VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w94 1/9 api 22-25
  • Oaoa i roto i te hoê autaeaeraa mau na te ao nei

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Oaoa i roto i te hoê autaeaeraa mau na te ao nei
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te ôraa mai i roto i te hoê autaeaeraa
  • Te faaaanoraa i te taviniraa ma te taime taatoa
  • Te hoê tamataraa no to mâua autaeaeraa
  • Mau taeae haapao maitai i Etiopia
  • Upootia i nia i te faanahoraa pǔpǔ
  • Oaoa no to matou autaeaeraa
  • Te autaeaeraa i rotopu i te mau nunaa: Mea papu maitai te reira!
    A ara mai na! 1990
  • Afirika Apatoa — Ehia rahiraa nunaa, ehia rahiraa aroraa, tera râ, ua iteahia te hau e vetahi
    A ara mai na! 1986
  • E nehenehe anei te ao e tahoê?
    A ara mai na! 1993
  • Hoê oraraa ruperupe i roto i te taviniraa ia Iehova
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova—2001, Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2001
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
w94 1/9 api 22-25

Oaoa i roto i te hoê autaeaeraa mau na te ao nei

FAATIAHIA MAI E WILLIE DAVIS

I te matahiti 1934 ra, e aehuehuraa rahi tei itea i roto i te ao nei, e tei roto te fenua Marite i te ahoaho rahi i te pae faanavairaa faufaa. Taa ê atu i te vahi tufaraa taoˈa i haapaohia na te feia ohipa ore i Cleveland, Ohio, ua tupu te hoê aroraa i rotopu i te hoê mutoi e te hoê taata no roto i te pǔpǔ autahoê itehia. Ua pupuhi te mutoi e ua haapohe hoi i te taata no roto i te pǔpǔ autahoê i to ˈu mama ruau o Vinnie Williams te iˈoa, tei ite i te ohipa i tupu.

UA TAMATA te mau taata no roto i te pǔpǔ autahoê i te faariro i teie mau haapoheraa taata ei ati i te pae no te hiˈo-tahi-raa i te huru o te taata, inaha e vahine ereere to ˈu mama ruau e e taata uouo te mutoi. Ua opere ratou i te mau parau haamaramaramaraa o ta ratou pǔpǔ ma te mau upoo parau ra “Te mau mutoi no Cleveland e hiˈo i te huru o te taata” e “Ia tahoohia teie mau taparahiraa taata.” Ua faanaho te mau taata no roto i te pǔpǔ autahoê e ua haapao atoa ratou i te hunaraa o to ˈu mama ruau. Te vai ra ta ˈu hohoˈa no te mau taata i amo i to ˈna afata—e mau taata uouo anaˈe ratou e e mau melo no te pǔpǔ autahoê. Te afai anaˈe ra ratou pauroa i to ratou poro rima i nia mai te ravehia a muri aˈe ei taipe no te mana ereere.

I te poheraa o to ˈu mama ruau, tei roto vau i te opu o ta ˈna tamahine, e e maha avaˈe i muri aˈe vau e fanauhia ˈi. Ua paari au ma te maumau te reo ia paraparau vau. Eita ta ˈu e nehenehe e parau ma te ore e ûˈu, no reira ua ô atoa vau i roto i te tuhaa no te haapiiraa i te parau i te mau taime matamua o ta ˈu nei tau haapiiraa.

Ua taa to ˈu na metua i te paeraa o to ˈu matahiti, e na to mâua metua vahine i rave ia mâua to ˈu tuahine. I te ahururaa o to ˈu matahiti, ua haamata aˈera hoi au i te haere e opere i te faraoa ia faaoti te haapiiraa, no te tauturu i roto i te mau haamâuˈaraa a te utuafare. E piti matahiti i muri iho, ua haamata aˈera vau i te rave i te ohipa na mua ˈˈe e i muri aˈe i te taime haapiiraa e ua riro maira hoi au ei imi moni matamua no te utuafare. Ia mau to ˈu metua vahine i te fare maˈi e a titauhia ˈi e ia tâpûhia o ˈna e rave rahi taime, ua faarue aˈera vau i te haapiiraa e ua haamata aˈera hoi i te rave i te ohipa ma te taime taatoa.

Te ôraa mai i roto i te hoê autaeaeraa

I te matahiti 1944, ua vaiiho mai te hoê tane Ite no Iehova i te buka ra “Te Parau mau e faatiamâ ia outou” (beretane) i te vahine a to ˈu taeae fetii, e ua ô atura vau i roto i te haapiiraa bibilia tei haamata e o ˈna. I taua iho matahiti ra, ua haamata aˈera vau i te apiti atu i roto i te Haapiiraa o te Taviniraa Teotaratia i roto i te amuiraa no te pae Hitia o te râ. Hoê â fifi to mâua te aratai haapiiraa o Albert Cradock, oia hoi e fifi i te pae no te paraparau, ua haapii râ oia e nafea ia haapaiuma i te reira. Ua riro mau â oia ei faaitoitoraa no ˈu!

E rahiraa Italia, Polonia, Honegeria, e ati Iuda anaˈe tei te vahi ta matou e faaea ra, e te mau taata o te amuiraa no roto mai ïa i teie mau nunaa taata e te tahi atu mau nunaa. O mâua te vahine a to ˈu taeae fetii te mau Marite ereere matamua i amui atu i roto i teie amuiraa taata uouo, aita râ te mau Ite i faaite aˈenei i to ratou manaˈo paetahi i nia ia mâua. Inaha, e titau tamau mai na ratou ia ˈu e haere i to ratou fare e tamaa.

I te matahiti 1956, ua haere atura i te pae apatoa o te fenua Marite no te tavini i te vahi e hinaaro-rahi-hia ra te mau tavini. Ia hoˈi mai au i te pae apatoerau i Ohio i te tau veavea, no te tairururaa mataeinaa, e rave rahi mau taeae no Cleveland tei haere mai e farerei ia ˈu e tei faaite mai i to ratou anaanatae rahi i ta ˈu ohipa taviniraa. Ua haapii mai to ratou huru ia ˈu i te haapiiraa faufaa roa: Ia tamau noa “te taata atoa [i te ore] e haapao i ta ˈna anaˈe ihora, e haapao atoa râ i ta vetahi ê ra maitai.”—Philipi 2:4.

Te faaaanoraa i te taviniraa ma te taime taatoa

I muri aˈe i to ˈu taviniraa e toru matahiti ma te taime taatoa i roto i te ohipa pororaa ei pionie, i te avaˈe novema 1959, ua titauhia vau e haere e tavini i te Betela no Brooklyn, te pu rahi a te mau Ite no Iehova i roto i te ao nei, e vai ra i New York. Ua haapaohia vau no te Tuhaa Utaraa. Ua riro maira hoi to ˈu raatira ohipa o Klaus Jensen, e te taeae hoê â to mâua piha taotoraa o William Hannan, e nau taata uouo hoi raua toopiti atoa ra, ei mau metua varua no ˈu. Ua tavini raua toopiti atoa fatata e 40 matahiti i te Betela i te taime au e tae atu ai.

I te omuaraa o te mau matahiti 1960, fatata e 600 rahiraa melo o te fetii no te Betela, e fatata e 20 rahiraa Marite ereere. E mai reira mai, ua haamata aˈera te fenua Marite i te aehuehu i roto i te aroraa i te parau no te hiˈoraa i te huru o te taata, e ua ino roa ˈˈera hoi te mau auraa i roto i te nunaa ereere e te nunaa uouo. Tera râ, te haapii maira te Bibilia e “e ore te Atua e haapao i te huru o te taata,” e eita atoa hoi tatou e na reira. (Ohipa 10:34, 35) Ua riro te mau aparauraa i te pae varua e tupu i te taime tamaaraa, i te mau poipoi atoa i te Betela, ei faaitoitoraa i ta matou opuaraa e farii i te manaˈo o te Atua i roto i taua mau tuhaa ra.—Salamo 19:7.

A tavini noa ˈi au i te Betela i Brooklyn, ua farerei au ia Lois Ruffin, te hoê pionie no Richmond mai i Virginie, e ua faaipoipohia mâua i te matahiti 1964 ra. Ta mâua opuaraa, te faaea-noa-raa ïa i roto i te taviniraa ma te taime taatoa, e no reira i muri aˈe i to mâua faaipoiporaa, ua hoˈi atura mâua i te pae apatoa no te fenua Marite. Ua tavini na mua mâua ei pionie taa ê, e i muri iho i te matahiti 1965 ra, ua titauhia aˈera vau i roto i te tuhaa haaati. E i roto i te roaraa o na ahuru matahiti i muri aˈe, ua haere mâua e farerei i te mau amuiraa i roto i te mau hau no Kentucky, Texas, Louisiane, Alabama, Georgie, Caroline apatoerau, e Mississippi.

Te hoê tamataraa no to mâua autaeaeraa

E mau matahiti tauiraa rahi mau taua mau matahiti ra. Hou aˈe mâua e haere mai ai i te pae Apatoa, ua faataa-ê-hia te uouo i te ereere. E opani na te ture i te mau taata ereere ia apiti atu i roto hoê â fare haapiiraa, ia tamaa i roto hoê â fare tamaaraa, ia taoto i roto hoê â hotera, ia hoohoo i roto hoê â mau fare toa, aore ra ia inu i roto hoê â mau vahi inuraa pape e te mau taata uouo. Tera râ, i te matahiti 1964 ra, ua haamau te fenua marite i te Parau no te mau Tiaraa Tivira e opani roa e ia faataa-ê-hia te uouo e te ereere i roto i te mau vahi haere-rahi-hia e te huiraatira, e tae noa ˈtu te parau no te utaraa. No reira, aita ˈtura ïa te ture e opani faahou e ia faataa-ê-hia te iri ereere i te iri uouo.

No reira, teie atura ïa te mau uiraa: E amui faahou anei te mau taeae e te mau tuahine i roto i te mau amuiraa uouo anaˈe e ereere anaˈe, e e faaite anei ratou i to ratou here te tahi i te tahi e to ratou hamani maitai te tahi i te tahi aore ra e turai anei te faaheporaa a te ao nei e te mau manaˈo hohonu no tahito mai ia ratou, ia patoi i te parau no te tahoê-faahou-raa? Ua riro mau â ei tautooraa te haapaoraa i te faaueraa a te Papai e na ô ra e: “Ei atiraa aroha mau to outou ia outou iho, i te aroha taeae ra; i te faaturaraa ˈtu te tahi i te tahi.”—Roma 12:10.

Maoro noa ˈtu â te hoê taata e nehenehe ai e haamanaˈo, te manaˈo matamua e matara mai, i te pae Apatoa iho â râ o te fenua Marite, mea haihai aˈe ïa te mau taata ereere. Ua faaô-maitai-hia teie manaˈo i roto i te feruriraa o te taata na te mau huru tuhaa atoa o te totaiete, tei roto atoa te mau ekalesia. No reira, e ere roa ˈtu i te mea ohie no te tahi mau taata uouo ia faatuea ia ratou i te mau taata ereere. Ua riro mau â te reira ei taime tamataraa no to matou autaeaeraa—no te mau ereere e te mau uouo.

Auaa râ hoi, ia hiˈohia te mau mea atoa, te vai ra te hoê pahonoraa faahiahia mau i roto i te parau no te tahoê-faahou-raa ta matou mau amuiraa. Aita te mau senekele haapiiraa no nia i te parau no te hiˈoraa mea rahi aˈe tera nunaa i tera, i ore oioi noa. Inaha, a haamata ˈi te autahoêraa, ua farii-maitai-hia te reira na te mau taeae, e e rave rahi hoi o ratou tei oaoa roa i te neheneheraa ratou e farerei amui.

Te vahi faahiahia, ua tahoê atoa mai te tahi mau taata e ere i te Ite i roto i te autahoêraa o ta tatou mau amuiraa. Ei hiˈoraa, i te oire no Lanett i Alabama, ua anihia ˈtu te feia tapiri mai i te Piha no te Basileia aita anei ratou e patoi ra ia haere mai te mau taata ereere i te mau haaputuputuraa. Ua rave aˈera te hoê vahine uouo paari i te rima o te hoê taeae, e ua na ô atura e: “A haere mai na i to matou nei vahi e a haamori i te Atua mai ta oe e hinaaro!”

Mau taeae haapao maitai i Etiopia

I te matahiti 1974 ra, ua oaoa roa mâua i te fariiraa e pae avaˈe e te afa faaineineraa mitionare, i te Haapiiraa Bibilia no Gileada a te Watchtower i te oire no New York. Ua tonohia mâua no te fenua afirika o Etiopia. No mau noa ˈtura te faatereraa a te emepera ra o Haile Selassie, e ua tapeahia hoi oia i roto i te fare tapearaa. E i te mea hoi e ua opanihia ta matou ohipa pororaa, ua mauruuru roa ïa matou i te huru autahoê mahanahana mau o to matou autaeaeraa kerisetiano.

Ua ora mâua e ua tavini hoi i pihai iho e rave rahi o te feia i tapeahia i muri iho, no te faaôraa ratou ia ratou i roto i te haamoriraa mau. Ua haapohe-atoa-hia hoi vetahi o to mâua mau hoa here mau. Ua riro o Adera Teshome ei hoa matahiapo no ˈu i roto i te amuiraa o te oire pu no Etiopia, o Addis Ababa.a I muri aˈe e toru matahiti fare auri, ua haapohehia aˈera oia. Papu maitai, ua peapea rahi roa ta ˈna vahine. Auê râ hoi i te mauruuru te tahi mau matahiti i muri aˈe, ia itehia to ˈna oaoa rahi ia ˈna i tavini ei pionie e!

O Worku Abebe, te tahi atu taeae haapao maitai, tei faautuahia e vau taime* i te utua pohe. Aita râ oia i mǎtaˈu aˈenei i te reira! I te taime hopea vau e ite atu ai ia ˈna, ua faaite maira oia ia ˈu i to ˈna nau tariˈa ta te mau tiai mau auri i tairi i ta ratou mau poro pupuhi. E parau na oia ma te hauti e e tairihia na oia i te mau poro pupuhi e toru taime i te mahana, i te tamaaraa poipoi, te tamaaraa avatea e i te tamaaraa ahiahi. Noa ˈtu â ïa e ua pohe o ˈna i teie nei, te haamanaˈo nei â te mau taeae ia ˈna ma te here.

O Hailu Yemiru te tahi atu taeae ta ˈu e haamanaˈo nei ma te here.* Ua faaite oia i to ˈna here hohonu mau no ta ˈna vahine. Ua tapeahia oia, e i te mea hoi e ua hapû oia e ua fatata roa i te fanau, ua ani atura o Hailu i te mau hui mana o te fare auri e eita anei e nehenehe e na ˈna aˈe e mono i ta ˈna vahine i roto i te fare tapearaa. I muri aˈe, no te oreraa oia e taiva i to ˈna faaroo, ua haapohehia aˈera oia.—Ioane 15:12, 13; Ephesia 5:28.

No te huru tupuraa politita e ino noa ˈtura i Etiopia, ua haere atura mâua i Kenya i te matahiti 1976 ra. E hitu matahiti te maoro to mâua taviniraa i roto i te ohipa ratereraa, i te haereraa e farerei i te mau taeae i roto e rave rahi mau fenua i te pae Afirika Hitia o te râ—mai te fenua Kenya, Etiopia, Soudan, Seychelles, Ouganda, e Tanzanie. Ua tere atoa vau i Burundi e i Rwanda e rave rahi taime ei melo no te hoê pǔpǔ e tia ˈtu no te paraparau i mua i te feia mana, no nia i te haamanaraa i ta matou ohipa i roto i taua mau fenua ra.

Ua oaoa roa vau i te hoˈiraa vau i Etiopia i te avaˈe tenuare o te matahiti 1992 ra no te amui atu i roto i te tairururaa mataeinaa matamua i tupu i reira i muri aˈe i te tatararaahia i te opaniraa o ta matou ohipa. Aita e rave rahi o te mau melo i tae mai e o tei hau atu hoi i te 7 000, i matau te tahi i te tahi, inaha ua farerei noa na te mau taeae na mua ˈˈe i roto i te mau pǔpǔ rii nainai. I te mau mahana tataitahi o te tairururaa, mea rahi tei tae mai e piti hora na mua ˈˈe te porotarama e haamata ˈi e e faaea maoro na ratou i te ahiahi, ma te fanaˈo i to matou autaeaeraa here mau.

Upootia i nia i te faanahoraa pǔpǔ

E rave rahi senekele to tera e tera puhapa i Afirika aro-uˈana-noa-raa. Ei hiˈoraa, i Burundi e i Rwanda, mea maoro no te mau pǔpǔ rahi roa ˈˈe, te mau Hutu e te mau Tutsi, au-ore-noa-raa te tahi i te tahi. Mai te tiamâraa mai iho â taua na fenua nei i te fenua Belegika i te matahiti 1962 ra, to te mau tausani mau melo o taua na pǔpǔ e piti nei i te taparahi-tamau-noa-raa te tahi i te tahi. No reira, auê ïa te oaoa e, ia ite i te mau melo o taua na pǔpǔ e piti nei tei riro mai ei mau Ite no Iehova, ia ohipa amui i roto i te hau! Ua faaitoito te here mau ta ratou i faaite i te tahi e te tahi e rave rahi atu â mau taata ia faaroo mai i te mau parau mau o te Bibilia.

Na reira hoi, ua faatupu te mau pǔpǔ i Kenya i te au ore i roto ia ratou. Auê ïa taa-ê-raa i roto i te autaeaeraa kerisetiano o te nunaa o Iehova i Kenya e! E nehenehe outou e ite i te mau nunaa no te mau huru pǔpǔ atoa i tahoê mai no te haamoriraa, i roto i te mau Piha o te Basileia. Ua riro mau â ei oaoaraa no ˈu i te iteraa vau e rave rahi mau taata i te tuuraa i to ratou au ore uˈana i tera pǔpǔ e tera pǔpǔ i te hiti e i te faaiteraa i to ratou here mau no te mau taeae e te mau tuahine no te tahi atu mau pǔpǔ.

Oaoa no to matou autaeaeraa

Ia hiˈo vau i muri i na matahiti e 50 o to ˈu amuiraa ˈtu i roto i te faanahonahoraa a te Atua, e î roa to ˈu mafatu i te mauruuru ia Iehova e i ta ˈna tamaiti o Iesu Mesia. Mea faahiahia mau â ia hiˈo i te mau ohipa ta raua i faatupu no te fenua nei! Parau mau, aita te mau huru tupuraa i maitai noa i roto i te nunaa o te Atua, e aita atoa hoi i teie nei mahana. Eiaha atoa e manaˈo e e nehenehe te mau hanere matahiti haapiiraa a te ao a Satani no nia i te manaˈo paetahi, e ore taue noa. Inaha hoi, te vai tia ore noa nei â tatou.—Salamo 51:5.

A faaau noa ˈi au i te faanahonahoraa a Iehova e te ao nei, ua î roa to ˈu mafatu i te mauruuru no to tatou autaeaeraa mau i roto i te ao nei. Te haamanaˈo nei â vau i te here mahanahana mau o taua mau taeae no Cleveland ra, e mau taeae uouo anaˈe hoi ratou paatoa, tei tauturu mai ia ˈu ia haere i mua i roto i te parau mau. E ia ite atu vau i to tatou mau taeae i te pae apatoa no te fenua Marite, te uouo e te ereere, ia mono i to ratou mau manaˈo paetahi na roto i te here autaeae mau, ua oaoa roa to ˈu mafatu. E i muri iho, ia ˈu i haere i te fenua Afirika e ia ˈu i ite papu mea nafea te Parau a Iehova i te neheneheraa e faaore i te mau au-ore-raa i roto i tera pǔpǔ e tera pǔpǔ, ua rahi roa ˈtu â vau i te mauruuru i te autaeaeraa i roto i te ao nei.

Oia mau, ua faaite papu te arii ra o Davida i to ˈna ruhiruhiaraa, ia ˈna i parau e: “Inaha hoi, te maitai e te popou, ia parahi atoa te mau taeae ma te au maite!”—Salamo 133:1.

[Nota i raro i te api]

a Te mau hohoˈa o Adera Teshome raua o Hailu Yemiru e itehia i te api 177 o te Buka matahiti 1992 a te mau Ite no Iehova; e itehia te aamu no nia ia Worku Abebe i te mau api 178-81.

[Hohoˈa i te api 23]

I te hunaraa o to ˈu mama ruau

[Hohoˈa i te api 24]

Te mau Ite Tutsi e Hutu e ohipa amui ra ma te hau

[Hohoˈa i te api 25]

O vau e ta ˈu vahine o Lois

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono