Ua rave ratou i te hinaaro o Iehova
Te haamatara nei te hoê ohipa faaoreraa i te hapa i te eˈa o te ora
UA RAVE na tamaiti hoê ahuru a Iakoba o tei tia i mua i te faatere hau nui no Aiphiti i te hoê ohipa ino mau. Tau matahiti na mua ˈtu, ua hoo ratou i to ratou taeae ra o Iosepha ei tîtî, ma te opua e parau i to ratou metua tane e ua haapohehia o Iosepha e te hoê animala taehae.—Genese 37:18-35.
I teie nei, tau 20 matahiti i muri iho, ua faahepo te hoê oˈe rahi i teie mau taata hoê ahuru ia haere i Aiphiti no te hoo mai i te sitona. Aita râ te mau ohipa i tupu ma te fifi ore. Ua pari te faatere hau nui, e taata haapao maa atoa hoi, ia ratou ei mau matahuna. Ua tapea oia i te hoê o ratou e ua ani e ia hoˈi te toea i ǒ ratou e ia hopoi mai i to ratou taeae hopea ra o Beniamina. I to ratou na reiraraa, ua faatupu te faatere hau nui i ta ˈna opuaraa ia tapeahia o Beniamina.—Genese 42:1–44:12.
Ua patoi aˈera o Iuda, te hoê o te mau tamaiti a Iakoba. ‘Mai te peu e hoˈi matou e aita o Beniamina,’ o ta ˈna ïa i parau, ‘e pohe to matou metua tane.’ I muri iho, ua tupu te hoê ohipa e aita o Iuda e aita atoa to ˈna mau hoa ratere i manaˈo aˈe. I muri aˈe i to ˈna faaueraa e ia haere pauroa te taata i rapaeau i te piha eiaha râ te mau tamaiti a Iakoba, ua oto hua aˈera te faatere hau nui. I te nâraa oia, ua na ô oia e: “O vau o Iosepha!”—Genese 44:18–45:3.
Te aroha e te faaoraraa
“Te ora ra tau metua tane?” o ta Iosepha ïa i ani i to ˈna mau tuaana. Aita e pahonoraa. Oia mau, aita te mau tuaana o Iosepha i taa faahou eaha te parau atu. E oaoa roa anei ratou aore ra e riaria anei ratou? Inaha hoi, tau 20 matahiti na mua ˈtu, ua hoo ratou i teie taata ei tîtî. E mana to Iosepha no te tuu ia ratou i roto i te fare tapearaa, no te faahoˈi ia ratou ma te ore e horoa ˈtu i te maa, aore ra—te mea ino roa ˈtu—no te haapohe ia ratou! No taua tumu papu ra, ‘aita i tia’ i te mau tuaana o Iosepha “ia parau noa ˈtu, i te rahi o to ratou [“horuhoru,” MN] i tona ra huru.”—Genese 45:3.
Ua haatopa oioi o Iosepha i te hau o teie mau taata. “A haere mai na outou i pihaiiho ia ˈu nei,” o ta ˈna hoi i parau atu. Ua faaroo aˈera ratou. Ua parau maira oia e: “O vau to outou teina ra, o Iosepha, o ta outou i hoo i to Aiphiti ra; e tena na, eiaha e oto, eiaha hoi e riri ia outou iho, o outou i hoo mai ia ˈu i ǒ nei; na te Atua hoi i tono mai ia ˈu i ǒ nei na mua ia outou, ia ora te taata.”—Genese 45:4, 5.
Aita te aroha o Iosepha i faaitehia ma te niu ore. Ua taa aˈena ia ˈna i te papuraa o to ratou tatarahapa. Ei hiˈoraa, i to Iosepha pariraa i to ˈna mau tuaana ei mau matahuna, ua faarooroo oia ia ratou ia paraparau ratou ratou iho e: “Ua hara mau tatou i to tatou taeae ra; . . . i roohia mai ai tatou e teie nei ati.” (Genese 42:21) Ua pûpû atoa o Iuda ia ˈna ei tîtî ei monoraa ia Beniamina ia nehenehe taua taurearea ra e hoˈi i to ˈna metua tane ra.—Genese 44:33, 34.
No reira, ua tano o Iosepha i to ˈna faaiteraa i te aroha. Ua ite mau â oia e ia na reira oia, e nehenehe to ˈna utuafare taatoa e ora mai. No reira, ua faaue aˈera o Iosepha i to ˈna mau tuaana e hoˈi i to ratou metua tane ra o Iakoba, e e parau atu ia ˈna e: “Te na ô maira to tamaiti ra, o Iosepha, Ua faariro te Atua ia ˈu ei tavana no Aiphiti atoa ra: e haere mai oe i raro ia ˈu nei; eiaha e [“haamarirau,” MN]; e ei te fenua nei ei Gosena oe e parahi ai, ia fatata mai oe i pihaiiho ia ˈu nei; o oe, e to mau tamarii, e ta to mau tamarii ra tamarii, e to mau mamoe ra, e to mau puaatoro ra, e ta oe atoa ra: e ei reira vau e faaamu ai ia oe.”—Genese 45:9-11.
Te Iosepha Rahi
E nehenehe o Iesu Mesia e piihia te Iosepha Rahi, no te mea e auraa faahiahia te vai ra i rotopu i na taata e piti. Mai ia Iosepha, ua hamani-ino-hia o Iesu e to ˈna mau taeae, i te tahi atu mau huaai a Aberahama. (A faaau e te Ohipa 2:14, 29, 37.) Ua roohia râ na taata e piti ra i te hoê tauiraa faahiahia. I te taime tano, ua taui te tiaraa o Iosepha ei tîtî ei faatere hau nui, i muri noa mai ia Pharao. Oia atoa, ua faatia mai Iehova ia Iesu mai te pohe mai e ua faateiteihia oia “i te rima atau o te Atua.”—Ohipa 2:33; Philipi 2:9-11.
Ei faatere hau nui, e nehenehe o Iosepha e horoa i te maa i te feia atoa i haere mai i Aiphiti no te hoo mai i te sitona. I teie mahana, te vai ra ta te Iosepha Rahi i nia i te fenua nei te hoê pǔpǔ tavini haapao maitai e te paari o te horoa nei i te maa varua “i te hora mau ra.” (Mataio 24:45-47; Luka 12:42-44) Oia mau, “e ore [te feia e haere mai ia Iesu ra] e poia faahou, e ore hoi e poihâ faahou . . . Na te Arenio hoi tei parahi i ropu i te terono ra e faaamu ia ratou, e e aratai hoi ia ratou i te mau pape ora pihaa ra.”—Apokalupo 7:16, 17.
Te haapiiraa no tatou
Te horoa nei o Iosepha i te hoê hiˈoraa faahiahia no nia i te aroha. E titauhia i te ture etaeta ia faautua oia i te feia i hoo ia ˈna ei tîtî. I te tahi aˈe pae, e nehenehe oia e turaihia e te manaˈo hohonu ia faaore i ta ratou hapa. Aita Iosepha i na reira aˈe. Inaha, ua tamata oia i te tatarahapa o to ˈna mau tuaana. I to ˈna iteraa ˈtu i to ratou oto mau, ua faaore oia i ta ratou hapa.
E nehenehe tatou e pee i te hiˈoraa o Iosepha. Ia faaite te hoê taata i hara ia tatou i te hoê tauiraa mau o te mafatu, e tia ia tatou ia faaore i ta ˈna hapa. Parau mau, eiaha roa ˈtu tatou e vaiiho i te mau manaˈo hohonu ia tapoˈi i te hape ino. I te tahi aˈe pae, eiaha tatou e vaiiho i te mau manaˈo inoino ia tapo i to tatou mata i mua i te mau ohipa o te tatarahaparaa mau. No reira, ia “faaoromai [tatou] te tahi i te tahi, e e faaore te tahi i ta te tahi hapa.” (Kolosa 3:13) Ma te na reira, te pee ra ïa tatou i te hiˈoraa o to tatou Atua ra o Iehova o tei “ineine i te faaore i te hara.”—Salamo 86:5, MN; Mika 7:18, 19.