E nehenehe anei te ao e tahoê?
‘E mea pinepine roa, e au ra e o te riri i to taata-tupu te parau rahi o te matahiti 1992.’
TEIE ïa te faaauraa a te Newsweek i te mau tupuraa. Te na ô faahou ra teie vea e: “Teie mau amahamaharaa—te aroraa te tahi i te tahi, te opu i te opu, te nunaa i te nunaa—e ohie noa tatou i te na reira, e no te mau tupuraa o teie nei matahiti e ô mai ïa te manaˈo feaa e e nehenehe râ anei tatou e aore ra aita e tapiri tahoê i te reira.”
E ere i te mea maoro i teie nei e te tumu parau rahi o te ao nei o te haaatiraahia ïa te oire o Yugoslavia, te taparahiraa rahi e te hamani-ino-raa i te pae taatiraa. I Bosnia e i Herzegovina anaˈe iho, ua taparahi-pohe-hia e ua moe e 150 000 taata. E ua faarue fatata 1 500 000 i to ratou mau fare. E papu anei ia oe e eita teie mau huru tupuraa e tupu i to oe vahi?
Te faaara ra te tia o te mau Nunaa Amui o José-María Mendiluce e: “E ere i te mea fifi ia taui te taata ei matini no te hae e no te taparahi. . . . Te manaˈo ra te feia no te pae Tooa o te râ e e aroraa uˈana te tupu ra e toru noa hora i te atea ia Venise no te mea e mea taa ê iho â te feia no Balkan i te tahi atu feia no Europa. E manaˈo hape ati mau teie.”
I te mouraa te taatiraa o te mau repubirita no Rutia i te matahiti 1991, ua ite-oioi-hia te haaviraa uˈana o te tahi opu i te tahi atu opu. Fatata 1 500 taata tei taparahihia, e e 80 000 e tia hapa tei hopoi-ê-hia i te repubirita tahito no Rutia i Georgia. E mau hanere tei pohe, e mau tausani tei afai-ê-hia ma te tamaˈi i Moldova. Ua pohe atoa te taata i roto i te mau aroraa i rotopu ia Armenia e ia Azerbaijan, e mai te reira atoa i te tahi atu mau repubirita tahito no Rutia.
O te fenua Rutia iho te repubirita rahi roa ˈˈe o te taatiraa o te mau repubirita no Rutia. I reira atoa hoi te titau ra e rave rahi mau opu taa ê i ta ratou iho faatereraa tiamâ. No reira, i teie tau veavea ua papai te vea European e: “Ua purara te Amuitahiraa Rutia.” Te parau ra teie vea e: “I roto i te mau hebedoma i mairi iho nei, e toru tuhaa fenua tei maiti ia riro mai ratou iho ei repubirita . . . E toru faahou â tei faaite i te hebedoma i mairi e apee ratou i te reira.”
Ia haamauhia te mau fenua o tei faataa ê ia ratou, e nehenehe oe i te fifihia i te mau iˈoa matau-ore-hia, mai ia Kaliningrad, Tatarstan, Stavropolye, Chechnya, Vologda, Sverdlovsk, Bashkortostan, Yakutiya, e o Primorye. Aita anei te reira i au i te ohipa i tupu i Yugoslavia tahito ra—i reira te haamauraahia o Serbia, Croatia, e o Slovenia e te vai atu â te tahi atu mau fenua o te na reirahia?
Ua faahiti te taata papai hau o te mau Hau amui no Marite o Warren Christopher i te parau no “te mapiharaa mai te aroraa i rotopu i te mau opu, te mau haapaoraa e te mau pǔpǔ o tei haavîhia e mea maoro i teie nei,” e ua ui oia e: “Ahiri e aita e ravea i itehia ia ora amui te mau pǔpǔ opu taa ê i roto i te hoê â fenua, ehia ïa rahiraa fenua te noaahia mai?” Ua parau oia e mau tausani ïa te naeahia.
Te amahamaharaa i te mau vahi atoa
I to oe manaˈoraa, ehia rahiraa aroraa i rotopu i te mau opu, te mau haapaoraa e te mau pǔpǔ tei haamata i te omuaraa o teie matahiti? E na ô mai paha oe e 4, 7, 9, 13, peneiaˈe e 15? I Febuare, ua numera The New York Times e 48! Eita paha te afata teata e faaite mai i te mau hohoˈa o te mau tino î i te toto e te mau tamarii o te riaria roa no teie e 48 vahi, no reira anei râ e ore ai te mauiui o te feia tei roohia i te ati i te riro ei mea mau?
E mea varavara te hoê vahi o te ao o te ore e tupuhia te tamaˈi. I Nigeria, i reira te vai ra e 200 pǔpǔ opu, te mǎtaˈuhia ra te tamaˈi tivila. “E nehenehe teie huru aroraa,” ta te vea ra Time e faatia ra, “e tairi i na tootoru pǔpǔ opu rahi roa ˈˈe—Hausa, Ibo e Yoruba—te tahi i nia i te tahi.” Te na ô faahou ra e: “Mai ta te tahi feia hiˈopoa e manaˈo ra, ua riro o Nigeria ei Yugoslavia o te tiai noa ra ia tupu.” Ua pau atoa te fenua o Liberia i te pae Tooa o te râ no Afirika i te haavîraa uˈana i rotopu i te mau opu taa ê. Ua turuhia te hoê raatira pǔpǔ tamaˈi e te mau opu Gio e Mano no te faataahuri i te peretiteni, no roto mai oia i te opu Krahn. Ua hau atu i te 20 000 tei taparahi-pohe-hia i roto i te tamaˈi tivila tei tupu mai i muri iho, e e mau hanere tausani taata tei hopoi-ê-hia.
I Afirika Apatoa, te aro ra te feia Uouo i te feia Ereere ia noaa ia ratou i te faatereraa politita. E ere râ te tamaˈi i rotopu noa i te Ereere e te Uouo. I te matahiti mairi i aˈenei anaˈe iho, e 3 000 tei taparahi-pohe-hia i roto i te mau aroraa i rotopu i te mau pǔpǔ Ereere.
I Somalia fatata 300 000 tei pohe e hoê mirioni aita ïa to ratou e fare faahou na roto i te aroraa te hoê pǔpǔ i te tahi atu ma te hope na roto i te tamaˈi tivila. I Burundi e i Rwanda, ua itehia mai e mau tausani feia pohe i te aroraa te opu Hutus i te opu Tutsis i teie mau matahiti hopea nei.
E au ra e eita te mau tamaˈi i rotopu i te mau ati Iuda e te feia Arabia i Iseraela, i rotopu i te feia haapaoraa Inidia e te feia haapaoraa Mahometa i Inidia, e i rotopu i te mau Porotetani e te mau Katolita i Ilerane e faaea aˈe. Ua tupu atoa te haavîraa uˈana i rotopu i te mau opu taa ê i te matahiti i mairi aˈenei i Los Angeles, Kalifornia, ma te haapohe hau atu i te 40 taata. Ia faaea tapiri anaˈe te mau taata no roto i te mau opu, te mau nunaa aore ra te mau haapaoraa taa ê, e pinepine te mau aroraa ino mau i te tupu mai.
E nehenehe ra anei te mau taata e faaafaro i teie parau haafifi o te aroraa i rotopu i te mau opu taa ê?
Te mau tutavaraa amui a te taata
Ei hiˈoraa, a hiˈopoa na tatou eaha tei tupu i muri iho i te mau tutavaraa i Yugoslavia tahito ra e i roto i te Taatiraa o te mau repubirita no Rutia. I te matahiti 1929, ua haamauhia Yugoslavia no te tamataraa i te tahoê i roto i te hoê fenua te mau pǔpǔ opu e rave rau e ora ra i Europa apatoa hitia o te râ. Ua haamau-atoa-hia te Taatiraa o te mau repubirita no Rutia, ia amuimui te mau taata no roto mai i te mau opu, te mau haapaoraa, e te mau nunaa e rave rau. I te roaraa o te mau ahuru matahiti, i roto i na fenua toopiti te vai ra te mau faatereraa pu etaeta no te tapea amui ia ratou, e e au ra e ua haapii na huiraatira toopiti i te ora amui.
“Te tabula fenua no nia i te mau opu na mua ˈˈe i te tamaˈi i Bosnia, e i Yugoslavia atoa, e au ïa i te iri huruhuru o te mimi taehae ra,” ta te hoê raatira Serbe e faataa ra. “Ua amuimui roa te mau taata.” I te mea mau, fatata e 15 i nia i te hanere o te mau faaipoiporaa i Yugoslavia tei rotopu i te mau taata no te mau opu taa ê. Ua haamau-atoa-hia te hoê â huru tahoêraa i te amuiraahia te mau pǔpǔ opu taa ê i roto i te Taatiraa o te mau repubirita no Rutia.
No reira ïa, ua hitimahuta roa te taata, i muri aˈe i te mau ahuru matahiti e au ra e te vai ra te hau, ua tupu mai te haavîraa uˈana. I teie nei mahana, mai ta te hoê taata papai vea i parau, “te hamani nei [te taata i teie nei] i te tabula fenua na nia i te huru o Yugoslavia i te matamua i te pae o te opu, te haapaoraa e te nunaa.” No te aha, i te toparaa teie mau faatereraa etaeta, teie mau fenua i te amahamaharaa?
Te mau tumu o teie tupuraa
Eita iho â te taata e hae i te taata o te tahi atu opu. Mai ta te hoê himene tuiroo i parau aˈenei, e tia ‘ia haapii-maite-hia oe hou a maoro roa ˈi, hou te ono aore ra te hitu aore te vau matahiti eiaha ia hae i te mau taata atoa ta to outou fetii e hae atoa ra.’ Te parau ra teie himene no nau hoa faaipoipo apî no roto mai i te mau opu taa ê. Ia au i te parau o Zarka Kovac taata ite no nia i te oraora-maitai-raa o te feruriraa e te feia no Yugoslavia “aita rea e taa-ê-raa rahi na nia i te huru o te tino.” Noa ˈtu â ïa, eita e taahia teie haavîraa uˈana rahi roa. “E tâpûpû oe i te tino pohe eiaha oe ia ite faahou e o to taeae teie,” ta Kovac i parau.
Ma te maramarama, teie huru haeraa ˈtu i te tahi atu opu e ere ïa i te huru mau o te taata. Ua haapii-maitai-hia te taata e te feia e politita ra e te mau fetii ma te faahaamanaˈo ia ratou i te mau raveraa taehae i tahito ra. O vai ïa to muri mai i teie mau mea atoa? I to ˈna tamataraa i te taa i te riaria o te tamaˈi, ua tae te hoê taata no te pae tapihooraa i Sarajevo i te faaoti e: “I muri aˈe hoê matahiti tamaˈi i Bosnia te tiaturi nei au e o Satani teie e faatere huna nei. E ohipa taehae maamaa mau teie.”
Noa ˈtu â e eita te rahiraa e tiaturi ra e te vai ra te Diabolo ra o Satani, te faahiti ra te Bibilia e te vai mau ra te hoê taata ite-ore-hia, puai aˈe i te taata e o te ohipa ra ma te ino mau i nia i te haerea o te taata. (Mataio 4:1-11; Ioane 12:31) Ia feruri anaˈe oe i te reira—te taatoaraa o te ino aita e faaauraa, te hae rahi e te haavîraa uˈana—e farii paha ïa oe e aita mau te Bibilia e parau hauti ra ia na ô oia e: “O tei parauhia o te diabolo ra, e o Satani hoi, o tei haavare i to te ao atoa nei.”—Apokalupo 12:9; Ioane 1, 5:19.
Maa hihi tiaturiraa
Ia hiˈopoa tatou i te arepurepuraa i tupu iho nei i roto i te ao nei, e au ra e tei te atea ê roa te moemoeâ ia tahoê te huitaata. Te haafifi nei te aroraa te hoê nunaa i te tahi atu e te hoê opu i te tahi atu i te oraraa o te taata aitâ i itehia aˈenei. I ropu mau râ i teie pouri taotao, te anaana maite ra maa hihi tiaturiraa. I te tau veavea no te matahiti 1993, ua faaite te hoê pǔpǔ taata no roto mai i te mau pǔpǔ e aro ra te tahi i te tahi i te amuitahiraa o tei faatia ia ratou ia faaore i te aroraa i te tahi atu opu e ia ohipa amui ma te here e te tahoê.
Ia faaau-anaˈe-hia e te ohipa e tupu ra, teie taairaa o ˈna hoi te tumu rahi o tei faaamahamaha pinepine i te huitaata—te haapaoraa ïa. Te faatia ra te vea Time e: “Ia hiˈopoa-maite-anaˈe-hia te riri no nia i te opu, aore ra no nia i te nunaa i raro aˈe i te paa e ite oe e o te haapaoraa te tumu . . . Te haere ra te riri i rotopu i te mau haapaoraa i te ino mau e te rahi roa.” Na roto i te hoê â parau, te faahiti ra te vea India Today e: “Ua riro te haapaoraa ei reva i ravehia no te faatupu i te mau taparahiraa faufau mau . . . E tuu mai oia i te haavîraa uˈana rahi roa e e puai haamouraa rahi mau.”
Parau mau, e tuhaa iho â ta te haapaoraa i roto i teie fifi, e ere i te ravea no te faatitiaifaro. Teie râ, te pǔpǔ tei faahitihia iho nei te parau—e pǔpǔ e numera rahi taata—ua faaite ïa e e nehenehe te haapaoraa e tahoê, eiaha râ e faaamahamaha. O vai ma to roto i teie pǔpǔ? E no te aha ratou i manuïa ˈi ma te papu e aita hoi te tahi pae i manuïa? Ei pahonoraa te titau nei matou ia taio outou i to muri iho tumu parau. I te na reiraraa e noaa ia oe i te manaˈo apî no nia i te oraraa o te huitaata a muri aˈe.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 11]
Vahi hunaraa maˈi i Bosnia. Haley/Sipa Press