Ta matou tufaa varua rahi mau
FAATIAHIA E PHILLIP F. SMITH
“Ua faaamahia te hoê lamepa o te turama ia Afirika pouri.” Auê matou i te oaoa ia taio i teie nei mau parau i te api 75 o te Buka matahiti a te mau Ite no Iehova 1992 (farani)! Ua papaihia teie mau parau i te matahiti 1931 e to matou metua tane tupuna, o Frank W. Smith, i roto i te hoê rata i faataehia i te taeae Joseph F. Rutherford ra, peretiteni no te Taiete Watch Tower. Ua papai atu to ˈu metua tane tupuna no te faatia i te hoê tere pororaa ravehia e a ˈna e to ˈna taeae.
UA FAATAA te Buka matahiti 1992 e: “Ua reva o Gray Smith e to ˈna taeae matahiapo o Frank, e piti tavini pionie itoito mau no te oire no Cap mai [Afirika Apatoa], i Afirika Beretane Hitia o te râ no te haapapu i te mau ravea no te haaparare i te parau apî maitai. Ua rave raua i te hoê pereoo, hoê De Soto o ta raua i faariro ei pereoo nohoraa (pereoo fare), e ua tere atu raua ma te faauta e 40 afata buka, i Mombasa, te uahu no Kenya.”
I roto i te rata ta ˈna i papai i te taeae Rutherford, ua faataa to ˈu metua tane tupuna i te tere mai Mombasa e tae atu ai i Nairobi, te oire pu no Kenya: “Ua rave mâua i te tere atâta roa ˈˈe o ta ˈu i ite aˈenei. E maha mahana taatoa te maororaa no te tere atu e 580 kilometera te atea . . . I te mau kilometera atoa e tia na ia ˈu ia pou i raro e ta ˈu ope no te haamanina i te mau puu, no te faaî i te mau apoo, e no te tâpû atoa i te aihere e te mau tumu raau no te faaî i te mau taheraa pape ia ore te mau huira ia mau.”
I muri aˈe i to raua tapaeraa i Nairobi, ua haa o Frank raua o Gray e 21 mahana te maoro no te opere i ta raua mau pueraa buka bibilia. “Ia au i te mau parau ta maua i faaroo,” ta to ˈu metua tane tupuna i papai, “ua faatupu ta mâua ohipa i te arepurepuraa rahi i roto i te mau vahi faaroo no Nairobi.” I muri aˈe, ua hinaaro to ˈu metua tane tupuna e hoˈi i te fare i ta ˈna tamaiti ra e piti matahiti, o Donovan, e i ta ˈna vahine, o Phyllis, o tei hapû i te pitiraa o ta raua tamarii, to matou papa, o Frank. Ua rave to ˈu metua tane tupuna i te pahi matamua mai Mombasa mai, ua roohia râ o ˈna i te maˈi malaria hou oia a tapae ai i te fare.
A feruri ai to ˈu tuahine, to ˈu taeae, e o vau i nia i te faatiaraa o taua Buka matahiti ra, e haamanaˈo matou i to matou metua tane here. I te matahiti 1991, tau avaˈe noa hou a fanaˈo ai matou i te Buka matahiti 1992, ua pohe o ˈna no te tahi mau haafifiraa o te tâpûraahia te mafatu. Noa ˈtu e aita o ˈna i farerei i to ˈu metua tane, te faatupu nei o ˈna i te here hohonu o to ˈna metua tane ia Iehova. Auê ïa to ˈu metua tane tupuna i te oaoa e ia ite o ˈna e e 28 matahiti na mua ˈtu, i te matahiti 1959, ua pee ta ˈna tamaiti i to ˈna mau taahiraa avae ei tavini kerisetiano i Afirika Hitia o te râ!
I te omuaraa o te oraraa o Papa
Ua fanauhia to matou metua tane i te 20 no tiurai 1931, i te oire no Cap, e piti avaˈe i muri iho i te poheraa o to ˈna iho metua tane, i muri aˈe i te reira ua topahia o papa i te iˈoa o to ˈna metua tane ra. Mai te tamariiriiraa mai â, ua faaite o Papa i to ˈna here ia Iehova. I te iva-noa-raa o to ˈna matahiti, ua tia o ˈna i roto i te pu rahi tapearaa pereoo auahi o te oire no Cap e te hoê iri no te pororaa i nia iho ia ˈna e ua faaooo to ˈna mau hoa haere haapiiraa ia ˈna. I te 11raa o to ˈna matahiti, ua pûpû oia ia ˈna ia Iehova na roto i te bapetizoraa i roto i te pape. I te tahi taime e tonohia o Papa o ˈna anaˈe iho ia poro i roto i te hoê aroâ taatoa. I te 18raa o to ˈna matahiti, ua faatere o ˈna i te Haapiiraa o Te Pare Tiairaa e te hoê pǔpǔ tuahine kerisetiano ruhiruhia i roto i te hoê oire iti tapiri i te oire no Cap.
I te matahiti 1954 ua faaite te Taiete Watch Tower e e faatupuhia te mau tairururaa nunaa i te matahiti i muri iho i Europa. Ua hinaaro rahi o Papa e haere atu, aita râ ta ˈna moni i navai no te tere atu i reira mai te oire no Cap mai. No reira ua rave o ˈna i te ohipa e toru avaˈe te maororaa ei taata tuatapapa i te mau huru o te taoˈa i roto i te mau heruraa veo i Rhodésie Apatoerau (i teie nei Zambie). Tei roto te mau fare tapihaaraa e hiˈopoahia ˈi te heruraa repo i te uru raau no Afirika.
Ua ite o Papa e e rave rahi mau Ite Afirika i Rhodésie Apatoerau, no reira i to ˈna tapaeraa ˈtu ua imi e ua iteahia mai ratou e a ˈna e ua haapii o ˈna i te vahi o ta ratou mau putuputuraa. Noa ˈtu e aita o ˈna i ite i te paraparau na roto i to ratou reo, ua apiti râ o ˈna ia ratou e ua tae tamau oia i te mau putuputuraa o te Amuiraa o te Heruraa a te mau Ite no Iehova. Mea faaino roa te feia no Europa e ohipa ra i te mau heruraa i te iri e te faaino nei ratou na roto i ta ratou mau huru paraparau i te feia no Afirika. O Papa râ, ua faaite noa o ˈna i te maitai.
I te hopea o na avaˈe e toru, ua haere te hoê rave ohipa no Afirika e ere i te hoê Ite e farerei ia Papa e ua ani atu e: “Ua ite anei oe e nafea râ matou ia tuô ia oe?” Ua ata te taata e ua parau e: “Te tuô nei matou ia oe e Bwana [Tane] Pare Tiairaa.”
I te matahiti 1955, ua nehenehe o Papa e tae atu i te mau tairururaa te “Basileia tei upootia” i Europa. I reira ua farerei o ˈna ia Mary Zahariou, o tei riro ei vahine na ˈna i te matahiti i muri iho. I muri aˈe i to raua faaipoiporaa, ua tere raua i Parma, Ohio, i Marite.
I Afirika Hitia o te râ
I te roaraa o te hoê tairururaa mataeinaa i te mau Hau Amui no Marite, ua faataehia te hoê titau-manihini-raa i te feia o tei ruru atu, oia hoi ia tavini i te vahi e hiaai-rahi-hia ra te tauturu. Ua faaoti to ˈu nau metua e haere i Afirika Hitia o te râ. Ua rave raua mai ta te Taiete Watch Tower i faaue atu. Ua haaputu raua i te moni no te hoo i te mau titeti no te haereraa ˈtu e no te hoˈiraa mai ia ore noa ˈtu ta papa ohipa e itehia mai, no te mea o te feia anaˈe e ohipa ta ratou te faatiahia ia faaea roa i roto i taua tuhaa fenua ra.
I te noaaraa te mau buka ratere, te mau parau faatia no te faaea i roto i te fenua, e te mau parau tomoraa, i te avaˈe tiurai 1959, ua reva o Papa raua Mama na nia i te hoê pahi tapihooraa mai te oire no New York e tae atu i Mombasa na te oire no Cap. E maha hebedoma te maororaa o te tere. I Mombasa ua farii-popou-hia raua na te mau taeae kerisetiano o tei haere atu na mua ˈˈe ia raua no te tavini i te vahi i titau-rahi-hia te tauturu. I to ratou tapaeraa ˈtu i Nairobi, ua itea ia Papa te hoê rata na ˈna. O te pahonoraa ïa i ta ˈna aniraa no te hoê ohipa ei taata tuatapapa i te mau huru o te taoˈa i roto i te Tuhaa Tuatapaparaa i te huru o te fenua i Entebbe, Ouganda. Ua rave o Papa raua o Mama i te pereoo auahi no te tere atu i Kampala, Ouganda, i reira o Papa i te uiuiraahia e i te tihepuraahia. I taua taime ra, hoê anaˈe Ite i Entebbe-Kampala, o George Kadu.
Ua aufau te hau faatere aihuaraau i te haapiiraa a Papa i te reo o te fenua, te Luganda. Ua oaoa o ˈna, i te mea e ua faanaho o ˈna e haapii i te reira noa ˈtu eaha te ravea ia aravihi aˈe oia i roto i te taviniraa. I muri aˈe, ua tauturu atoa o Papa i te huriraa o te buka iti ra “Teie parau apî maitai o te Basileia” na roto i te reo Luganda.
Aita o Papa i mǎtaˈu i te pororaa ia vetahi ê. Ua paraparau oia i te feia atoa no Europa i roto i to ˈna ra vahi, e ua poro tamau oia i te feia no Uganda. Ua poro atoa o ˈna i te auvaha ture rahi no Afirika i Uganda. Aita taua taata ra i faaroo noa i te poroi o te Basileia, ua titau manihini atoa râ oia ia Papa raua o Mama ia tamaa.
Ua fanauhia to ˈu tuahine, o Anthe, i te matahiti 1960, e ua fanauhia vau i te matahiti 1965. Ua here mau to matou utuafare i te mau taeae e te mau tuahine i roto i te amuiraa haihai o te maraa râ i te pu oire, Kampala. I te mea e o matou anaˈe te mau Ite uouo i pihai iho ia Entebbe, ua farerei matou i te tahi mau tupuraa arearea. I te hoê mahana ma te manaˈo-ore-hia ua haere te hoê hoa o Papa i Entebbe e ua tamata oia i te farerei ia Papa. Aita oia i manuïa tae roa ˈtu i te taime a ani ai o ˈna e: “Ua matau anei outou e piti na hoa faaipoipo no Europa e Ite no Iehova?” Ua faahoro oioi te taata ia ˈna i te fare o Mama raua o Papa.
Ua faaruru atoa matou i te mau huru tupuraa fifi mau, tae noa ˈtu te faarururaa e piti orureraa hau e te mauhaa tamaˈi. Ua pupuhi te mau nuu a te faatereraa i te hoê taime i te hoê taata no te hoê pǔpǔ taata iri ê. I te rui e te po, eita te mau pupuhiraa e faaea. I te mea e e opanihia ia haere i rapae i te hora 6 i te po tae roa ˈtu i te hora 6 i te poipoi aˈe, e faatupuhia te mau putuputuraa i te mau avatea i roto i te fare o to ˈu nau metua tupuna i Entebbe.
I muri aˈe, i te iritiraahia te opaniraa, ua faahoro o Papa ia matou i Kampala no te Haapiiraa o Te Pare Tiairaa. Ua faatoro te hoê faehau i te hoê pupuhi i nia ia matou, ua tapea i to matou pereoo, e ua ani mai e te haere ra matou ihea. E tamariirii noâ ïa vau i taua taime ra, e e pae matahiti to Anthe. I to Papa faataa-mǎrû-raa, ma te faaite i te faehau i ta matou mau Bibilia e mau buka, ua vaiiho o ˈna ia matou ia tere.
I te matahiti 1967, i muri aˈe fatata e vau matahiti i Ouganda, ua faaoti to ˈu nau metua e hoˈi atu i te mau Hau Amui no Marite no te tahi mau fifi maˈi e mau hopoia utuafare. Ua riro matou ei mau melo no te amuiraa Canfield, Ohio, i reira o Papa i te taviniraa ei matahiapo. I reira ua rahi te here o to ˈu nau metua i te mau taeae mai ta raua i here hohonu i te amuiraa iti i Kampala.
Te hereraa i te haapiiraa kerisetiano
I te matahiti 1971 ua fanauhia to ˈu taeae o David. A paari ai matou, ua faaamuhia matou i roto i te hoê utuafare tei î i te here e te mahanahana. Ma te feaa ore ua tupu te reira no te taairaa here mau ta to ˈu nau metua i atuatu i te tahi e te tahi.
I to matou nainairaa, e taio noa na o Papa ia matou te hoê aamu bibilia i nia i te roi, e pure oia, e i muri iho, ma te ite-ore-hia e Mama, e horoa o ˈna na matou i te tahi totora ovirihia i roto i te papie anaana. Ua haapii amui noa matou i ta matou Pare Tiairaa matou rii anaˈe, noa ˈtu teihea roa matou. I te mau tau faafaaearaa a te fetii, ua haapii matou i te reira i te hoê taime i nia i te hoê mouˈa e i te tahi atu taime a hiˈo noa ˈi i te moana. Ua tapao pinepine o Papa e teie vetahi o ta ˈna mau haamanaˈoraa oaoa roa ˈˈe. Ua parau o ˈna e te peapea nei o ˈna no te feia o te ore e fanaˈo nei i te oaoa rahi ta te hoê haapiiraa utuafare e nehenehe e horoa.
No te faaiteraa i te here ia Iehova, ua haapii o Papa ma te horoa i te hiˈoraa. Ia tae mai te hoê vea apî o te Pare Tiairaa aore ra o te A ara mai na! aore ra ia haponohia mai te tahi atu buka a te Watchtower, e taio taatoa o Papa i te buka. Ua haapii o ˈna ia matou e eita e tia ia haafaufaa ore i te parau mau bibilia, ia faariro râ i te reira ei taoˈa faufaa rahi mau. Hoê o ta matou taoˈa faufaa roa ˈˈe o te Bibilia ma te faahororaa ïa a Papa. Fatata i te mau api atoa ua tapaopaohia te mau nota no roto mai i ta ˈna mau tuatapaparaa. I teie nei ia taio matou i ta ˈna mau tapaopaoraa i te hiti api, mai te huru ra e te faaroo noa ra matou i ta ˈna haapiiraa e ta ˈna aˈoraa ia matou.
Ua haapao maitai tae noa ˈtu i te hopea
I te avaˈe no me 1991, i roto i te taviniraa, ua tupu tauê te maˈi mafatu i nia ia Papa. Tau hebedoma i muri iho, ua tâpûhia o ˈna e e au ra e ua manuïa te reira. Teie râ, i te po i muri iho i te tâpûraa, ua niuniu mai te fare maˈi ia matou. Ua tahe noa te toto o Papa, e ua peapea roa te mau taote. Ua tâpû-faahou-hia o ˈna i taua po ra no te tamata i te tapea i te taheraa ma te manuïa ore râ. Aita te toto o Papa i paari.
I te mahana i muri iho, ua rahi roa te maˈi o Papa, ua paraparau te mau taote e to ˈu metua vahine anaˈe e i muri iho e to ˈu taeae apî aˈe ia ˈu no te turai ia matou ia farii i te hoê pâmuraa toto i nia iho ia Papa. Teie râ, ua parau aˈena o Papa i te mau taote e eita oia e farii i te pâmuraa toto i roto i te mau huru tupuraa atoa. Ua faataa o ˈna ia ratou i te mau tumu niuhia i nia i te mau Papai no to ˈna patoiraa i te toto, ua parau râ o ˈna e e farii o ˈna i te mau ravea monoraa aita e toto to roto.—Levitiko 17:13, 14; Ohipa 15:28, 29.
Ua faatupu te au-ore-raa puai o te mau melo e rave rahi o te tino rapaauraa i te hoê huru iriâraa i roto i te vahi rapaauraa ru. I te tahi taime ua hau atu te reira, apitihia e te ino-roa-raa o te oraora-maitai-raa o Papa, i tei nehenehe e maraa ia matou. Ua tiaoro matou i te tauturu a Iehova e ua tamata atoa matou i te faaohipa i te mau manaˈo tauturu ohie ta matou i fanaˈo. No reira i to matou haereraa i te vahi rapaauraa ru, e ahu au maitai to matou e e faatura matou i te tino rapaauraa. Ua anaanatae mau â matou i te huru o Papa ma te ani i te mau uiraa faufaa mau, e ua haamauruuru matou i te mau melo atoa o te tino rapaauraa o tei haapao ia Papa.
Ua tapao te tino rapaauraa i ta matou mau tutavaraa. Tau mahana noa i muri iho, ua topa rii te iriâ. Ua tamau noa te mau utuutu maˈi o tei haapao ia Papa i te hiˈopoa i to ˈna haereraa i mua noa ˈtu e aita ratou i faanaho-maoro-hia no te haapao ia ˈna. Ua mǎrû roa atoa te hoê taote o tei iriâ i nia ia matou e ua ani roa ˈtu ia Mama e eaha to ˈna huru. Ua tauturu atoa ta matou amuiraa e to matou mau fetii ma te here ia matou. Ua hapono mai ratou i te maa e e rave rahi mau rata faaitoito mau, e ua pure ratou no matou.
Ma te peapea, aita o Papa i ora mai i te rapaauraa. Ua pohe oia hoê ahuru mahana i muri aˈe i to ˈna tâpûraa matamua. Ua oto rahi matou ia Papa. I te tahi taime, mea teimaha mau te mau manaˈo no to ˈna moeraa. Auaa râ, te tǎpǔ ra to tatou Atua e e ‘amo oia i te zugo no tatou,’ e ua haapii matou i te turui atu i nia iho ia ˈna mai tei ore i itehia aˈenei.—Salamo 68:19.
Te tiaturi papu nei matou paatoa e e tamau noa matou i te tavini ia Iehova ma te haapao maitai e ia nehenehe matou e oaoa i te iteraa ia Papa i roto i te ao apî.—Mareko 5:41, 42; Ioane 5:28; Ohipa 24:15.
[Hohoˈa i te api 21]
O Frank Smith e to ˈna metua vahine, o Phyllis, i te oire no Cap
[Hohoˈa i te api 22]
O Papa raua o Mama i to raua mahana faaipoiporaa
[Hohoˈa i te api 23]
No te bapetizoraa matamua i Entebbe, ua tarahu te mau taeae i te apoo pape a te hoê taata rahi no Afirika
[Hohoˈa i te api 23]
Te aroharaa mai tei matauhia
[Hohoˈa i te api 24]
O Papa raua o Mama na mua noa ˈˈe i te poheraa o Papa