VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w95 1/8 api 25-29
  • Te mau haamaitairaa o te tuutuu ore

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te mau haamaitairaa o te tuutuu ore
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te mau hiˈoraa o te tuutuu ore
  • E horoa Iehova i ‘te varua moˈa i te feia i ani atu ia ˈna ra’
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2007
  • A horo i te hororaa ma te faaoromai tamau
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1991
  • ‘Ia faaoromai tatou’
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 1999
  • Te manuïaraa maoti te tamau-noa-raa
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 2000
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
w95 1/8 api 25-29

Te mau haamaitairaa o te tuutuu ore

E VAHINE heleni o ˈna o te ora ra i Phénicie i te matahiti 32 o to tatou nei tau. E maˈi rahi to ta ˈna tamahine, e te imi hua nei o ˈna i te hoê ravea rapaauraa ia ˈna. I te faarooraa oia i te taeraa mai te hoê taata ê i to ˈna vahi—te hoê taata ê o tei tuiroo no ta ˈna mau puai faaoraraa i te maˈi—ua hinaaro roa o ˈna e ite ia ˈna e e ani atu i ta ˈna tauturu.

I to ˈna farereiraa ia ˈna, ua tuturi oia i raro, e ua autâ: “E te Fatu, e te Tamaiti a Davida, e aroha mai oe ia ˈu; ua rahi roa te pohe o tau tamahine i te hoê demoni.” I te na reiraraa, ua ani te vahine heleni ia Iesu ia faaora i ta ˈna tamahine.

Te feruri ra anei outou i te itoito e te haehaa i titauhia ia nehenehe o ˈna e na reira? Ua riro o Iesu ei taata e te vai ra ia ˈna te tahi puai e te tahi roo, e ua haapapu o ˈna na mua ˈtu e aita oia i hinaaro e ia ite te taata i to ˈna vahi faaearaa. Ua afai oia i ta ˈna mau pǐpǐ i Phénicie no te haamâha i te rohirohi, eiaha râ no te ohipa i rotopu i te mau Etene faaroo ore. Hau atu, e ati Iuda o Iesu e e Etene taua vahine ra, e ma te feaa ore ua ite o ˈna i te au ore rahi o te mau ati Iuda ia amuimui atu i te mau taata haavahavahahia o te mau nunaa. Teie nei râ, ua mau papu o ˈna i ta ˈna faaotiraa ia noaa mai te hoê ravea rapaauraa no ta ˈna tamarii.

Ua tamata o Iesu e ta ˈna mau aposetolo i te faataui i te manaˈo o te vahine i te imiraa i te tauturu i taua taime ra. I te omuaraa, aita o Iesu i paraparau ia ˈna. I muri iho, no ta ˈna mau piiraa tamau e te tuutuu ore, ua parau te mau aposetolo, o tei fiu roa, ia Iesu e: “A tuu atu ia ˈna ia haere na, te pii noa maira oia i muri iho ia tatou.”

Aita râ taua vahine ra i tuu. Maoti râ, ua tipapa roa o ˈna i te avae o Iesu, ma te parau e: “E te Fatu ê! e turu mai oe ia ˈu.”

Ma te haapapu i ta ˈna hopoia matamua i te mau tamarii a Iseraela e, i te hoê â taime, ma te tamata i te faaroo e te manaˈo papu o teie vahine, ua faataa o Iesu ma te î i te aroha ia ˈna e: “E mea au ore ia rave i te maa a te tamarii [o Iseraela] ra a titiri atu ai na te urî [te mau Etene].”

Maoti i te inoino i te faahitiraa au ore no nia i to ˈna nunaa, ua pahono o ˈna ma te haehaa e te tuutuu ore e: “Oia mau, e te fatu, te amu nei râ te urî i te huˈa rii maa i mairi no nia i te amuraa a to ratou ra mau fatu.”

Ua haamaitai o Iesu i te tuutuu ore o te vahine heleni na roto i te fariiraa i to ˈna faaroo e te faatupuraa i ta ˈna mau tiaororaa. A feruri na i to ˈna oaoa i to ˈna hoˈiraa ˈtu i te fare e i to ˈna iteraa e ua ora roa ta ˈna tamahine!—Mataio 15:21-28; Mareko 7:24-30.

Mai teie vahine o te senekele matamua, e tia ia tatou ia ohipa ma te tuutuu ore i roto i ta tatou mau tutavaraa ia faaoaoa ia Iehova e ia noaa ia tatou to ˈna farii maitai. Mai tei tupu na i nia i te vahine heleni, te haapapu maira te Bibilia e e haamaitaihia to tatou tuutuu ore “i te parau maitai.”—Galatia 6:9.

Eaha te tuutuu ore? No te aha e titauhia ˈi te reira? Na te aha e nehenehe e faaere ia tatou i te reira, ia faarue aore ra ia tuu tatou? Eaha te mau haamaitairaa ta tatou e fanaˈo mai te peu e e faatupu tatou i teie nei i te tuutuu ore i te taviniraa i to tatou Poiete e Metua, o Iehova?

Te tatara ra te hoê titionare i te parau haa ra “tuu ore” oia hoi “te tapea-papu-raa ma te aueue ore i te tahi fa, huru, aore ra opuaraa, noa ˈtu te mau haafifiraa, te mau faaararaa, aore ra te mau fifi. . . . te tamau-noa-raa i te ora; te vai-maoro-raa.”

Te faaitoito pinepine ra te Bibilia i te mau tavini a Iehova ia rave ma te tuutuu ore i to ˈna hinaaro. Ei hiˈoraa, te parauhia ra ia tatou e “e mata na . . . i te imi i te basileia,” “tei maitai ra e tapea maite,” “tamau uˈana maite â i te pure,” e “eiaha . . . e rohirohi” i te raveraa i te mea maitai.—Mataio 6:33; Tesalonia 1, 5:21; Roma 12:12; Galatia 6:9.

I te mau mahana atoa o te oraraa, ua riro te tuutuu ore ei huru maitai te tia ia tatou paatoa ia faahotu e ia faatupu no te ora. Aita anaˈe, eita tatou e nehenehe e faatupu i te tahi mea mau, e te vai maoro. A rave na i te hiˈoraa o te hoê aiû o te tamata ra i te tia i nia e i te haere ma te peretete. Mea varavara roa i te itehia i te hoê tamarii o te haapii oioi i te tia e i te haere ohie i te hoê noa mahana. Mai te mau aiû, eita e ore ua tamata noa tatou paatoa e aita tatou i manuïa e rave rahi taime hou a manuïa roa ˈi tatou i te haere. Eaha te ohipa e tupu mai te peu e, ia topa tatou i te taime matamua, e faaea roa tatou? E haere noâ ïa tatou ma to tatou mau rima e mau turi avae! Mea faufaa roa te tuutuu ore no te tapae i te mau tapao faufaa e no te faarahi i te mau aravihi e te faatura ia ˈna iho. Mai ta te hoê parau paari tuiroo e faahiti ra, “Eita roa ˈtu tei upootia e faarue, e eita roa ˈtu tei faarue e upootia.”

Ua taa te mau pionie e mea maoro ratou i roto i taua taviniraa ra e eita te mau aravihi taa ê e haamanuïa. E titauhia râ te tuutuu ore, te hoê manaˈo papu ia rave taatoa i te hinaaro o Iehova, e te itoito i mua i te mau fifi no te hoê taime poto, tae noa ˈtu te hepohepo. E tia ia tatou ia tapea maite i te tapao e fanaˈo e a muri noa ˈtu i te mau haamaitairaa a te Atua.

Oia mau, te titau nei tatou paatoa, o te imi nei i te farii maitai o Iehova, e ia upootia i roto i te hororaa no te ora i te tuutuu ore, te tamau-noa-raa, e te faaoromai. Maoti teie mau huru maitatai, e nehenehe tatou e erehia i te farii maitai o Iehova e te haamaitairaa o te oraraa mau.—Salamo 18:20; Mataio 24:13; Timoteo 1, 6:18, 19.

Mea pinepine e mea fifi roa ˈˈe no te hoê kerisetiano ia ohipa ma te tuutuu ore i roto i ta ˈna mau ohipa i te pae varua i ta ˈna mau hopoia ê atu. E tia i te hoê tane ia rave puai i te ohipa i ta ˈna vahi raveraa ohipa no te haamâha i te mau hinaaro i te pae tino a to ˈna utuafare, e e ‘rohirohi roa’ o ˈna no te faatere i te hoê haapiiraa bibilia tamau e ta ˈna vahine e ta ˈna mau tamarii. Na te aha e haafifi ra i te rahiraa ia ohipa ma te tuutuu ore i roto i te mau ohipa kerisetiano?

Hoê tumu o te haaparuparuraa ïa, no to tatou mau paruparu iho. Ia manaˈo noa tatou ma te tano ore i ta tatou mau hape, e ahoaho tatou e e faarue tatou, ma te manaˈo e eita roa ˈtu Iehova e faaore i ta tatou mau hara atoa.

Te tahi atu tumu o te huru morare tia ore, te ohipa ino, e te feiiraa o te ao nei. (Ioane 1, 2:15, 16) Hoê o te ‘mau peu maitatai’ ta te mana o te ao nei e nehenehe e faaino, o te tuutuu ore kerisetiano ïa.—Korinetia 1, 15:33.

E nehenehe to tatou tuutuu ore i roto i te ohipa pororaa e haaparuparuhia e te patoiraa aore ra te tâuˈa-ore-raa a te mau taata i ta tatou taviniraa moˈa. Ma te inoino rahi, e faaoti tatou e aita teie mau taata i roto i ta tatou tuhaa fenua e hinaaro ra i te parau mau. E turai paha te reira ia tatou ia aniani e, ‘Eaha te apî?’ e ia faarue i ta tatou haamaitairaa taa ê o te taviniraa.

E nehenehe atoa tatou e hemahia e te huru feruriraa faatia noa o te ao nei. No te aha e tia ia tatou ia aro e ia faatusia rahi ia tatou, area hoi vetahi pae ra e au ra e mea navenave to ratou oraraa aore ra e oraraa ohie roa to ratou?—A faaau e te Mataio 16:23, 24.

No te tamau noa i te rave i te hinaaro o Iehova, e tia ia tatou ia ahu i te huru taata kerisetiano e ia ora ma te varua, eiaha râ ma te tino. (Roma 8:4-8; Kolosa 3:10, 12, 14) E tauturu te hiˈoraa tatou i te manaˈo o Iehova no nia i te tumu parau ia amo tatou i ta tatou mau ohipa faufaa mau i te pae varua.—Korinetia 1, 16:13.

Te mau hiˈoraa o te tuutuu ore

Ua horoa o Iehova ia tatou e rave rahi mau hiˈoraa faauruahia o te mau tavini o tei tapea noa i to ratou taiva ore e to ratou haapao maitai ia ˈna i roto e rave rahi mau tamataraa ino mau. Na roto i te tuatapaparaa i te reira, e ite tatou e nafea ia faatupu e ia faaohipa i te tuutuu ore kerisetiano e no te aha e mea faufaa roa te reira.

Te hiˈoraa rahi roa ˈˈe to Iesu ïa, o tei mauiui rahi no te faahanahana i te iˈoa o Iehova. Te faaitoito ra te Bibilia ia tatou ia haapii maite i ta ˈna mau ohipa no nia i te paieti tuutuu ore: “E teie nei, ua haaatihia tatou e taua nahoa rahi i ite nei, e haapae tatou i te mau mea teimaha atoa, e te ino e hara ˈi tatou nei, a horo tamau maite ai i teie nei hororaa i mua ia tatou nei, ma te tiatonu maite to tatou mata ia Iesu, i te tumu e te faaoti i to tatou faaroo; o tei faaoromai i te [pou haamauiuiraa], aore i haapao i te haama, i te maitai i tuuhia mai i mua i tana aro; e te parahi ra i teie nei i te pae atau i te terono o te Atua ra. E haamanaˈo maite hoi ia ˈna, o tei faaoromai i te reira huru faaino a te feia rave hara ia ˈna ihora, ia ore hoi outou ia toaruaru, ia ore ia taiâ to outou aau.”—Hebera 12:1-3.

Mea roa mau te hororaa no te ora, e ere i te hoê hororaa poto. No reira e titauhia ˈi te tuutuu ore kerisetiano. Te tapao, oia hoi te reni hopea, eita paha oia e itehia i roto i te tuhaa rahi o te hororaa. Ia papu maitai te tapao i roto i to tatou feruriraa e tia ˈi, ia nehenehe noa hoi tatou e naea i te reira i roto i te feruriraa i te roaraa o te hororaa taatoa o te titau rahi ia tatou. Ua tapea noa o Iesu i teie huru hohoˈa i roto i te feruriraa i mua ia ˈna, oia hoi, ‘te oaoa o tei tuuhia i mua ia ˈna.’

Eaha ïa to roto i teie oaoa no te mau kerisetiano i teie nei mahana? A tahi, te haamauruururaa o te ora pohe ore i nia i te raˈi no vetahi e te ora mure ore i nia i te fenua no e rave rahi. Oia atoa te oaoa e tupu mai i te iteraa e ua faaoaoa te hoê taata i te mafatu o Iehova e ua haa no te faaraa i te iˈoa o te Atua.—Maseli 27:11; Ioane 17:4.

Te vai atoa ra i roto i teie nei oaoa te hoê taairaa piri roa e te oaoa e o Iehova. (Salamo 40:8; Ioane 4:34) E haapuai e e turu taua huru taairaa ra, e horoa te reira i te puai i te hoê taata ia horo noa ma te faaoromai e ia ore e faarue. Hau atu, e haamaitai Iehova i taua taairaa ra na roto i te niniiraa i to ˈna varua moˈa i nia i ta ˈna mau tavini, i te faahopearaa e itehia te oaoa rahi e te raveraa i te ohipa ma te oaoa.—Roma 12:11; Galatia 5:22.

E faufaahia tatou ia tuatapapa tatou i te hiˈoraa o Ioba no nia i te faaroo tuutuu ore. E taata hara oia e mea iti roa to ˈna ite no nia i te mea e faaruruhia ra e a ˈna. No reira i te tahi taime, e faatia o ˈna ia ˈna iho e e erehia o ˈna i te tiaturiraa. Teie râ, ua tapea maite o ˈna i to ˈna manaˈo papu e faaite noa i to ˈna taiva ore ia Iehova e eiaha roa ˈtu e haamoe Ia ˈna. (Ioba 1:20-22; 2:9, 10; 27:2-6) Ua haamauruuru o Iehova ia Ioba no to ˈna paieti tuutuu ore, ma te horoa na ˈna i te mau haamaitairaa i te pae varua e i te pae materia e tae noa ˈtu te tiaturiraa o te ora ure ore. (Ioba 42:10-17; Iakobo 5:10, 11) Mai ia Ioba, te faaruru nei paha tatou i te mauiui e te ereraa rahi i roto i to tatou oraraa i teie nei mahana, e nehenehe râ tatou e tiaturi papu i te haamaitairaa a Iehova i nia i to tatou faaoromai haapao maitai.—Hebera 6:10-12.

I teie nei tau, ua faatupu te mau Ite no Iehova paatoa i te tuutuu ore kerisetiano i te raveraa i te hinaaro o Iehova. Ei hiˈoraa, ua huti ta ratou ohipa tuutuu ore na te mau fare e te tahi atu huru pororaa i mua i te taata e ta ratou poroi i to ratou iho ara-maite-raa e te ara-maite-raa o te ao nei. Ua rave te mau ravea haapurororaa parau e rave rahi mau faahitiraa no to ratou itoito e no to ratou manaˈo papu ia poro i te parau apî maitai noa ˈtu te patoiraa e te mau tamataraa. Ua papai roa te hoê o ratou i teie pereota e “Eita te hoê taata e nehenehe e ape i te mau Ite no Iehova!”—Mataio 5:16.

Ua haamaitai Iehova i te mau tutavaraa tuutuu ore o ta ˈna mau Ite ma te hotu rahi i roto i te taviniraa. A tapao na i te hiˈoraa o vetahi mau Ite tei î i te aravihi i Italia i te mau matahiti 1960, tau 10 000 Ite o tei poro i te hoê nunaa e ua hau atu i te 53 000 000 huiraatira. I roto i te hoê oire e 6 000 taata, aita e Ite to reira. Ua patoi-etaeta-hia te taviniraa a te mau taeae o tei haere atu i reira.

I te mau taime atoa ua haere te mau taeae i reira no te poro, e haaati e rave rahi mau vahine, e tane atoa, o te oire i te mau tamaroa, ma te faaitoito ia ratou ia apee i te mau Ite e ia hiohio ia ratou e ia maniania rahi. I muri noa ˈˈe te tahi minuti, e tia na i te mau taeae ia faarue e ia haere i te tahi atu oire. Ei tutavaraa ia horoa iho â ratou i te hoê faaiteraa taatoa i te mau taata o taua oire ra, ua faaoti te mau taeae e poro i reira i te mau mahana ûa rahi noa, ma te tiaturi e eita ratou e faahuehuehia e te mau tamaroa. Ua tapao ratou e eita te mau taata o te oire e faarari ia ratou no te faahuehue noa i te feia poro. Na roto i taua ravea ra ua horoahia te hoê faaiteraa maitai. Ua iteahia mai te mau taata anaanatae. Ua haamatahia te mau haapiiraa bibilia apî. Ei faahopearaa, aita noa i haamauhia te hoê amuiraa ruperupe i roto i taua oire nainai ra, ua rave-atoa-hia râ te ohipa pororaa i te mau mahana maitai. Ua tamau noa Iehova i te haamaitai i te tuutuu ore o ta ˈna mau Ite i roto i taua vahi ra e i Italia taatoa. I teie nei ua hau atu i te 200 000 Ite no Iehova i taua fenua ra.

Mea rahi mau te mau haamaitairaa o te tuutuu ore i te raveraa i te mea tia. Maoti te puai o te varua a te Atua, ua nehenehe te mau Ite no Iehova e faatupu i te hoê upootiaraa aore i itehia aˈenei i roto i te aamu o te taata, oia hoi te pororaa i te parau apî maitai o te Basileia, i te mau uputa e ma te tahi atu ravea, i te mau mirioni taata. (Zekaria 4:6) Ua ite ratou ma te oaoa i te parau tohu a te Bibilia o tei faatupuhia i roto i te maraaraa e te itoito o te faanahonahoraa a Iehova i nia i te fenua nei. (Isaia 54:2; 60:22) Ua tapea ratou i te hoê haava manaˈo maitai i mua i te Atua, e te oaoa nei ratou i te tiaturiraa o te ora mure ore. Hau atu i te reira, te fanaˈo nei ratou i te hoê taairaa piri roa e te Poiete, te Atua ra o Iehova.—Salamo 11:7.

[Hohoˈa i te api 25]

Ua haamaitai o Iesu i te tuutuu ore haehaa o teie vahine heleni

[Hohoˈa i te api 26]

E apitihia i te oraraa i roto i te Paradaiso e vai ra i mua i te mau kerisetiano i teie nei mahana i te oaoa

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono