Te mau oire haapuraa—E ravea aroha na te Atua
“E taua na oire e ono ra, ei oire haapuraa ïa . . . no te taata i pohe te taata ia ˈna ra e aore oia i ite.”—NUMERA 35:15.
1. Eaha te huru hiˈoraa o Iehova no nia i te ora e te utua toto?
MEA moˈa te ora o te taata no te Atua ra o Iehova. E tei roto te ora i te toto. (Levitiko 17:11, 14) Ua roohia râ o Kaina, te taata matamua i fanauhia i nia i te fenua nei, i te utua toto i to ˈna taparahiraa i to ˈna tuaana ra o Abela. Ei faahopearaa, ua parau aˈera te Atua ia Kaina e: “Te pii maira te reo ra o te toto o to taeae mai te repo maira ia ˈu.” Ua vai mamû noa te toto o tei manii i nia i te repo i te taime o te taparahiraa, noa ˈtu e auraa to te reira, te faaite ra oia e ua haapoto-tauê-hia te hoê ora. Te titau nei te toto o Abela i te tahooraa a te Atua.—Genese 4:4-11.
2. Mea nafea te haapapuraahia te faatura o Iehova no te ora i muri aˈe i te Diluvi?
2 Ua haapapuhia te faa tura o te Atua i te ora taata i muri aˈe i to te taata haapao maitai ra o Noa e to ˈna utuafare haereraa mai i rapaeau i te araka ei feia tei ora mai i te Diluvi i tupu i nia i te fenua atoa nei. I taua taime ra, ua faatia o Iehova e ia amu te taata i te iˈo animala ei maa eiaha râ te toto. Ua faaara atoa oia e: “Eita roa hoi au e ore i te titau i te hoo i to outou na toto i ora ˈi outou; e titau hoi au i te reira i te mau mea ora atoa, e i te rima hoi o te taata nei; e titau hoi au i te hoo no to te taata nei ora, i te rima o to te taata ihora taeae. O te haamanii i to te taata nei toto, na te taata atoa to ˈna toto e haamanii: i hamani hoi te Atua i te taata ma to ˈna ihora huru.” (Genese 9:5, 6) Ua farii o Iehova i te tiaraa o te mau fetii piri o te taata i taparahihia no te haapohe i te taata taparahi ia farerei noa ˈtu oia ia ˈna.—Numera 35:19.
3. Eaha te onoonoraa ta te Ture a Mose e tuu ra i nia i te moˈaraa o te ora?
3 I roto i te Ture i horoahia ia Iseraela na roto i te peropheta ra o Mose, ua faahiti-pinepine-hia te moˈaraa o te ora. Ei hiˈoraa, ua faaue te Atua e: “Eiaha roa oe e taparahi noa i te taata.” (Exodo 20:13) Ua haapapu-atoa-hia te tura o te ora i roto i ta te Ture a Mose e parau ra no nia i te tupuraa o te haapohe roa i te aiû o te hoê vahine hapû. Ua faahiti maitai te Ture e ia roo-noa-hia ta ˈna aiû i te hoê ati o te haapohe ia ˈna ei faahopearaa o te hoê aroraa i rotopu e piti tane, e tia i te mau haava ia faito maitai te mau tupuraa e te faito e mea opuahia anei, te faahopearaa râ oia hoi “mai te pohe ra, ei pohe ïa te utua,” aore ra e ora ra, ei ora ïa. (Exodo 21:22-25) Teie nei râ, e nehenehe anei te hoê ati Iseraela o tei haapohe i te hoê taata e ape i te mau faahopearaa o te ohipa ino o ta ˈna i rave?
Te hoê vahi hororaa no te feia taparahi taata?
4. I rapaeau mai ia Iseraela, eaha te mau vahi hororaa i vai na i mutaa ihora?
4 I roto i te tahi atu nunaa taa ê atu ia Iseraela, e horoahia te hiero aore ra haapuraa no te feia haapohe aore ra taparahi taata. O te reira te hoê o te mau vahi mai te hiero o te ruahine ra o Artemis i Ephesia i tahito ra. No nia i taua mau vahi ra, ua faatiahia e: “Te maraa noa ra i roto i te tahi mau fare pure te numera o te feia taparahi taata; e mea pinepine ua titauhia e ia taotiahia te faito o te mau vahi haapuraa. I Ateno noa, ua fariihia vetahi hiero e te ture ei haapuraa (ei hiˈoraa te hiero o Theseus no te feia tîtî); i te tau o Tiberius no te atâta rahi o te mau amuiraa o te feia taparahi taata e ua taotiahia te tiaraa e horo i te haapuraa i te tahi noa mau oire (i te matahiti 22).” (The Jewish Encyclopedia, 1909, Buka II, api 256) I muri aˈe, ua riro aˈera te mau fare pure o te amuiraa faaroo kerisetiano ei vahi haapuraa, e tia râ e ia horoahia i te puai e te mana tivila i te mau peresibutero e ua patoi te reira i te faanahoraa o te haavaraa. Ua aratai te titau-hua-raa i te mana e ia faaorehia taua faanahoraa ra.
5. Eaha te haapapuraa e vai ra e aita te Ture e faatia ra i te tâuˈa ore ei hororaa no te imi i te aroha ia haapohe-anaˈe-hia te hoê taata?
5 I rotopu i te mau ati Iseraela, aita i faatiahia te feia taparahi taata i opua mau ia haere i roto i te hiero aore ra te vahi haapuraa. E tia atoa e ia afaihia i mua i te hoê tahuˈa ati Levi e ohipa ra i te fata o te Atua no te hoê taparahiraa iino mau. (Exodo 21:12-14) Hau atu, aita te Ture e faatia ra i te tâuˈa-ore-raa ei hororaa no te fanaˈo i te aroha ia taparahihia te hoê taata. Ei hiˈoraa, e tia i te hoê taata ia hamani i te hoê tahua i nia i te tapoˈi parahurahu o to ˈna ra fare. Aita anaˈe, e roohia te fare i te utua toto ahiri e e topa te hoê taata e pohe roa mai nia mai i to ˈna tapoˈi fare. (Deuteronomi 22:8) Mai te peu e ua faaarahia te fatu o te hoê puaatoro o tei matau i te tui e aita râ oia i haapao i ta ˈna animala e pohe atura te hoê taata, e utua toto ta te fatu animala e e nehenehe oia e haapohehia. (Exodo 21:28-32) Ua horoahia te tahi atu mau haapapuraa o to te Atua haafaufaaraa i te ora i roto i te mea e ia haapohe-roa-hia te hoê taata o te eiâ ra e roohia oia i te utua toto mai te peu e e tupu te reira i te roaraa o te mahana ua ite-maitai-hia te taata e ua taahia e o vai ra oia. (Exodo 22:2, 3) Papu maitai râ, aita te mau ture aifaito maitai a te Atua e faatia ra e ia ape te hoê taata taparahi i opua mau i te faautuaraa rahi roa ˈˈe.
6. Eaha te ture ‘e ora ra, e ora ïa’ tei titauhia i Iseraela i tahito ra?
6 Mai te peu e e faatupuhia te hoê taparahiraa taata i Iseraela i tahito ra, e tia e ia tahoohia te toto o te taata i taparahihia. E tia te ture ‘e ora ra, e ora ïa’ ia pohe anaˈe te taata taparahi i te rima o ‘te taata tahoo.’ (Numera 35:19) No roto mai te taata tahoo i te fetii tane piri roa o te taata i taparahihia. Eaha te nehenehe e parau no nia i te taata taparahi o tei ore i opua?
Te faanahoraa aroha a Iehova
7. Eaha te ravea i ravehia e te Atua no te feia o te haapohe i te hoê taata ma te opua ore?
7 No te feia o te haapohe i te hoê taata ma te opua ore aore ra ma te manaˈo ore, ua faanaho te Atua ma te here i te mau oire haapuraa. No nia i te reira, ua parauhia ia Mose e: “E parau atu i te tamarii a Iseraela, e na ô atu ia ratou, Ia tae outou i te tahi pae Ioridana, i te fenua na o Kanaana, e maiti outou i te oire no outou, ei oire haapuraa; ia horo te taparahi taata i reira, o te pohe te taata ia ˈna, aore oia i ite ra. E ei oire haapuraa te reira i te tahoo; ia ore te taparahi taata ia pohe vave, ia tae râ oia i mua i te aro o te amuiraa i te haavaraa ra. Ia ono â o outou oire haapuraa, i te mau oire ta outou e hopoi no te ati Levi ra. Ia toru o outou oire e horoa i teie pae Ioridana, e ia toru hoi oire i te fenua na o Kanaana, o ta outou ïa e horoa ei oire haapuraa. E taua na oire e ono ra, ei oire haapuraa ïa . . . no te taata i pohe te taata ia ˈna ra e aore oia i ite.”—Numera 35:9-15.
8. Ihea roa te mau oire haapuraa i te vairaa, e nafea te hoê taata taparahi ma te opua ore ia tauturuhia no te horo atu i reira?
8 I to te mau ati Iseraela tomoraa i roto i te Fenua Tǎpǔhia, ua faaroo e ua haamau ratou e ono oire haapuraa. E toru i teie mau oire—Kedesa, Sekema, e Heberona—e vai ra i te pae tooa o te râ o te Anavai no Ioridana. Tei te pae hitia o te râ no Ioridana te mau oire haapuraa no Golana, Ramota, Bezera. E itehia na oire haapuraa e ono ma te ohie i nia i te eˈa tei tatai-maitai-hia. I te vahi tano i nia i taua mau eˈa ra, te vai ra te mau tapao o te faaite i te taˈo ra “haapuraa.” Ua faatanohia taua mau tapao ra no te aratai i te oire haapuraa, e e horo te taata taparahi ma te opua ore no te faaora ia ˈna i te vahi piri roa ˈˈe. I reira ratou e fanaˈo ai i te parururaa i te taata tahoo.—Iosua 20:2-9.
9. No te aha o Iehova i horoa ˈi i te mau oire haapuraa, e o vai te maitai mai i te reira?
9 No te aha te Atua i horoa ˈi i te mau oire haapuraa? Ua horoahia ia ore te fenua ia viiviihia e te toto hara ore e aita ïa e utua toto e haere mai i nia i te upoo o te nunaa. (Deuteronomi 19:10) Ua horoahia te mau oire haapuraa no vai ma? Te parau nei te Ture e: “No te tamarii a Iseraela, e no te taata ěê, no te taata i purutia noa i roto ia ratou; ei hororaa no te taata i pohe te taata ia ˈna ra e aore oia i ite.” (Numera 35:15) No reira, no te parau-tia, e no te tavini i te mau opuaraa tia a faatia noa ˈi i te aroha faito ore, ua parau o Iehova i te mau ati Iseraela e ia tuuhia i te hiti te mau oire haapuraa no te feia taparahi taata tei ore i opua no roto mai i te (1) ati Iseraela tumu, (2) te mau taata ěê i Iseraela, aore ra (3) te mau taata purutia no te tahi atu oire e ora ra i roto i te fenua.
10. No te aha i parauhia ˈi e ua riro te mau oire haapuraa ei tapao no te aroha i ravehia e te Atua?
10 Mea faahiahia roa ia tapao e noa ˈtu e taparahi taata ma te opua ore, e tia e ia haapohehia oia i raro aˈe i te ture a te Atua: “O te haamanii i to te taata nei toto, na te taata atoa to ˈna toto e haamanii.” No reira, na roto noa i te hoê ravea aroha a te Atua ra o Iehova e nehenehe atu ai te hoê taata taparahi e horo i te hoê o te mau oire haapuraa. Mai te huru ra e, e aroha te mau taata atoa i te hoê o te horo i te taata tahoo, e fariihia te rahiraa o ratou e ua faatupu paha ratou i te hoê hara ma te ore e opua e te imi nei ratou i te hoê haapuraa e te aroha.
Horo no te imi i te haapuraa
11. I Iseraela i tahito ra, eaha te tia i te hoê taata ia rave ia haapohe oia ma te opua ore i te hoê hoa rave ohipa?
11 E nehenehe te hoê faahohoˈaraa e haamaraa i to outou mauruuru no te faanahoraa aroha mau a te Atua no te vahi haapuraa. A feruri na e e taata outou o te tâpû ra i te raau i Iseraela i tahito ra. A feruri na e ua matara tauê te opahi e ua tairi pohe roa te hoê hoa ohipa. Eaha ta outou e rave? Oia mau, e horoa te Ture i te hoê ravea no taua huru tupuraa ra. Ma te feaa ore, e huti outou i te maitai o taua ravea aroha mau a te Atua: “Teie hoi te parau i te taparahi taata e horo i reira [i te hoê oire haapuraa] ia ora oia ra: o te taparahi ite ore noa i te taata, aore i riri ia ˈna i mutaaihora; area mai te taata ia haere raua o te hoê taata i te vahi ururaau e tâpû i te raau ra, e ua aa aˈera oia i te opahi, ua tâpû ihora i taua raau ra, mahemo atura te opahi i te aufau, mau atura i nia i to ˈna ra taata tupu, pohe ihora oia i reira ra; e horo oia i taua na oire ra ia ora oia.” (Deuteronomi 19:4, 5) Oia mau, noa ˈtu e e horo outou i te hoê oire haapuraa, eita outou e matara i te hopoia atoa no te mau ohipa i tupu.
12. Eaha te raveraa e apeehia i muri aˈe to te hoê taata taparahi imiraa i te hoê oire haapuraa?
12 Noa ˈtu e farii-maitai-hia outou, e tia ia outou ia faataa i ta outou i farerei i te mau matahiapo i te uputa o te oire haapuraa. I muri aˈe outou e tomo atu ai i roto i te oire, e titauhia outou no te haavaraa i mua i te mau matahiapo e tia ra no te amuiraa no Iseraela i te uputa o te oire tei ia ratou ra te mana i roto i taua tuhaa fenua ra i reira te taparahiraa i te tupuraa. E horoahia ia outou i te ravea no te haapapu i to outou hapa ore.
Ia haava-anaˈe-hia te taparahi taata
13, 14. Eaha ta te mau matahiapo e haapapu na mua i te roaraa o te haavaraa o te taata taparahi?
13 I te roaraa o te haavaraa i mua i te mau matahiapo i te uputa o te oire haavaraa, papu maitai e tapao outou ma te mauruuru e e horoahia i te hoê anaanatae rahi i to outou haerea na mua ˈˈe te ati. E faito maitai te mau matahiapo i to outou mau taairaa e te taata i pohe. Te riri rahi ra anei outou i te taata, ma te tamoemoe ia ˈna, e ma te hinaaro mau e haapohe ia ˈna? Mai te peu e te reira iho â, e tia i te mau matahiapo ia tuu ia outou i te rima o te taata tahoo, e e pohe ïa outou. E tia i taua mau taata haava ra ia haapao i ta te Ture e titau ra e ‘faataa ê i te hara i te toto hara ore i manii ia Iseraela.’ (Deuteronomi 19:11-13) Hoê â huru, i roto i te hoê ohipa haavaraa i teie nei mahana, e tia i te mau matahiapo kerisetiano ia ite papu eaha ta te mau Papai e parau ra, ma te ohipa maite ia au i te reira na mua ˈˈe e tâuˈa atu ai i te huru e te haerea tano ore o te hoê taata.
14 Na roto i te titorotororaa maitai, e hinaaro te mau matahiapo o te oire e ite mai te peu e ua auau anei outou i te taata i taparahihia. (Exodo 21:12, 13) Ua ouˈa mai anei outou i nia ia ˈna mai nia mai i te hoê vahi teitei? (Deuteronomi 27:24) E riri uˈana anei to outou i te taata e ua faaoti outou i te hoê opuaraa huna no te haapohe ia ˈna? Mai te peu e e, e tano iho â e ia haapohehia outou. (Exodo 21:14) E titau iho â te mau matahiapo ia ite mai te peu e te vai ra te au ore, aore ra te riri uˈana, i rotopu ia outou e te taata i taparahihia. (Deuteronomi 19:4, 6, 7; Iosua 20:5) Ia papu râ ia tatou e ia ite te mau matahiapo i to outou hapa ore e faahoˈi ratou ia outou i te oire haapuraa. Auê ïa outou i te mauruuru no te hamani maitai i faaitehia i nia ia outou!
Te oraraa i roto i te oire haapuraa
15. Eaha te mau titauraa tei tuuhia i nia i te hoê taata taparahi ma te opua ore?
15 E tia e ia faaea te taata taparahi ma te opua ore i roto i te oire haapuraa aore ra i roto i te hoê area e 1 000 metera tuea (fatata e 4 kilometera e te afa) i rapaeau mai i to ˈna mau patu. (Numera 35:2-4) Mai te peu e ori haere oia i rapae mai i taua mau otia ra, e nehenehe oia e farerei i te taata tahoo. I raro aˈe i taua huru tupuraa ra, e nehenehe te taata tahoo e haapohe i te taata taparahi ma te ore e faaherehere. Eita râ te taata taparahi e taamuhia aore ra e tuuhia i roto i te fare tapearaa. Ei taata e noho ra i roto i te oire haapuraa, e tia ia ˈna ia haapii i te ohipa hoohoo, ia riro ei taata rave ohipa, e ia tavini ei melo faufaa no te totaiete.
16. (a) Eaha te maororaa te taata taparahi ma te opua ore e vai ai i roto i te oire haapuraa? (b) No te aha e na te pohe o te tahuˈa rahi e faatia i te taata taparahi ia faarue i te oire haapuraa?
16 Eaha te maororaa te taata taparahi ma te opua ore ia faaea i roto i te oire haapuraa? E nehenehe hoi no te toea o to ˈna oraraa. I roto i te tahi mau tupuraa, te parau nei te Ture e: “E parahi hoi oia i roto i te oire haapuraa no ˈna e tia ˈi, e ia pohe te tahuˈa rahi: ia pohe râ te tahuˈa rahi ra, e hoˈi noa ïa taua taata i pohe ai te taata ra, i to ˈna ra fenua mau.” (Numera 35:26-28) No te aha e na te pohe o te tahuˈa rahi e faatia i te taata taparahi ma te ore e opua ia faarue i te oire haapuraa? Oia hoi, o te tahuˈa rahi te hoê o te mau taata e tiaraa teitei i roto i te nunaa. Ua riro ïa to ˈna poheraa ei ohipa faufaa o te itehia i roto i te mau opu atoa no Iseraela. E hoˈi te mau taata horo atoa i roto i te mau oire haapuraa i to ratou ra mau fare ma te tiamâ i te ati no ǒ mai i te taata tahoo. No te aha? No te mea na te Ture a te Atua i faaoti e e ore te tiaraa o te taata tahoo no te haapohe i te taata taparahi ia pohe anaˈe te tahuˈa rahi, e ua ite te mau taata atoa i te reira. Mai te peu e e tahoo te hoê fetii piri roa i muri aˈe i te reira, e riro mai oia ei taparahi taata e i taua iho taime e aufau oia i tei titauhia no te haapoheraa.
Te mau faahopearaa o te vai noa mai
17. Eaha te mau faahopearaa papu o te mau faatureraa i tuuhia i nia i te taata taparahi ma te opua ore?
17 Eaha mau na te mau faahopearaa papu o te mau faatureraa i horoahia i te taata taparahi ma te opua ore? Ua riro ei faahaamanaˈoraa e ua haapohe oia i te hoê taata. I te hoê â taime, e faariro noâ oia i te ora taata ei mea moˈa. Hau atu, eita roa ˈtu e moehia e ana e ua arohahia mai oia. I te mea e ua faaitehia te aroha i nia ia ˈna, papu maitai e hinaaro atoa oia e aroha ˈtu ia vetahi ê. E maitai te mau taata taatoa i te faanahoraa o te mau oire haapuraa e ta ˈna mau faatureraa. Nafea ïa te reira? Papu maitai, ua haaputapû te reira ia ratou e eita ïa ratou e haapao ore aore e tâuˈa ore i te ora taata. E tia mau â e ia haamanaˈo te mau kerisetiano i te titauraa e patoi i te haapao ore o te nehenehe e tupu mai na roto i te hoê ati manaˈo-ore-hia. I reira atoa te mau faanahoraa aroha mau a te Atua no nia i te mau oire haapuraa e turai ia tatou ia faaite i te aroha mai te peu e tano e ia na reirahia.—Iakobo 2:13.
18. Ua riro ei maitai i roto i teihea tuhaa te faanahoraa a te Atua no te mau oire haapuraa?
18 Mea faufaa atoa te faanahoraa a te Atua ra o Iehova no nia i te mau oire haapuraa i roto i te tahi atu tuhaa. Eita te mau taata e haaputu i te hoê pǔpǔ taata no te horo na muri i te taata taparahi na roto i te manaˈo noa e ua hape oia i muri aˈe i te haavaraa. Ahiri aita, e faariro ratou ia ˈna ei taata hapa ore i te taparahiraa opua mau, ma te tauturu atoa ia ˈna ia ora noa. Hau atu, mea taa ê roa te ravea o te mau oire haapuraa i te mau faanahoraa o teie nei ao i te tuuraa i te feia taparahi taata i roto i te fare tapearaa, i reira te huiraatira e turu ai i te pae moni e e pinepine ratou i te riro ei mau taata taparahi ino roa ˈtu â no ta ratou mau taairaa piri e te tahi atu mau taata iino. I roto i te faanahoraa o te oire haapuraa, aita e faufaa e patu, e atuatu, e e haapao i te mau patu moni rahi roa, te mau fare tapearaa i hamanihia e te auri i reira te feia i roto e imi noa ˈi te ravea no te haere i rapae. Oia mau, e imi te taata taparahi i te “fare tapearaa” e e faaea oia i reira i te taime i titauhia. E riro atoa oia ei taata rave ohipa, e rave ai i te hoê ohipa no te maitai o te mau taata.
19. Eaha te mau uiraa i vaiihohia no nia i te mau oire haapuraa?
19 Ua riro mau â te faanahoraa a Iehova no nia i te mau oire haapuraa a Iseraela no te parururaa o te mau taata taparahi opua ore ei ohipa aroha mau. Papu maitai ua haamaraa taua ravea ra i te faaturaraa i te ora. Teie nei râ, e auraa anei to te mau oire haapuraa no tahito ra no te mau taata e ora nei i teie nei senekele 20? E riro anei tatou ei taparahi taata i mua i te aro o te Atua ra o Iehova e aita tatou e ite ra e te hinaaro nei tatou i to ˈna aroha? Te vai ra anei te hoê faataaraa no teie nei tau no tatou i roto i te mau oire haapuraa no Iseraela?
Nafea outou ia pahono mai?
◻ Eaha te huru hiˈoraa o Iehova i te ora taata?
◻ Eaha te ravea aroha mau ta te Atua i rave no te mau taata taparahi ma te opua ore?
◻ Nafea te hoê taata taparahi e nehenehe ai e ô atu i roto i te oire haapuraa, e eaha te maororaa oia e faaea ˈi i roto?
◻ Eaha te faahopearaa papu o te faatureraa i tuuhia i nia i te taata taparahi ma te opua ore?
[Hohoˈa fenua i te api 12]
Ua tatuhaa-papu-hia te mau oire haapuraa i Iseraela
KEDESA Ioridana GOLANA
SEKEMA RAMOTA
HEBERONA BEZERA