Mau uiraa a te feia taio
◼ Ia pohe te hoê taata, mea tano anei ia horoa te mau kerisetiano i te tiare na te mau fetii aore ra ia hapono atu i te tiare i te fare hunaraa taata?
I roto i te tahi mau fenua, e peu matauhia te reira. Teie râ, i te tahi mau taime, e auraa faaroo to te faaohiparaa i te tiare i te hunaraa taata. No reira, e hiˈo anaˈe na i te tahi mau tuhaa o teie uiraa, inaha, te vai ra te tahi atu mau peu e au ra e te vai atoa ra to ratou mau taairaa e te haapaoraa hape. A tapao na i te mau manaˈo no roto mai i te Buka parau paari a te haapaoraa (beretane, 1987):
“Ua taaihia te mau tiare e te vahi moˈa na roto i to ratou taairaa e te mau atua e te mau ruahine. Na Flora, te ruahine no Roma no te tau uaaraa tiare e no te mau tiare, e horoa mai i te haviti e te noanoa o te mau uaa . . . E nehenehe te mau atua e tamǎrûhia e e haamorihia . . . na roto i te pûpûraa ˈtu i te maa e te tiare.
“Te itehia ra te taairaa i rotopu i te mau tiare e te mau peu o te poheraa na te ao atoa nei. E tapoˈi na to Heleni e to Roma i te feia pohe e to ratou menema i te tiare. I Tapone, e hopoihia i nia te nephe o te mau Bouddhistes e pohe ra, i roto i te hoê uaa lotus, e e tuuhia te mau ofai tanuraa i roto i te mau menema i nia i te mau uaa lotus i taraihia . . . E vaiiho na te taata tahiti i te mau pupa tiare i puohuhia i roto i te amoa i pihai iho i te tino i muri aˈe i te poheraa a ninii atu ai i te monoˈi tiare noˈanoˈa i nia i te tino pohe no te faaohie i to ˈna haereraa ˈtu i roto i te oraraa moˈa i muri aˈe i te pohe . . . E faaohipa-atoa-hia na te tiare i roto i te mau oroa moˈa na roto i te tumiama aore ra te monoˈi noˈanoˈa.”
I te mea e ua ite ratou e ua taaihia te faaohiparaa i te tiare e te haapaoraa hape, ua manaˈo vetahi mau kerisetiano e eita e tia ia ratou ia horoa aore ra ia faatae atu i te tiare no te hoê oroa hunaraa taata. Te faaite atoa ra hoi to ratou manaˈo i to ratou hinaaro e haapae i te mau peu a to teie nei ao, inaha, “e ere” te mau pǐpǐ a Iesu “i to teie nei ao.” (Ioane 15:19) Teie râ, e ohipa atoa te tahi atu mau irava bibilia e te mau manaˈo o to outou vahi i nia i teie uiraa.
Ua riro te mau tiare ei ô maitai no ǒ mai i te Atua no te oaoaraa o te feia ora. (Ohipa 14:15-17; Iakobo 1:17) Ua faaohipahia te mau tiare unauna mau o ta ˈna i poiete i roto i te haamoriraa mau. Ua faaunaunahia te vairaa lamepa i roto i te sekene i te mau “huero sekadi . . . e te mau tiare.” (Exodo 25:31-34) Ua neneihia i roto i te hiero i te hei tiare e te tamara. (Te mau arii 1, 6:18, 29, 32) Oia mau, e ere no te mea e e faaohipa na te mau etene i te mau tiare aore ra te mau hei, e tia ïa i te feia haamori mau ia haapae roa i te tiare.—Ohipa 14:13.
Eaha ïa no te mau peu ê atu, mai te mau peu hunaraa taata? Te faahiti nei te Bibilia e rave rahi mau peu, vetahi o te ore e tano i te feia haamori mau, e te tahi atu o ta te nunaa o te Atua i faaohipa na. Te faataa ra Te mau arii 1, 18:28 i te “peu” a te feia haamori ia Baala oia hoi te ‘pii-hua-raa e te otiotiraa ia ratou iho i te tipi e te mahae’—te hoê peu te ore e tia i te feia haamori mau ia pee. I te tahi aˈe pae, aita te Ruta 4:7 e faahapa ra i “ta to Iseraela peu i mutaaihora, i te hooraa e te tauiraa hoi.”
E nehenehe atoa te mau peu e fariihia e te Atua e ravehia i roto i te mau ohipa faaroo. I to te Atua faataaraa i te oroa Pasa, aita o ˈna i faahiti i te faaohiparaa i te uaina, tera râ, i te senekele matamua, e peu matauhia ia faaohipa i te mau aˈua uaina. Aita o Iesu e ta ˈna mau aposetolo i patoi i teie peu faaroo. I to ratou manaˈoraa, aita e mea e faahapa ra i te reira, e ua pee atoa ˈtura ratou i teie peu.—Exodo 12:6-18; Luka 22:15-18; Korinetia 1, 11:25.
Hoê â huru no te tahi mau peu hunaraa taata. E peu matauhia e te mau Aiphiti ia miri i te mau tino pohe. Aita te patereareha faaroo ra o Iosepha i patoi oioi atu i te reira i te na ôraa e, ‘E peu etene teie, no reira, e tia ia tatou te mau Hebera ia haapae i te reira.’ Area ra, ua “faaue atura Iosepha i tana mau tavini i te feia miri ra e miri i taua metua no ˈna ra,” oia hoi, ia nehenehe o Iakoba e tanuhia i te Fenua i tǎpǔhia ra. (Genese 49:29–50:3) I muri aˈe, ua faatupu te mau ati Iuda i te mau peu tanuraa maˈi huru rau, mai te faahopuraa e te tanuraa i te tino i te mahana o te poheraa. Ua farii te mau kerisetiano matamua i taua mau peu ati Iuda ra.—Ohipa 9:37.
Teie râ, eaha ïa mai te peu e te manaˈohia ra e e auraa to te hoê peu hunaraa taata tei niuhia i nia i te hape i te pae faaroo, mai te tiaturiraa i te nephe pohe ore? A haamanaˈo na ia au i te buka parau paari e e “vaiiho na [vetahi] i te mau pupa tiare i puohuhia i roto i te amoa i pihai iho i te tino i muri aˈe i te poheraa a ninii atu ai i te monoˈi tiare noˈanoˈa i nia i te tino pohe no te faaohie i to ˈna haereraa ˈtu i roto i te oraraa moˈa i muri aˈe i te pohe.” E ere ïa no te mea e te vai ra teie huru peu, e tia ïa i te mau tavini a te Atua ia haapae roa i te mau ohipa mai te reira te huru. Noa ˈtu e aita te mau ati Iuda e tiaturi na i te “haereraa ˈtu i roto i te oraraa moˈa i muri aˈe i te pohe,” te na ô ra te Bibilia e: “Ua rave aˈera ratou i te tino o Iesu, vehî atura i te ahu ma te raau noˈanoˈa atoa ra, o ta te ati Iuda ïa peu ia tanu ra.”—Ioane 12:2-8; 19:40.
E tia i te mau kerisetiano ia haapae i te mau peu atoa o te patoi ra i te parau mau a te Bibilia. (Korinetia 2, 6:14-18) Inaha hoi, te mau huru taoˈa atoa, te mau hohoˈa, e te mau peu, i te hoê tau aore ra i te hoê vahi, ua faataa-hape-hia ïa aore ra ua taaihia ˈtu i te tahi haapiiraa o te ore e tano i te mau Papai. Ua haamorihia te mau tumu raau, ua haamoˈahia te hohoˈa o te mafatu, e ua faaohipahia te tumiama i roto i te mau oroa etene. O te auraa anei ïa e eita e tia i te hoê kerisetiano ia faaohipa i te tumiama, ia rave i te tumu raau ei faaunaunaraa, aore ra e tuu i te mau piru taraihia mai te mafatu ra te huru?a E ere hoi te reira i te faaotiraa tano.
E tia i te hoê kerisetiano mau ia feruri: Ia pee anaˈe au i te hoê peu, e faaite anei te reira ia vetahi ê e ua farii au i te mau tiaturiraa aore ra te mau peu aore e tano i te mau Papai? E nehenehe te tau e te vahi, e ohipa i nia i te pahonoraa. E auraa hape paha i te pae faaroo to te hoê peu (aore ra te hoê hohoˈa) tau tausani matahiti i teie nei, aore ra mai te reira i teie nei mahana i roto i te hoê fenua atea. Tera râ, ma te ore e tataˈu rahi roa i te parau, a aniani ia outou iho: ‘Eaha te huru hiˈoraa i te vahi o ta ˈu e ora ra?’—A faaau e te Korinetia 1, 10:25-29.
Mai te peu e mea papu maitai e e auraa hape i te pae faaroo to te hoê peu (aore ra te hoê hohoˈa, mai te satauro), a haapae ïa i te reira. No reira, eita te mau kerisetiano e hapono i te mau tiare i faanahohia ia au i te hohoˈa o te satauro, aore ra te hoê mafatu uteute mai te peu e e auraa taa ê to te reira i te pae faaroo. Aore ra te vai ra paha te tahi huru faaohiparaa i te tiare i te hoê hunaraa taata aore ra i te menema e auraa faaroo to te reira i roto i te hoê fenua. E tia atoa i te kerisetiano ia haapae i te reira. Teie râ, e ere ïa te auraa e e tia ia faariro i te afairaa ˈtu i te hoê pupa tiare i te hunaraa taata aore ra te horoaraa ˈtu i te tiare i te hoê hoa i te fare maˈi, ei ohipa faaroo te tia ia haapaehia.b
Area ra, i roto e rave rahi mau fenua, ua parare roa te peu no te pûpûraa i te tiare e te faarirohia ra ei tapao aroha tano roa. Mea unauna roa te mau tiare e e nehenehe te reira e tamǎrû i te hoê taime mauiui. E nehenehe atoa e riro ei tapao no te aroha e ei faaiteraa e te peapea atoa ra tatou. I te tahi atu vahi, e peu matauhia paha ia faaite i teie mau huru manaˈo na roto i te hoê ohipa hamani maitai, mai te faaineineraa i te maa no te feia maˈi aore ra te feia e oto ra. (A haamanaˈo i te here i faatupuhia no Doreka no te mea ua faaite oia i to ˈna anaanatae e to ˈna aroha ia vetahi ê. [Ohipa 9:36-39]) Ia ore anaˈe teie huru ohipa i taaihia i te tahi tiaturiraa hape, ua matau vetahi mau Ite no Iehova i te pûpû i te mau tiare unauna na te hoê hoa i tapeahia i te fare maˈi aore ra ia pohe te hoê taata. E, e nehenehe ratou tataitahi e faaite atu â i to ratou anaanatae e to ratou mau manaˈo na roto i te mau ohipa papu maitai.—Iakobo 1:27; 2:14-17.
[Nota i raro i te api]
a Ua faaohipa maoro te mau etene i te tumiama tiare i roto i ta ratou mau oroa, teie râ, aita i opanihia ia faaohipa te nunaa o te Atua i te tumiama i roto i te haamoriraa mau. (Exodo 30:1, 7, 8; 37:29; Apokalupo 5:8) A hiˈo atoa i te tumu parau “Ua riro anei te reira ei faaunaunaraa haamori idolo?” i roto i te A ara mai na! o te 22 no titema 1976, reo farani.
b E tia ia haapao i te hinaaro o te utuafare fetii, inaha, ua faaite vetahi e te taata e hinaaro noa ˈtu e faatae i te tiare, mea maitai aˈe ia horoa oia i te tahi tino moni i te amuiraa aore ra i te tahi taatiraa tauturu.