Ia “itoito tatou i te mau ohipa maitatai ra” i te avaˈe eperera
1 I te matahiti i mairi aˈenei, na roto i te opereraa na te ao nei tau mirioni api parau n° 34 Te parau apî o te Basileia, ua horoahia te hoê faaiteraa e aita e faaauraa. Ua apiti te feia poro e te mau pionie ma te itoito i roto i taua ohipa anaanatae ra. Outou atoa anei? Mai te peu e e, papu maitai ua horoa rahi outou ia outou iho i roto i taua ohipa faahiahia ra. Peneiaˈe te uiui nei outou i teie nei e teihea ‘ohipa maitai’ e tiai maira i teie matahiti?—Tito 2:14.
2 I te avaˈe eperera, e i te haamataraa o te avaˈe me, e oaoa tatou i te opereraa i te vea ra A ara mai na! o te 8 no eperera 1996, e neneiraa taa ê teie o te tatara ra i te upoo parau ra “Ia ore roa te mau tamaˈi.” I te mea e te tatara ra teie vea i te hoê tumu parau o te faaara i te anaanatae o te mau taata e rave rahi, e tutava tatou i te opere rahi roa ˈtu â. E pûpû tatou i teie vea i te mau avaˈe eperera e me e ia pau roa, no te mea e mau haamaramaramaraa faufaa to roto.
3 Ta tatou tapao: ia apiti pauroa mai te feia poro: E mea faaitoito mau mai te peu e e apiti pauroa mai te feia poro o te tuhaa fenua i roto i te ohipa pororaa i te avaˈe eperera. I te mea e no oti noa ˈtura te oroa Haamanaˈoraa i te poheraa o te Mesia, papu maitai e hinaaro tatou e faaite i to tatou mauruuru no te maitai o Iehova, na roto i te pûpû-roa-raa ˈtu i te hoê ‘tusia haamaitai,’ i roto i te pororaa.—Heb. 13:15.
4 Ma te haapao maitai, e tamata tatou i te ite i te mau hinaaro o te mau melo o te amuiraa ia nehenehe ratou pauroa e apiti mai ma te itoito i roto i te taviniraa i te avaˈe eperera. (Roma 15:1) E tia i te mau taeae faatere i te mau haapiiraa buka ia ite maitai i te huru tupuraa o te mau melo o ta ratou pǔpǔ e ia horoa roa ˈtu i te tauturu papu ia titauhia. Te hinaaro ra anei te tahi i te tauturu i te pae faurao? O vai ïa te nehenehe e tauturu ia ˈna? Mea mamahu aore ra mea haama haere noa anei vetahi? E nehenehe anei te feia poro aravihi e haere na muri iho ia ratou i roto i te pororaa? E te feia hapepa ïa e o te maˈihia ra? E nehenehe anei ratou e poro na roto i te niuniu paraparau, e papai i te mau rata aore ra e rave i te tahi ohipa faufaa?
5 Te fanaˈo noa ra vetahi i paruparu i te mau faaitoitoraa tamau i te pae varua, e e nehenehe e faaitoito ia ratou ia poro faahou. E ravea faahiahia roa te ohipa opereraa i te numera taa ê o te A ara mai na! no te ohipa faahou.
6 E faaineine anaˈe i te mau tamarii ma te haamataro ia ratou: E rave rahi tamarii, aita i riro atura ei feia poro bapetizo-ore-hia, o te apee ra i to ratou mau metua Ite no Iehova na te mau fare e mau matahiti te maororaa. Aita anei i tae i te taime no ratou ia haamata? Te turai ra anei to ratou mafatu ia ratou ia apiti mai i roto i teie ohipa e ua ineine anei ratou? I roto i te haapiiraa bibilia a te utuafare, e tia i te mau upoo o te utuafare ia horoa i te taime no te tauturu i ta ratou mau tamarii, o te nehenehe, ia faaineine i te hoê faaiteraa e tano i to ratou matahiti e to ratou mau aravihi. E nehenehe ta te mau tamarii paari aˈe e maiti i te hoê uiraa o te faaara i te anaanatae o te taata, e e faaite atu ai i te pahonoraa i roto i te vea. Ma te haapoto noa, e nehenehe ta te mau tamarii apî aˈe e horoa i te faaiteraa ma te aravihi. E navai noa i te parau atu e: “Te ani nei au ia oe ia taio i teie vea taa ê ta matou e pûpû nei na te ao nei, i teie avaˈe.” I roto i ta outou faaineineraa e te utuafare, a ara i te faaô i te mau aˈoraa e nafea ia haapaiuma i te mau patoiraa matauhia. E ite outou e rave rahi manaˈo maitatai i roto i te buka ra Haaferuriraa (farani). I te taime tamaaraa aore ra i te tahi atu, a ani i te mau melo o to outou utuafare ia faatia mai i te tahi mau tupuraa ta ratou i farerei i roto i ta ratou pororaa.
7 Te rave nei te feia haapii i te Bibilia, o te faaî ra i te mau titauraa, i te hoê â ohipa e ta Iesu i rave: Aita Iesu i horoa noa i te haapiiraa no nia i te mau tumu parau faaroo. Ua apee atoa râ o ˈna i ta ˈna mau pǐpǐ i roto i te taviniraa e ua haapii ia ratou ia poro. (Luka 8:1; 10:1-11) E teie mahana ïa? I Polinesia nei, fatata e 2 000 haapiiraa bibilia e faaterehia ra. Papu maitai, mai te peu e e horoahia ˈtu te mau faaitoitoraa tano, e nehenehe e rave rahi o teie mau taata haapii e rave i te taahiraa i muri iho i roto i ta ratou haamataroraa, oia hoi te riroraa ei feia poro bapetizo-ore-hia.
8 Mai te peu e te faatere nei outou i te hoê haapiiraa bibilia, a uiui i teie mau uiraa e: Te haere ra anei te taata haapii i mua ia au i to ˈna matahiti e to ˈna mau aravihi? Ua haamata anei o ˈna i te paraparau no nia i to ˈna faaroo ma te faanaho-ore-hia? Te ‘faataata apî’ ra anei o ˈna ia ˈna? (Kol. 3:10) Te faaî ra anei o ˈna i te mau titauraa e anihia ra i te feia poro bapetizo-ore-hia, mai te faahitihia ra i te mau api 98-100 o te buka ra Notre ministère? Mai te peu e te manaˈo ra outou e, E, no te aha e ore ai e paraparau ia ˈna? Te tiai noa ra vetahi feia haapii e ia ani-noa-hia mai ratou no te haamata i te poro. Parau mau, mai te peu e e hinaaro te hoê taata haapii e poro, e paraparau e piti matahiapo maitihia e te tiaau-peretiteni e o ˈna, mai tei rave-noa-hia na. I te tahi aˈe pae, te vai ra anei te tahi mea e tapea ra i te taata haapii ia haere i mua? Peneiaˈe e nehenehe te hoê matahiapo e haere mai na muri iho ia outou i roto i taua haapiiraa ra, e e aratai i te taata haapii ia faaite mai i to ˈna mau manaˈo no nia i te parau mau? I muri aˈe i te faarooraa ˈtu, e nehenehe paha ïa te matahiapo e horoa i te tahi mau manaˈo ohie e te tauturu niuhia i nia i te mau Papai.
9 ‘E faaherehere maite anaˈe i te taime’ no te rave i te taviniraa pionie tauturu: I te mau matahiti atoa, i te tau o te oroa Haamanaˈoraa, no to ratou mauruuru i te hoo e mau tausani taata poro tei turaihia ia “faaherehere maite i te taime” e ia rave i te taviniraa pionie tauturu. (Eph. 5:15-17) Parau mau, te titau ra te reira i te mau faatusiaraa, tera râ, mea rahi te mau haamaitairaa. Te faaohipa nei e rave rahi taurearea i ta ratou mau tau faaearaa haapiiraa no te rave i te taviniraa pionie. Te feia paari e rave ra i te ohipa ma te taime taatoa, e faaohipa ïa ratou i te mau ahiahi e te mau hopea hebedoma no te reira atoa tumu. Mea na reira ïa te mau utuafare taatoa e rave ai i teie taviniraa. I roto vetahi amuiraa, te rahiraa o te mau matahiapo e te mau tavini tauturu, e ta ratou mau vahine, e mau pionie ratou. Maoti to ratou itoito, e rave rahi roa melo o te amuiraa o te rave nei i te taviniraa pionie tauturu i te avaˈe eperera.
10 Ia nehenehe ta tatou e riro ei pionie tauturu aore ra eita, e tutava anaˈe i te apiti rahi atu â i roto i te pororaa i te avaˈe eperera. E haamau anaˈe i te hoê tapao, a rave noa ˈi tatou i te tahi mau tutavaraa, o te maraa ia tatou. E haamaitaihia to tatou hinaaro e ‘faahope i to tatou puai e ia hope roa’ i roto i te taviniraa a Iehova, ia au i to tatou huru oraraa.—Kor. 2, 12:15.
11 Te mau putuputuraa no te pororaa: I roto i te ohipa opereraa taa ê i te A ara mai na!, e faanahohia te mau putuputuraa no te pororaa i te mau mahana atoa i te mau taime tano no te haamata oioi i te pororaa. E tia atoa ia rave i te mau faanahoraa no te horoa i te faaiteraa i te ahiahi. E poro te rahiraa o te feia poro i te mau hopea hebedoma: e tia ïa i te mau amuiraa ia faanaho i te mau putuputuraa no te pororaa i te mahana maa, i te poipoi e i te avatea atoa, i roto i te roaraa o te opereraa i te numera taa ê o te A ara mai na!
12 E tia i te mau taata e faatere i te mau putuputuraa no te pororaa ia papu e e navai anei te mau tuhaa fenua. E tia ia poro na mua i te mau tuhaa fenua aitâ i ravehia ˈtura. Te vai ra anei ta outou hoê aore ra e piti tuhaa fenua aita i porohia ˈtura e mea maoro i teie nei? Mai te peu e e hinaaro outou i te tauturu no te reira tuhaa i roto i te ohipa taa ê, a paraparau atu i te tiaau no te taviniraa aore ra i te taeae e haapao i te mau tuhaa fenua: e oaoa ratou i te rave i te mau faanahoraa e tano.
13 Ehia rahiraa vea ta tatou e vaiiho na te taata? Tei te taata tataitahi te pahonoraa i teie uiraa. No te faataa e ehia rahiraa vea ta outou e nehenehe e vaiiho na te taata i roto i te ohipa taa ê, a haapao atoa i te tuhaa fenua o ta outou e poro, to outou matahiti, to outou oraora-maitai-raa, te taime o ta outou e horoa no teie ohipa, e te vai atu â. E hiˈo anaˈe râ i ta Te Pare Tiairaa o te 1 no tenuare 1994 i parau: “Ei manaˈo noa, e tia i te feia poro ia haamau i te hoê tapao, ei hiˈoraa, 10 vea i te avaˈe hoê, ia au i te mau tupuraa; e 90 vea ta te mau pionie e titau.” E mea tano anei teie tapao no outou?
14 E te mau matahiapo, te titauhia ra te hoê faanahonahoraa maitai: E ara te mau matahiapo, mai te peu e e nehenehe, ia porohia te mau tuhaa fenua atoa a te amuiraa i roto i te opereraa i te vea taa ê o te A ara mai na! E horoahia te hoê ara-maite-raa taa ê i te mau vahi raveraa ohipa i roto i te tuhaa fenua horoahia i te amuiraa. No te poro i teie huru vahi, e tia ïa ia ineine maitai e ia faaeta maitai. Aita e faufaa te hoê faaiteraa fifi roa. Ia paraparau anaˈe tatou i te hoê taata toroa, e nehenehe ta tatou e parau atu e mea varavara tatou i te farerei i te mau taata ohipa roa i te pae toroa i to ratou fare, e no reira tatou e tamata ˈi i te haere e farerei ia ratou i ta ratou vahi raveraa ohipa no te pûpû i te hoê vea no te taio o ta ratou e anaanatae papu. I muri iho, e faaite poto noa tatou i te hoê manaˈo papu i roto i te vea. I te mea hoi e ite pauroa mai te taata ia tatou, e tia ïa ia tatou ia faaeta maitai. Na te tino matahiapo e faaoti i te mea e tano ia rave no te horoa i te faaiteraa i taua mau vahi ra.
15 E Atua ohipa roa e te rohirohi ore o Iehova. (Ioa. 5:17) Ua hamani oia i te mau raˈi e te fenua, e te mau raau tupu e te mau animala; ua tamau noa râ oia i te rave i te ohipa tae noa ˈtu i to ˈna hamaniraa i te ohipa faahiahia roa ˈˈe i nia i te fenua nei: te taata. Mai te peu e te ora nei tatou, no te hinaaro ïa o te Atua e rave i te ohipa. O tatou nei o te ‘pee ra i te Atua,’ e tia i to tatou here no ˈna ia turai ia tatou ia “itoito i te mau ohipa maitatai ra.” (Eph. 5:1; Tito 2:14) I te mea hoi e e tia iho â ia tatou ia horoa na Iehova te mea maitai aˈe, e te huru o te taata itoito, o te titauraa ïa i te mau faahopearaa maitatai, e hinaaro iho â tatou e haamaitai i ta tatou taviniraa. Oia mau, te au ra Iehova te mau faatusiaraa atoa ta tatou e rave ra no ˈna, e eita ta tatou ohipa e faufaa ore. (Kor. 1, 15:58) No reira, te aau î i te mauruuru, e poro anaˈe ma te itoito i te avaˈe eperera, ma te tiaturi e e farii mai Iehova ia tatou, e haamaitai mai o ˈna, e e noaa ia tatou te mau faahopearaa maitatai.