Faaararaa
Te tauturu no te mau tomite a te Tino Aratai
Te tamau noa nei te mau melo o te Tino Aratai a te mau Ite no Iehova, e 12 ratou i teie nei, i te amo i ta ratou mau hopoia ma te haapao maitai. Te haamauruuru nei ratou i te mau melo taiva ore o te “feia rahi” e maraa nei no ta ratou turu itoito. (Apokalupo 7:9, 15) I mua i te maraaraa faito ore e tupu ra na te ara, e au ra e ua tae i te taime no te horoa i te tahi tauturu na te Tino Aratai. No reira, ua faaotihia e titau i te tahi rima tauturu, te rahiraa no roto mai i te feia rahi, no te apiti mai i roto i te mau putuputuraa a te mau Tomite tataitahi a te Tino Aratai, oia hoi, te mau Tomite no te mau rave ohipa, no te neneiraa, no te taviniraa, no te haapiiraa, e no te papairaa. No reira, e naeahia te numera o te feia e ruru mai i roto i te mau putuputuraa a teie mau tomite tataitahi i te hitu aore ra te vau taata. I raro aˈe i te aratairaa a te mau melo o te tomite a te Tino Aratai, e apiti mai teie mau taata tauturu i roto i te mau aparauraa e e amo ratou i te tahi mau hopoia tei horoahia mai e te tomite. E mana teie faanahoraa apî i te 1 no me 1992.
I roto i te roaraa o te mau matahiti, ua iti noa ˈtu te numera o te toea o te mau Ite faatavaihia, area te numera o te feia rahi ra, ua maraa ïa i nia i te hoê faito manaˈo-ore-hia. (Isaia 60:22) Te haamauruuru nei tatou ia Iehova no teie maraaraa faahiahia! I te taime a farii-popou-hia ˈi te iˈoa apî, Ite no Iehova, i te matahiti 1931 ra, ua naeahia te feia poro i te Basileia i te numera ra e 39 372, e ua faˈi hoi te rahiraa e e e taeae faatavaihia ratou no te Mesia. (Isaia 43:10-12; Hebera 2:11) E ono ahuru matahiti i muri aˈe, i te matahiti 1991, ua naeahia e 4 278 820 feia poro na te ara, e e 8 850 noa o tei riro ei melo no te toea faatavaihia. Mai tei tiaturihia ia au i te maramarama o te mau Papai, ua mahemo roa te “feia rahi” i te numera o te toea o te “nǎnǎ iti” i nia i te faito hau atu i te 480 i nia i te 1. (Luka 12:32; Apokalupo 7:4-9) No te haapao i te mau faufaa o te Basileia e haere noa ra i mua, te titau mau ra te toea e te mauruuru nei oia no te autahoêraa e te turu a te feia rahi.
Mai tei faataahia i roto i teie numera a Te Pare Tiairaa, te vai ra te hoê pǔpǔ e tavini ra e te Iseraela i te pae varua i teie mahana o te faaauhia i te mau Netinimi e te mau tamarii a te mau tavini o Solomona o tei hoˈi atu mai te faatîtîraa i Babulonia e te toea ati Iuda; ua mahemo roa teie feia e ere i te Iseraela i te numera o te mau ati Levi o tei hoˈi atu. (Ezera 2:40-58; 8:15-20) Te “feia i pûpûhia” i rotopu i te feia rahi no teie nei tau, e mau kerisetiano paari ïa o tei noaa i te aravihi rahi na roto i to ratou hiˈopoaraa i te ohipa i roto i te mau amaa, i roto i te taviniraa tiaau ratere, e i roto i te mau 66 000 amuiraa o tei haamauhia i teie nei i nia i te fenua nei.
Aita i maoro aˈenei, ua faatupuhia te mau Haapiiraa no te taviniraa o te Basileia na te ao nei no te horoa i te haapiiraa i te mau tiaau e te mau tavini tauturu. I te mau Hau amui no Marite anaˈe, e 59 420 tiaau o tei haere atu i teie haapiiraa. Ua faaineinehia ïa teie mau ‘taata tahito’ no te haapao i ta ratou mau hopoia ma te aravihi aˈe.—Petero 1, 5:1-3; faaau e te Ephesia 4:8, 11.
I te pu rahi a te mau Ite no Iehova i Brooklyn, ua tavini vetahi “feia pûpûhia” e rave rahi mau matahiti te maoro. Te taiohia ra i rotopu ia ratou te mau tiaau paari no roto mai i te feia rahi o tei noaa mai i te ite e te aravihi rahi. No reira, ua maiti te Tino Aratai vetahi o teie mau tiaau no te haere mai i te mau putuputuraa a te mau tomite a te Tino Aratai. Eita e rave-noa-hia te mau taeae mea maoro roa to ratou taviniraa. Teie râ, e mau taata paari teie, tei noaa ia ratou te aravihi e te mau mea e titauhia no te horoa i te tauturu i roto i te tahi mau tuhaa taa ê. E ere no te mea e te anihia ra ratou ia ohipa e te tahi tomite, e tiaraa taa ê ïa to ratou. Mai ta Iesu i parau no nia i ta ˈna mau pǐpǐ, “e taeae anaˈe hoi outou atoa na.” (Mataio 23:8) Teie râ, e horoahia te hopoia rahi atu na teie mau taata, e inaha, “e mea rahi atoa te titauhia ˈtu.”—Luka 12:48.
Te oaoa nei tatou i te mea e te haere ra te faanahonahoraa a Iehova i mua i teie mahana. I roto i te mau ahuru matahiti i mairi aˈenei, ua itehia fatata e 100 % maraaraa i roto i te numera o te feia e tavini ra i roto i te pororaa, ia au maite i te parau tohu no nia i te Davida Rahi, o Iesu Mesia: “E te tupuraa o to ˈna mana i te rahi e to ˈna hau, aore ïa e hopea.” (Isaia 9:7) Mai ta te mau Netinimi atoa i tavini i pihai iho i te mau tahuˈa no te tataˈi i te mau patu o Ierusalema, mai te reira atoa i teie mahana te tupuraa o te parau tohu no nia i te faanahonahoraa a Iehova: “E na te mau tamarii o te taata ê ra e patu i to mau aua.” (Isaia 60:10; Nehemia 3:22, 26) E tia ia haapopou i te mau Netinimi no teie nei tau no te itoito o ta ratou e faaite ra no te patu i te haamoriraa mau, ma te turu atu i “te mau tahuˈa na Iehova” noa ˈtu eaha te ohipa aore ra te taviniraa tei horoahia mai i roto i te faanahonahoraa a Iehova na te ao nei.—Isaia 61:5, 6.