E te mau matahiapo, a haava ma te parau-tia
“E faaroo outou i te parau a to outou mau taeae, e e [haava ma] te parau-tia.”—DEUTERONOMI 1:16.
1. No nia i te haavaraa, eaha te tufaraa hopoia i ravehia, e eaha ta te reira e titau ra i te mau taata haava?
EI HAAVA hau aˈe, ua horoa Iehova i te mana i te pae no te haavaraa na ta ˈna Tamaiti. (Ioane 5:27) I to ˈna aˈe pae, ei Upoo no te amuiraa kerisetiano, te faaohipa nei te Mesia i te pǔpǔ o te tavini haapao maitai e te paari e ta ˈna Tino Aratai no te nomino i te mau matahiapo, o te titauhia i te tahi mau taime ia tia ˈtu ei haava. (Mataio 24:45-47; Korinetia 1, 5:12, 13; Tito 1:5, 9) Ei mau haava mono, te faahepohia ra ratou ia pee maite i te hiˈoraa o na Haava i nia i te raˈi ra, oia hoi o Iehova e o Iesu Mesia.
Te Mesia—Te Haava tei riro ei hiˈoraa
2, 3. (a) Eaha te parau tohu no nia i te Mesia e faaite ra i to ˈna mau huru ei Haava? (b) Eaha te mau manaˈo faufaa te tia ia tapao mai?
2 Ua tohuhia mai no nia i te tiaraa Haava o te Mesia e: “E vai â te varua o Iehova i nia ia ˈna; te varua o te paari e no te ite; te varua faaaˈo e no te puai; te varua no te ite, e no te mǎtaˈu ia Iehova; e rahi hoi to ˈna ite i te mǎtaˈu ia Iehova; e ore hoi ta ˈna parau e faaauhia i tei itea e tana mata; e ore hoi oia e aˈo i ta to ˈna tariˈa i faaroo ra: e haava râ oia i te taata rii ma te parau-tia ra; e tuu hoi oia i te parau au i te feia mamahu o te fenua nei.”—Isaia 11:2-4.
3 A tapao na i roto i teie parau tohu i te mau huru maitatai e nehenehe ai te Mesia e “haava . . . i to te ao atoa nei ma te parau-tia.” (Ohipa 17:31) E haava oia ia au maite i te varua o Iehova, te paari no ǒ mai i te Atua ra, te maramarama, te aˈo, e te ite. A tapao atoa na e e haava oia ma te mǎtaˈu ia Iehova. No reira, e nehenehe “te haavaraa a te Mesia” e faaauhia i “te haavaraa a te Atua.” (Korinetia 2, 5:10; Roma 14:10) Te ara ra oia i te haava i te mau ohipa ia au i te huru haavaraa a te Atua. (Ioane 8:16) Eita o ˈna e haava ia au noa i te huru rapaeau aore ra na nia i te parau e faarooroohia. E haava oia ma te tia no te maitai o te feia haehaa e te feia haihai. Auê ïa Haava faahiahia e! E ua riro mau â oia ei hiˈoraa faahiahia no te mau taata tia ore o te titauhia ia riro ei haava i teie mahana!
Te mau haava i nia i te fenua nei
4. (a) Eaha te hoê o te mau hopoia a te mau 144 000 i roto i te Faatereraa Hoê tausani Matahiti a te Mesia? (b) Eaha te parau tohu e faaite ra e e faatoroahia vetahi mau kerisetiano faatavaihia ei mau haava a vai noa mai ai ratou i nia i te fenua?
4 Te faaite ra te mau Papai e e riro te hoê pǔpǔ iti kerisetiano faatavaihia, o na aposetolo 12 te feia matamua, ei mau haava apiti ia Iesu Mesia i roto i te Mileniuma. (Luka 22:28-30; Korinetia 1, 6:2; Apokalupo 20:4) Ua haavahia e ua faahoˈihia mai te hoê toea o te mau melo faatavaihia o te Iseraela i te pae varua i nia i te fenua nei i te mau matahiti 1918-19. (Malaki 3:2-4) No nia i teie faahoˈiraahia mai o te Iseraela i te pae varua, ua tohuhia mai e: “E faahoˈi mai au i to mau haava ra, mai tei mutaaihora; e tei aˈo ia oe ra, mai tei te matamehai ra.” (Isaia 1:26) No reira, mai ta ˈna i rave “mai te matamehai ra” o te Iseraela i te pae tino, ua horoa mai Iehova na te toea i faahoˈihia mai i te mau haava e te feia aˈo parau-tia.
5. (a) O vai tei ‘haapaohia ei haava’ i muri aˈe i te faahoˈiraahia mai te Iseraela i te pae varua, e mea nafea to ratou faataaraahia i roto i te buka Apokalupo? (b) O vai te tauturu ra i te mau tiaau faatavaihia i teie nei i roto i te ohipa haavaraa, e mea nafea ratou ia faaineinehia ia riro mai ratou ei mau haava aravihi aˈe?
5 A tahi, te ‘feia paari’ i ‘haapaohia ei haava,’ e mau matahiapo faatavaihia anaˈe ïa. (Korinetia 1, 6:4, 5) Te faataahia ra te mau tiaau faatavaihia haapao maitai e te faaturahia i roto i te buka Apokalupo te tapeahia ra i roto i te rima atau o Iesu, oia hoi, i raro aˈe i ta ˈna faatereraa e ta ˈna aratairaa. (Apokalupo 1:16, 20; 2:1) Mai te matahiti 1935 mai â, ua fanaˈo te feia faatavaihia i te turu taiva ore o te “feia rahi roa” e maraa noa ˈtura, e tiaturi nei e ora ˈtu i “te ati rahi” e e ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei. (Apokalupo 7:9, 10, 14-17) I te mea e te fatata maira “te faaipoiporaa a te Arenio,” te rahi noa ˈtura te feia i rotopu ia ratou o te nominohia nei e te Tino Aratai faatavaihia no te tavini ei mau matahiapo e ei mau haava i roto i na hau atu i te 66 000 amuiraa a te mau Ite no Iehova i nia i te fenua nei.a (Apokalupo 19:7-9) Na roto i te arai o te mau haapiiraa taa ê, te faaineinehia ra ratou no te amo i te hopoia i roto i te totaiete o te “fenua apî.” (Petero 2, 3:13) Ua tuu te Haapiiraa no te taviniraa o te Basileia, tei arataihia i te hopea o te matahiti 1991 i roto e rave rahi mau fenua, i te tapao i nia i te faatitiaifaroraa i te mau ohipa haavaraa ma te tia. Te titauhia nei te mau matahiapo o te tia nei ei haava ia pee i te hiˈoraa o Iehova e o Iesu Mesia, ta raua hoi te mau haavaraa parau mau e te parau-tia.—Ioane 5:30; 8:16; Apokalupo 19:1, 2.
Te mau haava ‘o te ohipa ma e mǎtaˈu’
6. No te aha e mea titauhia i te mau matahiapo e tia ˈtu i roto i te mau tomite haava ‘ia ohipa ma te mǎtaˈu’?
6 Mai te peu e te haava ra te Mesia iho ma te mǎtaˈu ia Iehova e te tauturu a To ˈna varua, e hau atu ïa te mau matahiapo tia ore i te na reira atoa! Ia titauhia mai ratou no te tia ˈtu i roto i te hoê tomite haava, e tia ia ratou ia ‘ohipa ma te mǎtaˈu,’ ma te tiaoro i ‘te Metua, o te haava ma te haapao ore i te huru o te taata’ ia tauturu mai ia ratou ia haava ma te parau-tia. (Petero 1, 1:17) E tia ia ratou ia haamanaˈo e te haapao nei ratou i te oraraa o te taata, to ratou ‘ora’ iho, ei mau taata o te ‘titauhia i te hopoia.’ (Hebera 13:17) Ia au i teie manaˈo, e hopoia ta ratou i mua i te aro o Iehova mai te peu e e rave noa ˈtu ratou i te hoê haavaraa hape e nehenehe e apehia. I roto i ta ˈna tatararaa no nia i te Hebera 13:17, ua papai o J. H. A. Ebrard e: “O te hopoia a te tiai mamoe te haapaoraa i te mau taata i horoahia mai e na ˈna e aupuru, e . . . e tia ia ˈna ia amo i te hopoia no ratou paatoa, no te feia o te moe noa ˈtu na roto i ta ˈna ra hape. E parau tura teie. Ia hiˈopoa te tavini tataitahi o te parau, i te mea e ua farii oia ma te opua maite i teie hopoia [faufaa] mau ra.”—A faaau e te Ioane 17:12; Iakobo 3:1.
7. (a) Eaha te tia i te mau haava no teie nei tau ia haamanaˈo, e eaha te tapao o ta ratou e titau? (b) Eaha te mau haapiiraa te tia i te mau matahiapo ia huti mai ia au i te Mataio 18:18-20?
7 E tia i te mau matahiapo o te ohipa ei haava ia haamanaˈo e o Iehova e o Iesu Mesia na Haava mau i roto i te mau huru tupuraa tataitahi. A haamanaˈo na i te parau i faauehia ˈtu i te mau haava i Iseraela: “E ere na te taata ta outou e haava na, na Iehova râ, tei pihai iho hoi oia ia outou ia haava ra. E tena na, ia vai â te mǎtaˈu ia Iehova i nia ia outou . . . e na reira outou ia ore outou ia roohia e te hara.” (Paraleipomeno 2, 19:6-10) Ma te mǎtaˈu faatura, e tia i te mau matahiapo e haava ra i te hoê taata ia tutava maite ia papu ratou e ‘tei pihai iho mau Iehova ia ratou ia haava anaˈe ratou.’ E tia i ta ratou faaotiraa ia au maite i te huru hiˈoraa o Iehova e o te Mesia no nia i teie ohipa. E tia i te mea o ta ratou e ‘taamu’ (e faahapa) aore ra e ‘tuu’ (e faatiamâ), ei auraa taipe, i nia i te fenua ia riro ei mea o tei taamu-ê-na-hia aore ra tei tuu-ê-na-hia i nia i te raˈi—mai te haapapuhia ra ia au i tei papaihia i roto i te Parau faauruahia a te Atua. Mai te peu e e pure ratou ia Iehova na nia i te iˈoa o Iesu, e vai o Iesu i “rotopu” ia ratou no te tauturu ia ratou. (Mataio 18:18-20, nota i raro i te api; Te Pare Tiairaa, 1 no febuare 1991, api 21) E tia i te huru e itehia i te hoê aparauraa no te haavaraa ia faaite e tei rotopu mau â te Mesia ia ratou.
Te mau tiai mamoe ma te taime taatoa
8. Eaha te hopoia matamua a te mau matahiapo i nia i te nǎnǎ, ia au i te hiˈoraa o Iehova e o Iesu Mesia? (Isaia 40:10, 11; Ioane 10:11, 27-29)
8 Eita te mau matahiapo e haava i te mau taime atoa. Ua riro râ ratou ei mau tiai mamoe i te mau taime taatoa. E feia faaora ratou, e ere râ i te feia faautua. (Iakobo 5:13-16) Te manaˈo tumu e faahitihia ra e te parau ra tiaau na roto i te reo Heleni (e·piʹsko·pos), o te aupururaa ïa ma te paruru. Te faaite ra te hoê titionare (Theological Dictionary of the New Testament) e: “Tapirihia i te parau tiai mamoe [i roto i te Petero 1, 2:25], te faahiti ra te parau [e·piʹsko·pos] i te manaˈo no te aupururaa aore ra te tiairaa i te mau mamoe.” Oia hoi, ta ratou hopoia matamua o te aupururaa ïa i te mau mamoe e te tiairaa ia ratou, ma te tapearaa ia ratou i roto i te nǎnǎ.
9, 10. (a) Mea nafea to Paulo haamatararaa i te hopoia matamua a te mau matahiapo, eaha ïa te uiraa te nehenehe e uihia? (b) Eaha ta te mau parau a Paulo i roto i te Ohipa 20:29 e titau ra, no reira, nafea te mau matahiapo ia tamata i te faaiti i te numera o te mau ohipa haavaraa?
9 Ma te paraparau atu i te mau matahiapo o te amuiraa no Ephesia, ua tuu te aposetolo Paulo i te tapao i nia i te manaˈo faufaa roa ˈˈe: “E teie nei, e ara ia outou iho, e te nǎnǎ atoa i faarirohia ˈi outou e te [varua moˈa] ei episekopo [tiaau] i nia ihora, ia faaamu hoi outou i te ekalesia o te Atua, o ta ˈna i hoo i [te toto o ta ˈna iho Tamaiti].” (Ohipa 20:28) Ua haamatara o Paulo i te ohipa faaamuraa i te mamoe, eiaha râ te faautuaraa. Mea maitai ïa ia feruri te mau matahiapo i nia i teie uiraa: ‘E hoona anei te taime e pau no te maimi e no te faatupu i te mau haavaraa mai te peu e e horoa hau atu â matou i te taime e te tutavaraa no te aupuru i te mau mamoe?’
10 Parau mau, ua faaite o Paulo ia ara i te mau “urî taehae.” Aita anei râ oia e faahapa ra i teie feia i te ‘oreraa e faaherehere i te nǎnǎ’? (Ohipa 20:29) E noa ˈtu e ua faahiti oia e e tia i te mau tiaau haapao maitai ia tiavaru i teie mau “urî,” aita anei ta ˈna mau parau e faaite ra e e tia i te mau matahiapo ia aupuru i te tahi atu mau melo o te nǎnǎ ‘ma te mǎrû’? Ia paruparu anaˈe te hoê mamoe i te pae varua e ia faaea anaˈe oia i te tavini i te Atua, eaha ïa ta ˈna e titau ra—ia rutuhia oia aore ra ia faaorahia mai oia, ia faautuahia oia aore ra ia aupuruhia oia? (Iakobo 5:14, 15) No reira, e tia i te mau matahiapo ia faataa ma te tamau i te taime no te ohipa aupururaa i te mau mamoe. E noaa mai paha te faahopearaa oaoa o te itiraa mai te taime e pau i roto i te mau ohipa haavaraa i te mau kerisetiano o tei hara. Ma te papu maitai, te tapitapiraa matamua o te mau matahiapo, o te horoaraa ïa i te tamahanahanaraa e te tamǎrûraa, no te atuatu i te hau, te peapea ore, e te vai-maitai-raa i roto i te nunaa o Iehova.—Isaia 32:1, 2.
Te taviniraa ei mau tiai mamoe e ei mau haava hamani maitai
11. No te aha te mau matahiapo o te tia ra i roto i te mau tomite haava e titau ai ia ohipa ma te ore e haapao i te huru o te taata e “te paari no nia maira”?
11 Ia rahi atu te aupururaa e ravehia na mua ˈˈe te hoê kerisetiano e hapa ˈi, e iti mai ïa te rahiraa o te mau ohipa haavaraa i roto i te nunaa o Iehova. (A faaau e te Galatia 6:1.) Noa ˈtu râ, no te hara e te huru tia ore o te taata, e titauhia te mau tiaau kerisetiano i te tahi mau taime ia faatitiaifaro i te mau hara a vetahi pae. Eaha te mau faaueraa tumu o te riro ei aveia no ratou? Aita hoi te reira i taui mai te tau mai â o Mose aore ra mai te tau mai â o te mau kerisetiano matamua. Te mana noa râ te mau parau ta Mose i faatae atu i te mau haava i Iseraela: “E faaroo outou i te parau a to outou mau taeae, e e [haava ma] te parau-tia . . . Eiaha outou e haapao i te huru o te taata ia haava ra.” (Deuteronomi 1:16, 17) Te oreraa e haapao i te huru o te taata, o te hoê ïa tapao no “te paari no nia maira,” te paari e titau-rahi-hia e te mau matahiapo e tia ra i roto i te mau tomite haava. (Iakobo 3:17; Maseli 24:23) E tauturu teie paari ia ratou ia ite papu i te taa-ê-raa i rotopu i te paruparu e te ino.
12. I roto i teihea auraa te mau haava e tia ˈi ia riro eiaha noa ei feia parau-tia, ei feia maitatai atoa râ?
12 E tia i te mau matahiapo ia ‘haava ma te parau-tia,’ ia au maite i te mau ture a Iehova no nia i te maitai e te ino. (Salamo 19:9) Teie râ, a tutava noa ˈi ratou i te riro ei mau taata parau-tia, e tia atoa ia ratou ia riro ei mau taata maitatai, ia au i te taa-ê-raa ta Paulo e rave ra i roto i te Roma 5:7, 8. Ma te tatara i teie mau irava i roto i ta ˈna tumu parau no nia i te “Parau-tia,” te faataa ra te buka Te aravihi ia au i te mau Papai (beretane) e: “Te faaite ra te faaohiparaa o te parau Heleni e te taata o tei tapaohia no, aore ra o te faataa-ê-hia na roto i, te maitai, o te hoê ïa taata aau aroha (tei ineine i te rave i te maitai aore ra i te haamaitai ia vetahi ê) e te hamani maitai (o te faaite hua ra i te maitai). Eita noa oia e imi i te rave i ta te parau-tia e titau ra, e hau atu râ ta ˈna e rave, oia hoi e turaihia oia e te faaturaraa ia vetahi ê e te hinaaro e haamaitai atu e e tauturu atu ia ratou.” (Buka 2, api 809) E tauaparau te mau matahiapo o te faaite eiaha noa te parau-tia, te maitai atoa râ, i te feia hara ma te mǎrû. (Roma 2:4) E tia ia ratou ia faaite i te aroha e te hamani maitai. E tia ia ratou ia tutava i te tauturu atu i te taata hara ia taa ia ˈna te faufaaraa ia tatarahapa, noa ˈtu e, i te haamataraa, e au ra e eita o ˈna e farii i ta ratou mau tutavaraa.
Te haerea tano i roto i te mau aparauraa
13. (a) Noa ˈtu e e tia mai te hoê matahiapo ei haava, ua riro noa râ o ˈna ei aha? b) Eaha te aˈoraa a Paulo o te tano atoa i roto i te mau aparauraa no te haavaraa?
13 Ia titau-anaˈe-hia e faatupu i te hoê aparauraa no te haavaraa, eiaha ia moehia i te mau tiaau e ua riro noâ ratou ei mau tiai, e haapao ra i te mau mamoe a Iehova, i raro aˈe i “te tiai mamoe maitai.” (Ioane 10:11) E tano te aˈoraa ta Paulo i horoa no te tauturu e horoahia i te mamoe e fifihia ra, ma te hoê â puai i roto i te mau aparauraa no te haavaraa. Ua papai oia e: “E au mau taeae, ia roohia-noa-hia te hoê taata i te hapa ra, e faaora outou o tei haapao i ta te [v]arua ra i te reira, ma te aau mǎrû, ma te manaˈo ia oe iho, o te roohia-atoa-hia oe e te ati. E faaoromai atoa te tahi i ta te tahi ra hopoia, e na reira i te faatia i te ture a te Mesia ra.”—Galatia 6:1, 2.b
14. Nafea te mau tiaau ia faariro i te mau aparauraa no te haavaraa, e eaha to ratou haerea i nia i te taata hara?
14 Maoti i te faariro ia ratou ei mau haava teitei o te haaputuputu no te faautua, e tia i te mau matahiapo e tia mai i roto i te hoê tomite haava ia faariro i teie aparauraa mai te tahi atu tuhaa o ta ratou ohipa tiai mamoe. Te fifihia ra te hoê mamoe a Iehova. Eaha ïa ta ratou e nehenehe e rave no te faaora mai ia ˈna? Ua maoro roa anei no te tauturu i teie mamoe o tei atea ê i te nǎnǎ? Mea maitai e aita i maoro roa. E tia i te mau matahiapo ia tapea i te hoê feruriraa maitai i te pae no te faaiteraa i te aroha mai te peu e mea tano ia na reira. Eiaha iho â ïa ratou ia haaparuparu i te mau ture a Iehova mai te peu e ua ravehia te hoê hara ino. Teie râ, ia hiˈopoa anaˈe ratou i te mau tumu i ravehia ˈi te hara, e tauturu te reira ia ratou ia faaite i te aroha i te taime e nehenehe ai. (Salamo 103:8-10; 130:3) Mea peapea ia parau e, no te haerea etaeta o vetahi feia hara, e tia i te mau matahiapo ia faaite i te haerea paari, noa ˈtu e eita ratou e faaite i te haavî.—Korinetia 1, 5:13.
Te tumu o te mau aparauraa no te haavaraa
15. Ia tupu anaˈe te hoê fifi rahi i rotopu i te tahi mau taata, eaha te tia ia faataa na mua?
15 Ia tupu anaˈe te hoê fifi i rotopu i te tahi mau taata, e faataa na mua te mau matahiapo paari ahiri e ua tamata anei teie mau taata i te faaafaro i te fifi i rotopu ia ratou iho, ia au i ta te Mataio 5:23, 24 aore ra te Mataio 18:15 e faaue ra. Mai te peu e aita te reira i manuïa, peneiaˈe e navai noa ia horoa ˈtu te hoê aore ra e piti matahiapo i te tahi aˈoraa. Mea titauhia ia faatupu i te hoê haavaraa mai te peu noa e ua ravehia te hoê hara ino mau o te nehenehe e aratai i te tiavaruraa. (Mataio 18:17; Korinetia 1, 5:11) Mea titauhia te hoê tumu papu maitai no roto mai i te mau Papai no te faatupu i te hoê tomite haava. (A hiˈo Te Pare Tiairaa, 15 no setepa 1989, api 18 [vea farani].) Ia haamauhia teie tomite, e tia ia maiti i te mau matahiapo aravihi roa ˈˈe no te mau haavaraa tataitahi.
16. Eaha ta te mau matahiapo e tamata i te faatupu na roto i te arai o te mau aparauraa no te haavaraa?
16 Eaha ta te mau matahiapo e titau ra ia faatupu ratou i te mau aparauraa no te haavaraa? A tahi, eita e nehenehe e haava ma te parau-tia mai te peu e eita te parau mau e itehia mai. Mai i Iseraela atoa, mea titauhia ia “imi maite” i te mau huru tupuraa ino. (Deuteronomi 13:14; 17:4) No reira hoê tumu e faatupuhia ˈi te hoê aparauraa haavaraa, no te iteraa ïa i te ohipa i tupu. Teie râ, e nehenehe e e tia atoa hoi ia ravehia te reira ma te here. (Korinetia 1, 13:4, 6, 7) Ia itehia te ohipa i tupu, e rave te mau matahiapo i te mea e titauhia no te paruru i te amuiraa e no te tapea i roto ia ˈna i te mau titauraa teitei a Iehova e te niniiraa mai o to ˈna varua ma te haafifi-ore-hia. (Korinetia 1, 5:7, 8) Teie râ, hoê o te mau tumu o te aparauraa, o te faaoraraa ïa, mai te peu noa ˈtu e e nehenehe, i te taata hara e roohia ra i te ati.—A faaau e te Luka 15:8-10.
17. (a) Nafea te haerea e faaitehia i nia i te hoê taata parihia i roto i te hoê aparauraa, e eaha te tumu? (b) Eaha ta te reira e titau ra i te paeau o te mau melo o te tomite haava?
17 E tia mau â ia rave i te hoê taata parihia ma te faariro ia ˈna ei mamoe na te Atua. E tia ïa ia faaite atu i te mǎrû. Mai te peu e ua ravehia te hoê (aore ra e rave rau) hara, te tapao e titauhia e te mau haava parau-tia, o te tautururaa ïa i te taata hara ia faatitiaifaro i to ˈna haerea, ia taa ia ˈna i ta ˈna hape, ia tatarahapa oia, e ia iriti-oioi-hia mai oia i “te marei a te diabolo ra.” E titauhia ‘te au ia haapii,’ “ma te haapii mǎrû maite.” (Timoteo 2, 2:24-26; 4:2) Eaha te tia ia rave mai te peu e e faˈi te taata hara i reira e ua hara oia, e ua putapû mau â to ˈna mafatu, e e ani oia ia Iehova ia faaore mai i ta ˈna hara? (A faaau e te Ohipa 2:37.) Mai te peu e ua papu maitai i te tomite e te hinaaro mau ra oia i te tauturu, i roto i te rahiraa o te mau tupuraa, aita ïa e faufaa ia tiavaru ia ˈna.—A hiˈo Te Pare Tiairaa, 1 no tenuare 1983, api 31, paratarapha 1 (vea farani).
18. (a) Afea te hoê tomite haava e titauhia ˈi ia rave i te tahi aˈoraa papu na roto i te tiavaruraa i te hoê taata rave hara? (b) Ia au i teihea huru tupuraa peapea e tia ˈi i te mau matahiapo ia tutava i te tauturu i te mau mamoe e atea ê ra?
18 I te tahi aˈe pae, ia farerei anaˈe te mau melo o te hoê tomite haava i te huru tupuraa papu o te ohipa apotata aore e tatarahapa, te oreruraa ma te opua maite i te mau ture a Iehova, aore ra te ino rahi, ta ratou hopoia, o te parururaa ïa i te tahi atu mau melo o te amuiraa na roto i te tiavaruraa i te taata hara tatarahapa ore. Eita te tomite haava e titauhia ia farerei e rave rahi taime i te taata rave hara aore ra ia turai ia ˈna ia faahiti i te tahi mau parau, ma te faahepo ia ˈna ia tatarahapa, mai te peu e te erehia ra oia i te oto e au i te paieti ra.c I te mau matahiti i mairi aˈenei, ua naeahia te mau tiavaruraa na te ao nei i te faito e 1 % o te feia poro. Oia hoi te auraa e, i nia i te hoê hanere mamoe e faaea noa mai i roto i te aua, hoê ïa te moe—peneiaˈe no te tahi noa taime. Ia hiˈohia te taime e te tutavaraa e titauhia no te afai mai i te hoê taata i roto i te aua, e ere anei i te mea peapea ia ‘tuuhia ˈtu’ tau ahuru tausani taata ‘ia Satani ra’ i te mau matahiti atoa?—Korinetia 1, 5:5.
19. Eaha te ore e tia ia moehia i te mau matahiapo o te tia ˈtu i roto i te hoê tomite haava, e eaha ˈtura te tapao o ta ratou e titau?
19 E tia i te mau matahiapo o te faatupu i te hoê ohipa haavaraa ia haamanaˈo e te rahiraa o te mau hara e ravehia i roto i te amuiraa, o te paruparu ïa te tumu, eiaha râ te ino. Eiaha ia moehia ia ratou i te parabole a Iesu no nia i te mamoe tei moe, o ta ˈna i faaoti i te na ôraa e: “E faaite atu hoi au ia outou, e oaoa rahi to nia i te raˈi i te taata hara hoê ia tatarahapa, i te feia parau-tia e ia iva noa ˈtu te ahururaa e iva tiahapa te ore e au ia ratou te tatarahapa.” (Luka 15:7) Oia mau, “aore [Iehova] . . . i hinaaro e ia pohe atu te hoê, ia noaa paatoa râ te tatarahapa.” (Petero 2, 3:9) Maoti te tauturu a Iehova, ia rave te mau tomite haava na te ao nei i ta ratou mau tutavaraa atoa no te faatupu i te oaoa i nia i te raˈi na roto i te tautururaa i te feia rave hara ia ite i te faufaaraa o te tatarahapa e te faahoˈiraa mai i to ratou avae i nia i te eˈa pirihao e haere tia ˈtu i te ora mure ore.—Mataio 7:13, 14.
[Nota i raro i te api]
a No nia i te tiaraa o te mau matahiapo i rotopu i te mau mamoe ê atu ia au i te rima atau o te Mesia, a hiˈo i te buka Te Apokalupo: Fatata roa to ˈna tatararaa rahi hopea nei! (farani), neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., api 136, nota i raro i te api.
b A hiˈo Te Pare Tiairaa, 15 no setepa 1989, api 19 (vea farani).
c A hiˈo Te Pare Tiairaa, 1 no setepa 1981, api 26, paratarapha 24 (vea farani).
Mau uiraa haamanaˈoraa
◻ Ia au i te hiˈoraa o te Tiai mamoe Rahi e te Tiai mamoe Maitai, eaha te tapitapiraa matamua o te mau matahiapo?
◻ Mea nafea te mau matahiapo e nehenehe ai e faaiti i te rahiraa o te mau ohipa haavaraa?
◻ I roto i teihea auraa e tia ˈi i te mau haava ia faaite, eiaha noa te parau-tia, te maitai atoa râ?
◻ Eaha te huru e faaitehia i nia i te hoê taata hara i roto i te hoê aparauraa, e eaha te tumu?
◻ No te aha te tiavaruraa e riro ai ei ravea hopea roa?
[Hohoˈa i te api 16]
Mai te peu e e rave-oioi-hia te ohipa tiai mamoe, e rave rahi mau ohipa haavaraa o te nehenehe e apehia
[Hohoˈa i te api 18]
I roto atoa i te hoê aparauraa haavaraa, e tia i te mau matahiapo ia tamata i te faatitiaifaro i te hoê taata hara ma te mǎrû