VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w92 1/12 api 18-20
  • Ua parare te mau haamaitairaa a te Haapiiraa Gileada na te ara

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ua parare te mau haamaitairaa a te Haapiiraa Gileada na te ara
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te mau aˈoraa a te feia e horoa i te haapiiraa
  • Te faaineineraa a Gileada i roto i to ˈna faaroo moˈa roa ˈˈe
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • Na te aau tae e aratai i te taata i Gileada
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova—2001, Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2001
  • Ei feia haapii manuïa no te riro mai ei mau mitionare manuïa
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Ia rearea e ia oaoa ia Iehova
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
w92 1/12 api 18-20

Ua parare te mau haamaitairaa a te Haapiiraa Gileada na te ara

E FAUFAA poto noa to te haapiiraa e horoahia e teie nei ao tahito. I te mea e ua niuhia oia i nia i te mau manaˈo taata nei maoti hoi i te parau mau a te Atua, eita oia e faataa mai i te tumu mau o te oraraa. Mea taa ê roa râ te Haapiiraa Gileada. I roto i ta ˈna mau parau omuaraa i te tufaraa parau tuite o te 93raa o te pǔpǔ no Gileada, ua faataa mai o Theodore Jaracz no te Tino Aratai e te horoa ra teie fare haapiiraa i te hoê haapiiraa faufaa mau. Mai ta te Salamo 119:160 e faaite ra, “E parau mau ta oe [ta te Atua].” No reira, mea na roto ïa i te manaˈo oaoa rahi to te mau 6 000 taata i tae mai, faarooraa i te porotarama tufaraa parau tuite i te 13 no setepa 1992.

Teie te upoo parau o te oreroraa parau matamua o te poipoi, i vauvauhia mai e Lon Schilling no te Tomite a te Fare faaapuraa e te faaamuraa animala a te Watchtower, “A tamau â i te upootia i nia i teie nei ao e to ˈna arii.” Ua tuu te Taeae Schilling i te tapao i nia i te Apokalupo 12:11 e ua faataa mai oia e te faaite ra teie irava e toru ravea ia noaa mai te re: (1) maoti te toto o te Arenio, (2) na roto i te pororaa, e (3) na roto i te faatupuraa i te manaˈo haapae ia ˈna iho. Ua faahaamanaˈo oia i te feia haapii e e rave rahi mau tavini a Iehova o tei faaite i teie huru feruriraa e ua farii atoa ratou i te faaruru i te pohe no te tapea i to ratou taiva ore e to ratou haapao maitai.

“A haapao maitai i te tiaturi i horoahia mai,” o te upoo parau ïa i vauvauhia mai e John E. Barr no te Tino Aratai. Na roto i to ˈna reo mahanahana, ua faaau oia i te tiaturi e vai ra i rotopu ia Iehova e ta ˈna mau tavini e te tiaturi e faatupuhia i roto i te hoê faaipoiporaa maitai. Ma te faaohipa i te mau manaˈo no roto mai i te Timoteo 2, 1:12, 13, ua faaitoito oia i te feia haapii ia haapao maitai i to ratou tiaturi na roto i te tapea-maite-raa i “te hiroa parau mau” a te Bibilia. Ua haamatara oia e e tia ia faariro i te haapiiraa tataitahi ei tuhaa faufaa roa o te porotarama o te mahana e ua faaue mǎrû atu oia i te feia haapii ia ore ia horoa haumani noa i te mau pahonoraa i te putuputuraa, ia haafaufaa mau râ ratou i te reira.

Na William Van De Wall no te Tomite haapao i te taviniraa i horoa mai i te oreroraa parau i muri iho, “A faaite i to outou here no te feia e au i te mamoe.” Ua ani oia i te feia haapii e eaha te mau huru o ta ratou e titau i te taote rapaau i to ratou utuafare, e ua faaitoito atura oia ia ratou ia faaite i te hoê â tapitapiraa, te hamani maitai, e te aroha o ta ratou iho e haafaufaa ra.

Ua hohora o Daniel Sydlik no te Tino Aratai ma te putapû mau i te tumu parau “E tia te mau mea atoa i te Atua.” Ua faahaamanaˈo oia i te feia haapii e ua ata o Aberahama e o Sara i te parau e au ra e eita e tupu oia hoi e fanau mai raua i te hoê tamaiti i to raua ruhiruhiaraa. E rave rahi mau parau tǎpǔ a te Atua e au ra e eita e tupu ia au i te hiˈoraa taata nei; teie râ, mai ta te melahi i ani atu ia Aberahama, “te vai atura anei te hoê mea e ore e tia ia Iehova ia rave?” (Genese 18:14) Ua faaitoito Taeae Sydlik i te feia haapii ia faaite i te faaroo i roto i te mana o te Atua ia faatupu i te mau mea e au ra e eita e tupu, ia ore to ratou faaroo ia paruparu aore ra ia tutaperepere, noa ˈtu e eaha te mau haafifiraa o ta ratou e farerei.

Te mau aˈoraa a te feia e horoa i te haapiiraa

O na taeae horoa i te haapiiraa e piti no Gileada i paraparau mai i muri iho. Na mua, ua vauvau mai o Jack D. Redford i te tumu parau “Ia noaa te hoê roo maitai i mua i te Atua.” Ua haaferuri mai oia e, te mea e horoa mai i te hoê roo maitai aore ra ino, o te taata iho ïa e amo ra i te hoê iˈoa. Ua faaite oia i te taa-ê-raa i rotopu i te mau iˈoa mai ia Adamu, Nimeroda, Iezebela, Saula, e Iuda e te mau iˈoa mai ia Noa, Aberahama, Ruta, Paulo, e Timoteo. E rave rahi mau manaˈo i taaihia i teie mau iˈoa tataitahi ia au i te huru oraraa o te taata e amo ra i teie mau iˈoa. Ua ani oia i te feia haapii e eaha te roo o ta ratou e amo i roto e 10, e 100, aore ra e 1 000 matahiti—te roo anei o te hoê taata o tei faarue i ta ˈna hopoia aore ra te hoê taata amuamu, aore ra to te hoê anei mitionare taiva ore? Ua aˈo atura oia ia ratou ia haamau i to ratou feruriraa i nia i te mau ravea e te mau tapao, eiaha râ i nia i te mau fifi.

“Te haapao maite ra anei outou i to outou faaroo?” o te upoo parau haaputapû manaˈo ïa i vauvauhia mai e Ulysses V. Glass. Ua faaau oia i te faaroo puai i te hoê aveia o te faaite i te eˈa maitai i te mau taime atoa. E nehenehe te hoê aveia i roto i te hoê pereoo uira e faahapehia na roto i te mau taoˈa auri ovahine, taa ê atu i te mana iho o te fenua, e e tia ia faaorehia teie mau mana faahape. Oia atoa, te faatupu nei teie ao tahito i te mau mana o te nehenehe e faaturori aore ra e haaparuparu i to tatou faaroo mai te peu e e vaiiho noa tatou ia ratou. A faaara ˈi oia i te pǔpǔ haapii i mua i teie mau mana, ua haapopou atoa Taeae Glass ia ratou no to ratou haapao-maite-raa i te mau haerea e te mau manaˈo o vetahi ê.

Ua vauvauhia mai te oreroraa hopea o te poipoi e Albert D. Schroeder, melo no te Tino Aratai. Ua faaitoito oia i te feia haapii ia “Atuatu i te feruriraa mitionare,” ma te haapopou ia ratou no to ratou faaiteraa i te hoê â feruriraa mitionare e to te pǔpǔ haapii matamua i te matahiti 1943 ra, i to ˈna taviniraa ei haapao buka a te haapiiraa. Ua faahiti oia e e feia ratou o te anaanatae i te taata, e natura taata poro to ratou, e mea au na ratou ia arataihia ratou e te varua o te Atua. A tamau noa i te atuatu i teie huru feruriraa, ma te faaohipa maite i te Tatararaa a te ao apî i roto i te haapiiraa tataitahi, o ta ˈna ïa i faaitoito. Ua faahope oia na roto i te hoê tuatapaparaa i te mau irava tataitahi o te Salamo 24 ei hiˈoraa.

I muri iho, ua riro maira te feia haapii no Gileada ei feia tuitehia no Gileada! Ua horoahia ˈtu ta ratou mau parau tuite a taio-puai-hia ˈi te tuhaa fenua e tonohia ˈi ratou, ma te apeehia e te mau haapopouraa a te feia i amui mai.

I te avatea, ua aratai o Calvin Chyke no te Tomite o te Fare neneiraa, i te haapiiraa no Te Pare Tiairaa. I muri iho, ua vauvau te feia haapii i te hoê porotarama au mau, o tei faahiti i te mau ohipa ta ratou i farerei i roto i te pororaa i roto i na avaˈe haapiiraa e pae e oia atoa te mau hohoˈa o te tahi mau fenua i reira to ratou tonoraahia. Taa ê atu i te reira, ua uiuihia te manaˈo o e piti feia faaipoipohia ruhiruhia, e ua faaite raua i te paari e te aravihi i noaa mai ia raua i roto i te mau rahiraa matahiti o to raua taviniraa ei mitionare. Ua hope te avatea na roto i te hoê darama tano maitai oia hoi Eiaha outou e varehia aore ra e faaooo i te Atua.

Ua faarue mai te taata ma te umere, ma te putapû i te iteraa e eaha ta te haapiiraa i te parau mau a te Atua e nehenehe e rave e ma te oaoa i te iteraa e e tamau noa te mau haamaitairaa o teie haapiiraa i te itehia na te ao atoa nei. A faareva ˈi teie na mitionare e 48 i ta ratou mau tuhaa fenua, e rave rahi mau pure o tei pee atoa ˈtu ia ratou, o tei faaite i te hinaaro e te tiaturi hohonu e e riro teie feia haapao maitai ei haamaitairaa no te nunaa o te Atua noa ˈtu eaha te vahi o ta ratou e haere atu.

[Tumu parau tarenihia i te api 19]

Tabula a te Pǔpǔ haapii

Rahiraa fenua i amui mai: 7

Rahiraa fenua i tonohia: 18

Taatoaraa o te feia haapii: 48

Feia faaipoipohia: 24

Faito matahiti au noa: 32.8

Faito matahiti au noa i roto i te parau mau: 15.3

Faito matahiti au noa i roto i te taviniraa taime taatoa: 10.4

[Tumu parau tarenihia i te api 20]

UA FAARAHIHIA TE FEIA TUITEHIA NO GILEADA

I te 21 no tiunu 1992, ua noaa te parau tuite o te mau 24 mitionare no te maharaa o te pǔpǔ no te Fare haapiiraa apiti no Gileada i Selters/Taunus, i te fenua Helemani. Ua naeahia i teie pǔpǔ, e 11 feia faaipoipohia e e 2 tuahine taa noa no roto mai e hitu fenua, i te faito au noa e 32 matahiti, e 14 matahiti bapetizoraa, e e 8.5 matahiti taviniraa ma te taime taatoa i roto i te ohipa poro evanelia. Hau atu i te 2 000 taata o tei tae atu i te tufaraa parau tuite.

Na te Taeae Jaracz i avari i te porotarama na roto i te hoê tuatapaparaa i te Maseli 11:24, e na ô ra e: “E faaani â vetahi ê te rahi ra ta ˈna i te tupuraa.” Ua faahiti oia e e riro te feia haapii i te haapurarahia e ma te papu maitai e faatupu ratou i te maraaraa.

Ua vauvauhia mai te mau oreroraa parau faaitoito no nia i te mau Papai na Richard Kelsey, tiaau no te Tomite o te amaa no Helemani; Wolfgang Gruppe no te Tuhaa haapao i te taviniraa; Werner Rudtke e Edmund Anstadt, e melo atoa raua no te Tomite o te amaa; e na feia horoa i te haapiiraa e piti, o Dietrich Förster e o Lothar Kaemmer. Ua horoa o Albert Schroeder no te Tino Aratai i te hoê oreroraa parau anaanatae oia hoi “A tamau i te riro ei feia maimi i te mau ofai taoˈa i te pae varua.” Te hoê tuhaa faufaa roa o te porotarama, o te tufaraa ïa i te mau tuhaa fenua tonohia i roto e 11 fenua i Afirika, Marite no Ropu, e Europa Hitia o te râ, i muri iho, ua taio te hoê taata tuitehia i te hoê rata na nia i te iˈoa o te pǔpǔ haapii na te Tino Aratai no te faaite i te tapao o to ratou mauruuru hohonu.

[Hohoˈa i te api 18]

93raa o te Pǔpǔ no te Haapiiraa Bibilia Gileada a te Watchtower

I roto i te tabula i muri nei, ua numerahia te mau anairaa taata mai mua mai e haere atu ai i muri, e ua tapaohia te mau iˈoa na te pae aui mai te haamataraa e haere atu ai i te pae atau no te anairaa taitahi.

(1) Hitesman, C.; West, P.; Evans, D.; Hipps, M.; Simonelli, N.; Wood, S.; Corkle, M.; Flores, C.; Thomas, J. (2) Jones, M.; Nissinen, J.; Sponenberg, M.; Zachary, K.; Ravn, G.; Backman, M.; Wettergren, A.; Evans, D.; Flores, R.; Caporale, G. (3) Simonelli, N.; Rechsteiner, M.; Rechsteiner, M.; Ruiz-Esparza, L.; Gerbig, B.; Simpson, C.; Zanewich, C.; Zachary, B.; Ricketts, L.; (4) Simpson, J.; Backman, J.; Corkle, G.; Gerbig, M.; Ricketts, B.; Bagger-Hansen, L.; Jones, A.; Zanewich, K.; Ravn, J.; Hipps, C. (5) Sponenberg, S.; Hitesman, A.; Caporale, L.; Ruiz-Esparza, S.; Thomas, R.; Bagger-Hansen, B.; Wood, M.; West, M.; Wettergren, C.; Nissinen, E.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono