E faahereherehia te ora i te hoê anotau oˈe
1. Eaha te ohipa maitai roa ta Iosepha i rave i te mau matahiti auhune ra, e eaha ihora ïa te faahopearaa?
TEI TE nominoraahia oia ei tavana, haere atura Iosepha e hiˈo haere i te fenua o Aiphiti. Ua nehenehe aˈera hoi oia e faanaho maitai i te mau mea hou te mau matahiti auhune ra e haamata ˈi. Ua horoa maira te fenua i ta ˈna hotu. I roto i te mau oire tataitahi, ua haaputu aˈera o Iosepha ma te tuutuu ore i te mau maa no roto i te mau faaapu e haaati ra. Ua “pue maite atura te sitona ia Iosepha mai te one tahatai ra; e aita ˈtura oia i taio i taua maa ra i te rahi; aita aˈera e tia ia taio”. — Genese 41:46-49.
2. Ua tae roa te nunaa i te haapae ia ˈna iho i nia i tei hea faito no to ratou ora?
2 Ua hope aˈera na matahiti auhune e hitu ra, e mai ta Iehova i faaite mai, ua itea maira te oˈe, eiaha noa i Aiphiti anaˈe “[i te mau fenua atoa râ e ati noa ˈˈe]”. Ua pii hua noa maira te nunaa o Aiphiti e pohe ra i te poia e te titau ra hoi i te maa, ia Pharao, tei na ô atura e: “A haere ia Iosepha ra; e o ta ˈna e parau mai ia outou na, o ta outou ïa e rave.” Ua hoo atura Iosepha i te sitona i to Aiphiti e pau roa ˈˈera hoi ta ratou moni. I muri iho, ua farii aˈera oia i ta ratou mau puaatoro ei taui. E i te pae hopea, ua haere maira te nunaa ia Iosepha ra e ua na ô maira e: “E hoo mai oe ia matou nei, e to matou mau fenua rii atoa, ei hoo i te maa, e ia riro atu matou e to matou mau fenua rii atoa no Pharao.” E inaha, hoo maira ïa o Iosepha na Pharao te mau fenua atoa a to Aiphiti. — Genese 41:53-57; 47:13-20.
Te hoê faanahoraa no te tufa i te maa varua
3. Ia au i ta Iesu i tohu mai, eaha te faanahoraa e nehenehe ai te maa e tufahia i te tau mau ra?
3 No to Aiphiti, te sitona i tufahia e Iosepha, o te ora iho ïa; mea faufaa atoa hoi te maa varua mau no te mau kerisetiano e riro mai ei tîtî na Iehova ia pûpû ratou i to ratou ora na roto i te arai o te Iosepha Rahi ra, o Iesu Mesia. I roto i te roaraa o ta ˈna taviniraa i nia i te fenua, ua tohu mai o Iesu e e noaa i ta ˈna mau pǐpǐ faatavaihia i te varua te hopoia no te tufa i taua maa varua ra. Ua ani aˈera hoi oia e: “O vai hoi te tavini haapao maitai e te paari, ta to ˈna ra fatu i faatavana i to ˈna utuafare ei hopoi atu i ta ratou maa i te hora mau ra? E ao to te reira tavini, to tei roohia mai e to ˈna ra fatu te na reira ra.” — Mataio 24:45, 46.
4. E au te mau faanahoraa i ravehia e te pupu a te “tavini” i teie mahana i tei hia huru raveraa ia Iosepha i faanaho i te mau mea i to ˈna tau?
4 I teie mahana, te faaitoito nei te toea haapao maitai o taua pupu o te ‘tavini haapao maitai ra’ — i roto i te mau otia e faatiahia e te mau Papai — ia noaa i te mau Ite o Iehova, e tae noa ˈtu hoi i te mau taata e anaanatae ra i te parau mau, te hoê maa varua oraora mau. Te faariro nei te “tavini” i taua ohipa ra ei hopoia faufaa roa ˈˈe e te faatupu nei hoi oia i te reira mai te hoê taviniraa moˈa e ravehia no Iehova. Taa ê atu, ua faanahonaho oia i te mau amuiraa e ua horoa ˈtu hoi na ratou e rave rahi mau buka bibilia mai te mau ‘sitona’ e rave rahi, no nia i te Basileia o te ueuehia i roto i te faaapu i horoahia ˈtu na ratou. E tano mau te reira, i te mau mahana o Iosepha, i te tau oia i haaputuputu ai i te nunaa i roto i te mau oire e a horoa ˈtu ai i te sitona, eiaha noa ei maa, ia ueue atoa râ ratou i te reira no te tau auhune i mua ia ratou ra. — Genese 47:21-25; Mareko 4:14, 20; Mataio 28:19, 20.
5. a) Eaha te aupuru taa ê ta te “tavini” i horoa nei no te mau mea e hinaarohia ra e te mau melo o te fare ia farerei ratou i te hoê huru tupuraa ino mau? b) Eaha te tueraa e vai ra i rotopu i te mau auhune-rahi-raa te maa varua i te matahiti 1986 e te mau maa i haapuehia i te tau o Iosepha?
5 I te tau atoa te ohipa pororaa e opanihia ˈi e e hamani-ino-hia ˈi te mau Ite no Iehova, ua faariro te “tavini haapao maitai” ei mea moˈa te hopoia no te tufa i te maa varua na te mau taata (Ohipa 5:29, 41, 42; 14:19-22). Ia tupu te hoê ati, mai te hoê vero, te hoê vaipue aore ra te hoê aueueraa fenua, e ara te “tavini” ia faaîhia te mau hinaaro i te pae tino e i te pae varua o te mau melo o te utuafare o te Atua. Te feia atoa tei tapeahia i roto i te mau aua haavîraa, ua noaa tamau atoa ia ratou te parau neneihia. Eita ta te mau otia i te pae no te mau nunaa e nehenehe e tapea i te rahiraa maa varua e tufahia nei na te mau taata e hinaaro mau ra i te reira. No te tamau â i te horoa taua maa ra mai te reira te huru, ei itoito mau ïa, ei faaroo, e e pinepine ei aravihi e tia ˈi. No te matahiti 1986 noa, ua nenei te “tavini” i roto i te ao nei e 43 958 303 Bibilia e buka e tae noa ˈtu e 550 216 455 vea. Mea rahi mau â mai “te one tahatai ra”.
Tahooraa, faautuaraa aore ra aroha faito ore?
6, 7. a) Mea nafea te oˈe i te aratairaa i na tuaana hoê ahuru to Iosepha i te tipaparaa i mua ia ˈna? b) Tei roto o Iosepha iho i te tamaraa i roto i tei hea auraa?
6 Ua parare roa atoa te oˈe i te fenua ra i Kanaana. Ua tono atura o Iakoba i na tuaane hoê ahuru o Iosepha i Aiphiti e haere e hoo mai i te sitona. Ua tapea maira râ oia ia Beniamina i pihai iho ia ˈna, te tuaane otahi o Iosepha, inaha, mai ta ˈna e parau ra, ‘o te roo-noa-hia ˈtu oia i te ino’. I te mea hoi e na Iosepha iho e haapao ra i te hooraa ˈtu i te sitona, ua tia ˈtura ïa to ˈna mau tuaane i mua ia ˈna e ua tipapa ihora i mua ia ˈna. Aita ratou i ite e o vai mau na oia, o ˈna râ ua ite oia e o vai ratou. — Genese 42:1-7.
7 Ua puta faahou maira te mau moemoeâ a Iosepha i roto i to ˈna feruriraa. Eaha ïa ta ˈna ohipa e rave? E tahoo anei oia i to ˈna mau tuaane? I teie nei te hepohepo ra ratou, e faaore anei oia i te mau hamani-ino-raa ta ratou i faatupu i nia ia ˈna? E haamoe anei oia i te mauiui riaria rahi mau i itehia e to ˈna metua tane? Eaha ïa ta to ˈna mau tuaane e ite ra i teie nei no te hape rahi ta ratou i rave i nia ia ˈna? Tei roto atoa o Iosepha iho i te tamataraa i roto i taua taime ra. E tano anei to ˈna haerea e te haerea ta te Iosepha Rahi oia hoi o Iesu Mesia, e ite a muri aˈe, mai tei faaitehia i roto i te Petero 1, 2:22, 23 o te na ô ra e: “O tei ore roa i rave i te hara, e aore roa e haavare i itea i to ˈna vaha: o tei ore i faaino atu, ia faainohia mai oia; e ia pohe oia ra, aore oia i parau tahoo atu; ua pûpû râ ia ˈna iho ia ˈna no ˈna te manaˈo tia ra.”
8. Na te aha e aratai ia Iosepha, e te faahohoˈa ra te reira i te aha no nia i te haerea o Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ?
8 Ma te ite i roto i taua mau ohipa i tupu ra i te rima o Iehova, e riro iho â ïa Iosepha i te auraro i ta ˈna mau ture e ta ˈna mau faaueraa. Oia atoa o Iesu, ua ineine noa oia i te ‘faatupu i te hinaaro o to ˈna metua’ i te horoaraa mai i te ora mure ore na ‘tei faaroo ia ˈna ra’. (Ioane 6:37-40.) I te mea hoi e e “ono ratou i te Mesia”, te faatupu atoa nei ïa ta ˈna mau pǐpǐ faatavaihia i te varua, i te ohipa moˈa i horoahia ˈtu ia ratou e rave a “parau atu ai i te taata i te mau parau atoa o teie nei ora”. — Korinetia 2, 5:20; Ohipa 5:20.
9, 10. a) Eaha te ohipa ta Iosepha i rave i muri iho, e no te aha? b) Ua faaite o Iosepha i te hoê huru hamani maitai mai ta Iesu i faaite i roto i tei hea tuhaa?
9 Aita o Iosepha i faaite oioi atu i to ˈna mau taeae e o vai mau na o ˈna. Maori te reira, ua parau iriâ ˈtura oia ia ratou — inaha, ua rave mai oia i te tahi taata ei auvaha ia ˈna — i te na ôraa ˈtu e: “E hiˈo outou na!” I te mea hoi e ua faahiti atu ratou i te parau no te hoê tuaana apî aˈe, ua faahepo aˈera o Iosepha ia ratou e ia haapapu mai ratou e aita ratou i haavare ma te faahaere mai taua tuaana no ratou ra i Aiphiti. Ua faaroo aˈera o Iosepha ia ratou i te tatarahaparaa i te mea e ua hoo atu ratou ia ˈna, ei tîtî, i te parauraa e te ohipa e roohia ra i nia ia ratou e faautuaraa ïa no ta ratou ohipa i rave. Ua faaatea aˈera Iosepha ia ˈna e ua oto ihora oia. Ua tapea maira râ oia ia Simeona, ei taui e tae roa ˈtu i te taime te tahi mau tuaana e hoˈi mai ai e o Beniamina. — Genese 42:9-24.
10 Aita o Iosepha i faahoˈi atu i te ino i ravehia mai i nia ia ˈna. Ua hinaaro râ oia e ite e mea papu mau anei te tatarahapa a to ˈna mau tuaane e no roto roa mai anei i to ratou mafatu, ia nehenehe oia e faaite i to ˈna here faito ore ia ratou (Malaki 3:7; Iakobo 4:8). Ma te hoê here mai ta Iesu e faaite mai a muri aˈe, aita noa o Iosepha i faaî i te mau pute a to ˈna mau tuaana i te sitona, ua faahoˈi faahou atura râ oia i ta ratou moni i roto i ta ratou mau pute tataitahi. Taa ê atu i te reira, ua horoa atoa ˈtu oia i te tahi maa na ratou no to ratou tere. — Genese 42:25-35; hiˈo Mataio 11:28-30.
11. a) I roto i te roaraa o te tau, ua tia ia Iakoba ia aha e no te aha oia i horoa ˈi i ta ˈna parau faatia? b) Oia atoa hoi, te haapapu maira te Roma 8:32 e te Ioane 1, 4:10 ia tatou no nia i te aroha o te Atua i roto i tei hea auraa?
11 I roto i te roaraa o te tau, ua pau aˈera ïa te maa i hoohia mai i Aiphiti. Ua ani atura o Iakoba i ta ˈna na tamarii tamaroa e iva, ia hoˈi faahou atu ratou e hoo mai i te tahi maa. Na mua ˈtu, ua parau hoi oia no nia ia Beniamina e: “E ore tau tamaiti e tae i to outou tere; ua pohe hoi to ˈna mua ˈˈe [to mua ˈˈe ia ˈna], oia anaˈe tei toe iho nei: ia roohia-noa-hia oia i te ino i to outou na haerea, e tae roa tau upoo hinahina i raro i te apoo ma te oto ia outou na.” I muri aˈe râ i to ˈna faahitiraa ˈtu i te mau parau e rave rahi e i muri aˈe i to Iuda tiaraa ˈtu no te haapao maitai ia Beniamina, e inaha, ma te ore e farii maitai, ua faatia ˈtura o Iakoba i ta ˈna mau tamarii tamaroa ia rave i te tamaiti iti na muri ia ratou. — Genese 42:36 e tae atu i te 43:14.
12, 13. a) Eaha te tamataraa ta Iosepha i faahepo atu i to ˈna mau tuaana ei tamataraa i te huru o to ratou mafatu? b) Mai te aha ïa te huru te mau tuaana o Iosepha, o tei tauturu mai hoi ia ˈna ia faaite mai i to ˈna aroha faito ore ia ratou?
12 A ite atu ai o Iosepha e ua apee mai o Beniamina i to ˈna mau tuaane, ua titau paatoa aˈera oia ia ratou iǒ na e ua faatupu aˈera hoi i te tahi tamaaraa no ratou. I reira, ua haapao atoa oia e ia hau atu te tuhaa a Beniamina e pae taime hauraa i ta te tahi pae. I muri iho, ua tuu faahou atura Iosepha i to ˈna tuaane i roto i te hoê tamataraa hopea. Oia hoi, ua tuu atura oia te taatoaraa o ta ratou moni i roto i ta ratou mau pute tataitahi, e ua tuu atura i ta ˈna iho auˈa i roto i te pute a Beniamina. I muri aˈe i to ratou revaraa ˈtu, ua tono atura Iosepha i te taataa i nia noa mai i to ˈna fare e pari ia ratou i te eiâ e e paheru i ta ratou mau pute no te maimi i ta ˈna auˈa. I te mea hoi e ua itehia mai te reira i roto i te pute a Beniamina, ua hahae aˈera to ˈna mau tuaane i to ratou ahu, e ua arataihia aˈera ratou i mua ia Iosepha. Ma te taparu ia Iosepha ia aroha mai oia ia ratou, ua pûpû atura o Iuda ia ˈna ei tîtî ei taui ia Beniamina, ia nehenehe te tamaiti iti ia hoˈi faahou atu i pihai iho i to ˈna metua tane. — Genese 43:15 e tae atu i te 44:34.
13 Ma te papu maitai atura ïa i teie nei e, ua taui to ˈna mau tuaane, aita o Iosepha i nehenehe faahou e tapea i to ˈna manaˈo. I muri aˈe i to ˈna faahaereraa te taatoaraa i rapaeau, ua na ô atura oia i mua i to ˈna mau tuaane e: “O vau to outou teina ra, o Iosepha, o ta outou i hoo i to Aiphiti ra; e tena na, eiaha e oto, eiaha hoi e riri ia outou iho, o outou i hoo mai ia ˈu i ǒ nei; na te Atua hoi i tono mai ia ˈu i ǒ nei na mua ia outou, ia ora te taata (...) ia toe to outou huaai i te ao nei, ia ora outou i te oraraa rahi.” Ua parau faahou atura oia e: “E haapeepee na outou e haere outou i nia i tau metua ra, e e parau atu outou ia ˈna (...) e haere mai oe i raro ia ˈu nei; eiaha e parau; e ei te fenua nei ei Gosena oe e parahi ai: (...) e ei reira vau e faaamu ai ia oe (e pae hoi matahiti oˈe e toe nei), o te roohia hoi oe, e to fetii, e ta oe atoa ra e te ati.” — Genese 45:4-15.
14. Eaha te parau apî maitai tei faaitehia ˈtu ia Iakoba?
14 A ite ai o Pharao e ua tae mai te mau tuaana o Iosepha, ua parau atura oia ia ˈna e e rave i te mau pereoo i Aiphiti e haere e tii i to ˈna metua tane e to ˈna fetii atoa, no te mea e riro ia ratou te vahi maitai roa ˈˈe o te fenua. Ia ˈna i ite i te mau ohipa i tupu, mai te huru ra ïa e ua ora faahou o Iakoba, e inaha ua parau atura oia e: “Atire, te ora ra maori ta ˈu tamaiti nei o Iosepha: e haere au e hiˈo ia ˈna a pohe atu ai au.” — Genese 45:16-28.
Ei maa varua e rave rahi
15. Tatou iho, e fariu tia tatou i nia ia vai e fanaˈo atoa ˈi tatou i te maa varua, e na te aha te haapapu mai e e noaa rahi mai ia tatou taua maa ra?
15 Eaha ïa te auraa no tatou i teie mahana taua mau ohipa i tupu ra? Ma te ite maitai i te mau taime atoa i to tatou mau hinaaro i te pae varua, e fariu tia ïa tatou i nia i te hoê Taata rahi aˈe i te pharao hamani maitai o te tau o Iosepha ra. O te Fatu Teitei ra ïa o Iehova, teie e horoa mai nei i ta tatou maa e teie e aratai mai nei ia tatou i roto i teie nei pouri e te pohe ra hoi te ao nei i te poia i te pae no te parau mau bibilia. Te haˈa nei tatou no te mau faufaa o to ˈna Basileia, i te hopoiraa mai te peu e tia ia parauhia, i te ahuru o ta tatou taoˈa i roto i ta ˈna fare, a “[iriti mai ai oia] i te mau haamaramarama o te raˈi ra”, a ninii mai ai i te taoˈa rahi roa ei maitai no tatou “[e ore roa ˈtu ai te oˈe]”. — Malaki 3:10.
16. a) O vai te taata otahi i reira tatou e nehenehe e rave mai i te “maa” e ora ˈi? b) Eaha te ohipa i ravehia ia ueue-rahi-hia te “sitona” ei maitai no te huitaata pohe poia?
16 Tei to ˈna pae atau te Tavana a Iehova oia hoi o Iesu, tei Arii i teie nei e tei faahanahanahia (Ohipa 2:34-36). Mai te tia i te nunaa ia hoo atu ia ˈna ei tîtî no te vai ora mai, e tia atoa i te feia e hinaaro e ora mai ia apee ia Iesu, ia riro mai ei mau pǐpǐ na ˈna e ia pûpû atu ia ratou no te Atua (Luka 9:23, 24). Mai ia Iakoba i tono atu i ta ˈna mau tamarii tamaroa e tii i te maa ia Iosepha ra, te aratai atoa maira Iehova i te mau taata aau tatarahapa i ta ˈna Tamaiti here ra o Iesu Mesia (Ioane 6:44, 48-51). Te haaputuputu nei Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ei amuiraa e faaauhia i te mau oire — te vai nei hoi hau atu i te 52 000 i roto i te ao nei i teie mahana —, i reira ratou e faaamuhia ˈi i te maa varua e rave rahi e e noaa mai ai ia ratou te “sitona” e rave rahi, te mau ‘huero’ ta ratou e ueue nei i roto i te faaapu (Genese 47:23, 24; Mataio 13:4-9, 18-23). Te faaite nei ratou i te parau no nia ia Iehova ma te ore ratou e faahepohia, e te rahi noa ˈtura hoi teie e tavini nei ia ˈna ma te taime taatoa; i te matahiti i mairi aˈenei, e 595 896 feia poro o tei apiti atu i roto i taua huru taviniraa ra hoê avae atoa. Ia au i te hoê faito au noa, 11 ïa pionie i te amuiraa taitahi.
17. Eaha ˈtu â te tahi aamu no nia i te mau ohipa e tupu a muri aˈe e nehenehe e tuati i te tahoêraa mai na tuaane hoê ahuru o Iosepha ia ˈna?
17 E nehenehe tatou e ite e, i muri aˈe i to ratou tauiraa i ta ratou huru feruriraa e ta ratou huru ohipa i rave i mutaa iho ra, ua tahoê maira na tuaane hoê ahuru o Iosepha ia ˈna i Aiphiti, fenua e faahohoˈa ra mai ia Sodoma, te ao i reira o Iesu i te patitiraahia ˈtu i nia i te pou (Apokalupo 11:8). Te faahaamanaˈo maira taua mau ohipa i tupu ra i te parau tohu e itehia i roto i te Zekaria 8:20-23; e faaoti taua parau tohu ma te aamu o na “taata tino ahuru” e na ô ra e: “E haere atoa matou i ǒ na”, oia hoi i te nunaa faatavaihia i te varua o Iehova ra, e te toe nei â hoi te hoê pae o ratou teie e ohipa nei i nia i te fenua nei.
18. E au te hamani taa ê i faaitehia ˈtu ia Beniamina, i te aha, i to tatou nei tau?
18 Te faahohoˈa ra te teina mau o Iosepha oia hoi o Beniamina tei riro hoi te fanauraahia mai oia i te haapohe ia Rahela, te vahine here mau ra a Iakoba, ia vai? Ua riro o Beniamina ei poihereraa taa ê na Iosepha, tei fatata aˈe hoi i taua tamaiti a to ˈna metua vahine ra. Eita e ore e no reira i noaa ˈi i taua tamaiti ra hau atu i te pae tuhaa ia putuputu mai na tuaane e hitu ra no te taime matamua i te oroa i faaineinehia e Iosepha. Aita anei ïa o Beniamina e faahohoˈa ra ma te faahiahia mau i te toea o te mau Ite faatavaihia i te varua, tei riro hoi te rahiraa i te haaputuputuhia i pihai iho i te Fatu mai te matahiti 1919 maira? Ua noaa mau â te hoê tuhaa taa ê a Iehova i te mau kerisetiano o taua pupu o “Beniamina” ra, mai ta to ˈna ‘varua e faaite ra i to ratou varua’. (Roma 8:16.) Ua tuu-atoa-hia to ratou haapao maitai i roto i te tamataraa a tavini ai te mau “mamoe” a te Fatu ia ratou. — Mataio 25:34-40.
19. Eaha te faaauraa ta tatou e nehenehe e hiˈopoa i rotopu i te haamauraa te mau opu fetii o Iseraela i te fenua o Gosena e te haaputuputuraahia te nunaa o te Atua i to tatou nei tau?
19 A hiˈo na e, ia Pharao i faaue e e tii ia Iakoba e to ˈna fetii e haere mai i Aiphiti, te numera o te mau tane i faaea atu i reira ua taeahia ïa i nia i te 70, oia hoi e 7 rahiraa 10 (Genese 46:26, 27). I roto i te roaraa o te mau Papai, te faahohoˈa ra na numera e piti nei i te huru o te hoê ohipa tei hope roa, i roto i te raˈi te numera “7” e i nia i te fenua nei te numera “10”. (Apokalupo 1:4, 12, 16; 2:10; 17:12.) E nehenehe tatou e ite hoê â huru tupuraa i rotopu i taua faanahoraa ra e te ohipa e tupu nei i to tatou nei tau, i reira tatou e nehenehe ai e tiaturi e ite atu ia Iehova ia haaputuputu i roto i to ˈna “fenua”, te paradaiso pae varua ta tatou e fanaˈo nei, tatou te taatoaraa o te mau melo o to ˈna fetii Ite (hiˈo Ephesia 1:10). “Ua ite te Fatu [Iehova] i to ˈna ihora”, e mai teie atu nei, te haaparahi nei oia ia ratou “i te vahi maitai ra”, i Gosena i vahi iho i reira o Pharao e parahi ai. — Genese 47:5, 6; Timoteo 2, 2:19.
20. No te aha râ tatou e aoaoa ˈi, noa ˈtu te oˈe i te pae varua e parare ra i teie nei mahana?
20 I te tau o Iosepha, ua mono mai te mau matahiti oˈe i te mau matahiti auhune ra. I teie nei tau, e tuea noa taua na anotau e piti nei. Te taa ê mau nei hoi te maa varua e rave rahi e itehia nei i te vahi haamoriraa a Iehova i te oˈe e itehia nei i roto i te fenua e ore e fanaˈo ra i te haamaitairaa a te Atua (Isaia 25:6-9; Apokalupo 7:16, 17). Noa ˈtu â ïa e, mai ta Amosa i tohu mai, te pohe ra te amuiraa faaroo kerisetiano i te poia i te parau a Iehova, aita taua parau nei e faaea ra i te porohia e te Ierusalema i te raˈi ra. Auê ïa te reira i te faaoaoa ia tatou e! — Amosa 8:11; Isaia 2:2, 3; 65:17, 18.
21. a) Te oaoa nei tatou i tei hea haamaitairaa faahiahia mau i teie nei mahana? b) E tia ia ia haamauruuru i te Atua no te aha, e nafea tatou e nehenehe ai e haamauruuru ia ˈna?
21 I teie mahana, i raro aˈe i te aratairaa a te Iosepha Rahi, o Iesu Mesia, ua noaa ia tatou i te faufaa faahiahia roa ˈˈe oia i te putuputuraahia tatou i roto ei mau amuiraa e faaauhia i te mau oire. E nehenehe tatou e faatupu i te oroa maoti i te maa varua faahiahia mau e rave rahi, e e nehenehe atoa hoi e ueue i te mau huero o te parau mau e e poro — tera te hoê parau apî maitai! — e ua ineine noa taua maa varua. O ta tatou ïa e rave nei no te maitai o te taatoaraa o te feia e farii i te mau faanahoraa here mau ta te Raatira Teitei ra o Iehova i rave. Auê ïa tatou i te mauruuru i to tatou Atua no te ǒ o ta ˈna Tamaiti, te Iosepha Rahi, oia hoi te Tavana tei ia ˈna te hopoia o te maa varua! Ua haapao Iehova ia ˈna e Na ˈna e faaherehere mai i te ora i teie nei anotau oˈe i te pae varua. Ia au i to ˈna hiˈoraa e i raro aˈe i to ˈna mana, ia tavini papu na tatou tataitahi ia ˈna na roto i te hoê taviniraa moˈa!
Te ite ra anei outou te tuatiraa?
◻ Ua tia noa o Iosepha ia Iesu i roto i to ˈna tiaraa Tavana i roto i tei hea auraa?
◻ Eaha te faaauraa ta tatou e nehenehe e haamau i rotopu i te ohipa i farereihia e Iosepha e te riroraa mai ei tavini no te Atua ma te pûpû atu ia tatou no ˈna?
◻ Eaha te huru ta Iosepha raua o Iesu i vaiiho mai na tatou ei hiˈoraa?
◻ Mai te anotau o Iosepha, eaha te faanahoraa i faaineinehia no te opere i te maa?
◻ E faaitoito te tuatapaparaa i taua aamu ia tatou i te aha?
[Hohoˈa i te api 16, 17]
I roto i te hoê ao i reira e itehia ˈi i te oˈe i te pae varua, te faaamu nei te Iosepha Rahi i te feia e haere mai ia ˈna ra ma te faaroo, i te maa e rave rahi.
Mai te mau tuaana hoê ahuru o Iosepha i auraro ia ˈna, te farii atoa nei te hoê tiaa rahi taata i te Mesia, i teie nei mahana.
Mai na melo e hitu ahuru o te fetii o Iakoba, te tae ra te taatoaraa o te mau “mamoe” a Iehova i roto i te hoê “fenua” maitai: te paradaiso i te pae varua ta tatou e fanaˈo ra i teie nei.
[Hohoˈa i te api 18]
Ua noaa i te pupu o Beniamina i to tatou nei tau te hoê aupuru taa ê no ô mai i te Mesia ra i te mea e e rave rahi “maa i te tau mau ra” tei horoahia ˈtu na ˈna”.