahora noa ra te oraraa no a muri aˈe i mua ia outou, eaha ïa te taime maitai roa ˈˈe i teie nei no te feruri maite e nafea outou i to outou oraraa i te mau matahiti a muri aˈe? A feruri maitai i te haamaitairaa taa ê e riro ei pionie. Eita roa ˈtu outou e tatarahapa i te maitiraa i te rave i teie taviniraa ei toroa no outou.

UIRAA 4: “Eita anei au e faateimaha-noa-hia no te horoa i te rahiraa hora titauhia? Eaha te tupu ia ore e naeahia e au te tapao?”

15 E tia i te taata e faaî i te hoê aniraa no te taviniraa pionie tamau ia pahono i teie uiraa: “Ua faanahonaho anei oe e ia naeahia ia oe ma te au 1 000 hora e titauhia i te matahiti?” Ia naeahia teie faito, e tia ia horoahia i te faito au noa e toru hora i te mahana i roto i te pororaa. E titauhia ïa te hoê porotarama maitai e te aˈo ia ˈna iho. Ua nehenehe te rahiraa o te mau pionie, tau avaˈe i muri iho, e hamani i te hoê tabula ohipa ohie e te tano.

16 Te na ô nei râ te Koheleta 9:11 ma te tano e: “E roo-paatoa-hia ratou e te taime e te tupuraa manaˈo-ore-hia, MN.” E nehenehe te hoê maˈi rahi aore ra te tahi atu mau fifi manaˈo-ore-hia, e haafifi i te hoê pionie ia naea ta ˈna fa. Ia afaro oioi anaˈe te fifi o te tupu i te omuaraa o te matahiti taviniraa, e navai ïa te hoê porotarama tuutuu ore no te tapapa i te taime i pau. E nafea râ ia tupu mai te hoê fifi rahi, e tau avaˈe noa e toe ra o te matahiti taviniraa e eita te pionie e nehenehe e tapapa i te taime i pau?

17 Mai te peu e e maˈihia outou tau avaˈe te maoro aore ra, no te tahi tumu ru taa ê atu i to outou hinaaro, e eita e naeahia ta outou hora, e nehenehe ïa outou e tauaparau e te hoê melo o te tomite no te taviniraa a te amuiraa e e faataa ia ˈna i te fifi. Mai te peu e e manaˈo te mau matahiapo e mea maitai aˈe ia tamau noa outou i te rave i ta outou taviniraa ma te ore e haapeapea i te tapapa i te taime i pau, e nehenehe ratou e rave i te reira faaotiraa. E tapao ïa te taeae papai parau i nia i te api ohipa a te taata poro e eita outou e titauhia ia tapapa i te taime i pau. E ere teie i te hoê tau faafaaearaa, tera râ, te haapao-taa-ê-hia ra to outou fifi.—Hiˈo te api hau o Te taviniraa o te Basileia no Atete 1986, par. 18 (Farani).

18 E horoa rahi te mau pionie aravihi i te hora i te haamataraa o te matahiti taviniraa. E rave ratou na mua i ta ratou taviniraa pionie, e te manaˈo nei ratou e mea maitai i te tahi mau taime ia faaiti mai i te mau ohipa e ere i te mea faufaa roa. Ia taerehia te hoê pionie no te tahi faanahonahoraa tano ore aore ra no te oreraa e aˈo ia ˈna iho i te faatura i ta ˈna porotarama, e tia ia ˈna ia tapapa i te taime i pau ma te ore e tiaturi i te fanaˈo i te hoê faanahoraa taa ê.

19 E nehenehe te huru tupuraa o te hoê pionie i te tahi mau taime e taui o te ore e apehia. Eita paha e naeahia ia ˈna te rahiraa hora e titauhia i roto i te hoê area taime roa, no te maˈimaˈi tamau, no te mau hopoia utuafare rahi atu â, e te vai atu â. I roto i teie tupuraa, te haerea paari e rave, o te riro-faahou-raa ïa ei taata poro, a rave noa ˈi i te taviniraa pionie tauturu i te mau taime atoa e nehenehe. Aita e faanahoraa i ravehia no te faatia i te hoê taata ia vai noa i nia i te tabula o te mau pionie mai te peu e eita e naea-faahou-hia ia ˈna te tapao titauhia no to ˈna huru tupuraa.

20 Mea maitai e na roto i te faanahoraa e horoa i te hoê ara-maite-raa taa ê i nia i te feia e faaî ra i te mau titauraa, e rave rahi atu â te rave i teie taviniraa ma te ore e haapeapea faufaa ore noa. E riro atoa te reira i te faaitoito i te feia i roto aˈena i te taviniraa ma te taime taatoa, ia tamau i te rave i to ratou toroa. Te hinaaro nei tatou e ia manuïa te mau pionie i ta ratou taviniraa.

UIRAA 5: “Te hinaaro nei au e rave i te tahi mea e e oaoa i te reira. E horoa mai anei te taviniraa pionie i taua oaoaraa ra?”

21 Ua niu-rahi-hia te oaoaraa mau i nia i to tatou mau taairaa piri roa e o Iehova e i nia i to tatou tiaturi-papu-raa e tavini ia ˈna ma te haapao maitai. Ua faaoromai o Iesu i te hoê pou haamauiuiraa “[no] te [oaoa] i tuuhia mai i mua i tana aro.” (Heb. 12:2; MN) Ua ite oia i te oaoa i te raveraa i te hinaaro o te Atua. (Sal. 40:8) I roto i teie faanahoraa o te mau mea, e nehenehe tatou e ite i te oaoa mau mai te peu e ua taaihia te rahiraa o ta tatou mau ohipa i ta tatou haamoriraa ia Iehova. E horoa mai te mau fa i te pae varua i te hoê tumu, no te mea te tiaturi papu nei tatou e te rave nei tatou i te mea tia. Mea na roto i te horoaraa e ite ai tatou i te oaoa, e aita ˈtu e ravea maitai roa ˈˈe ta tatou i ite no te horoa ia tatou iho, maoti râ te haapiiraa ia vetahi ê i te ravea e noaa ˈi te ora mure ore i roto i te ao apî a te Atua.—Ohi. 20:35.

22 Teie ta te pionie, tei faahitihia i te paratarapha matamua, i parau no nia i te reira: “Aita ˈtu e oaoaraa rahi aˈe maoti râ te iteraa i te hoê taata o ta oe i haapii ia riro mai ei taata arue itoito ia Iehova. E putapû roa oe e e itoitohia to oe faaroo ia ite i te puai o te Parau a te Atua i te turairaa i te taata ia taui i to ratou oraraa no te faaoaoa ia Iehova.”w97-TH 15/10 p. 18 § 1 (Hiˈo Te Pare Tiairaa o te 15 no Atopa 1997, mau api 18-23.) No reira, eaha te faaoaoa ia outou? Mai te peu e, maoti i te maiti i te mau mea navenave poto e pûpûhia maira e te ao nei, e rave râ outou i te mau tutavaraa tamau e hoonahia, e horoa mai ïa te taviniraa pionie i te manaˈo au roa e te rave ra outou i te hoê ohipa faufaa o te faaoaoa mau â ia outou.

UIRAA 6: “I te mea hoi e eita e titauhia ia riro ei pionie no te fanaˈo i te ora mure ore, no ˈu noa anei te faaotiraa e riro ei pionie aore ra eita?”

23 Parau mau e na outou e rave i te faaotiraa e riro ei pionie. O Iehova anaˈe te nehenehe e haava i to outou iho huru tupuraa. (Roma 14:4) Te titau maira iho â oia ia outou ia tavini ia ˈna ma to outou mafatu, to outou nephe, to outou varua e to outou puai atoa. (Mar. 12:30; Gal. 6:4, 5) Mea au na ˈna te feia e horoa ra e e tavini ra ia ˈna ma te oaoa, eiaha ma te tatarahapa aore ra ma te faahepohia. (Kor. 2, 9:7; Kol. 3:23) E tia ia outou ia hinaaro e tavini ia Iehova ma te taime taatoa no te mea te here ra outou ia Iehova e i to outou taata-tupu. (Mat. 9:36-38; Mar. 12:30, 31) Mai te peu e te reira to outou manaˈo, e tia mau â ïa ia outou ia feruri maitai i te taviniraa pionie.

24 Mea maitai e e tauturu te mau mea atoa i parauhia mai nei ia outou ia feruri i ta outou mau ravea e riro ei pionie. E nehenehe anei outou e faanahonaho ia outou no te riro ei pionie tamau? E ite mai outou i raro nei i te hoê kalena “Tabula ohipa hebedoma a te pionie.” A feruri i te hoê tabula ohipa e tano no outou ia horoa i te faito au noa e 23 hora i te hebedoma i roto i te pororaa. I muri iho, a tuu i to outou faaroo e to outou tiaturiraa ia Iehova ra. E nehenehe outou e manuïa na roto i ta ˈna tauturu! Ua tǎpǔ hoi oia e: ‘E ninii atu vau i te taoˈa rahi roa ei maitai no outou.’—Mal. 3:10.

25 Te ani atu nei ïa matou i teie uiraa: “Te taviniraa pionie: no outou anei?” Mai te peu e e nehenehe outou e pahono e “e,” a haamau ïa i te hoê taio mahana no te rave i te taviniraa pionie tamau ma te haamarirau ore, e ia papu ia outou e e haamaitai mai o Iehova ia outou ma te horoa mai i te hoê oraraa oaoa!

[Chart on page 6]

(For fully formatted text, see publication)

Tabula ohipa hebedoma a te pionie

MONIRE Poipoi pororaa

MAHANA PITI Poipoi pororaa

MAHANA TORU Poipoi pororaa

MAHANA MAHA Poipoi pororaa

MAHANA PAE Poipoi pororaa

MAHANA MAA Poipoi pororaa

SABATI Poipoi pororaa

MONIRE Avatea pororaa

MAHANA PITI Avatea pororaa

MAHANA TORU Avatea pororaa

MAHANA MAHA Avatea pororaa

MAHANA PAE Avatea pororaa

MAHANA MAA Avatea pororaa

SABATI Avatea pororaa

MONIRE Ahiahi pororaa

MAHANA PITI Ahiahi pororaa

MAHANA TORU Ahiahi pororaa

MAHANA MAHA Ahiahi pororaa

MAHANA PAE Ahiahi pororaa

MAHANA MAA Ahiahi pororaa

SABATI Ahiahi pororaa

A papai e te penitara i ta outou porotarama no te mahana tataitahi o te hebedoma.

A faanaho i te rave e 23 hora taatoa i roto i te pororaa i te hebedoma tataitahi. Taatoaraa o te mau hora o te hebedoma ____________

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono