Mau uiraa a te feia taio
E nehenehe anei e manaˈo, e ia au i te haamaramaramaraa apî no nia i te parau ra “ui” i roto i te Mataio 24:34, te faaateahia ra te hopea o te faanahoraa o te mau mea i te hoê tau i mua?
E ere roa ˈtu ïa mai te reira. Teie râ, e tauturu mai te haamaramaramaraa apî no nia i teie tumu parau ia tatou ia rahi atu â te tiai i te hopea, e tia ˈi. Mea nafea te reira?
Inaha, mai ta Te Pare Tiairaa o te 1 no Novema 1995 i faataa, ua faaohipa o Iesu i te pereota ra “teie nei ui” i nia i te feia iino o to ˈna ra tau. (Mataio 11:7, 16-19; 12:39, 45; 17:14-17; Ohipa 2:5, 6, 14, 40) E ere ïa i te hoê tatararaa no nia i te hoê anotau faataahia o te haamata i te hoê taio mahana taa ê.
Inaha, ua haamatara te tumu parau ra “Mau uiraa a te feia taio” i roto i taua noa Pare Tiairaa ra, e piti manaˈo faufaa: “Eita te hoê ui taata e faarirohia ei tau o te hoê rahiraa matahiti faataahia” e, “Te ora nei te mau taata o te hoê ui no te hoê taime poto rii.”
Mea pinepine tatou i te faaohipa i te parau ra “ui” ia au i te tatararaa i nia nei. Ei hiˈoraa, e nehenehe tatou e parau e, ‘Aita te mau faehau no te ui o Napoléon i ite i te parau no te manureva e te topita atomi.’ Te parau ra anei tatou no te mau faehau i fanauhia i te matahiti i fanauhia ˈi o Napoléon? Te parau ra anei tatou no taua mau faehau Farani anaˈe ra tei pohe hou o Napoléon a pohe ai? Aita roa ˈtu ïa; aita atoa tatou, ia faaohipahia te parau ra “ui,” e tamata ra i te haamau i te hoê faito rahiraa matahiti. Te parau nei râ tatou no te hoê tau poto rii noa, eiaha e mau hanere matahiti mai te tau o Napoléon mai e haere atu.
Hoê â ïa huru i ta tatou e papu ra i ta Iesu i parau i roto i ta ˈna ra tohu, ta ˈna i horoa i nia i te Mouˈa ra i Oliveta. Te haapapu ra te tupuraa teie mau tuhaa taa ê o taua tohu ra e ua fatata roa te hopea o teie nei faanahoraa. (Mataio 24:32, 33) E haamanaˈo anaˈe e ia au i te Apokalupo 12:9, 10, e te haamauraahia te Basileia o te Atua i nia i te raˈi i te matahiti 1914 ra, ua hurihia mai o Satani i raro i te fenua nei. Te faaite faahou ra te Apokalupo e e riri rahi to Satani i teie nei. No te aha? No te mea “ua ite oia e maa taime poto to ˈna e toe nei.”—Apokalupo 12:12.
Ua tano maitai iho â Te Pare Tiairaa o te 1 no Novema i te horoaraa i te upoo parau iti ra “A vai ara noa!” Ua au maitai ïa ta te paratarapha i muri mai e parau ra e: “Aita e faufaa e ia ite tatou i te hora mau o te mau tupuraa. Maoti râ, e tia ia tatou ia tutava no te vai ara noa, ia atuatu i te hoê faaroo paari maitai, e ia ohipa noa i roto i te taviniraa a Iehova—eiaha râ na roto i te numeraraa i te taio mahana.” I muri mai, te faahiti ra oia i te mau parau a Iesu: “E haapao maitai, e faaitoito, e e pure, aita hoi outou i ite i taua tau ra. E ta ˈu e parau atu ia outou na, o ta ˈu ïa parau i te taata atoa, E faaitoito.”—Mareko 13:33, 37.