Hohoˈa
Auraa: Mea pinepine, e faahohoˈaraa materia i te hoê taata aore ra i te hoê mea. E idolo ïa te hoê hohoˈa o te haamorihia ra. Te parau pinepine nei te feia haamori idolo e i te mea mau te haamori nei ratou i te varua i faahohoˈahia. Mea matau-roa-hia te haamoriraa i te mau hohoˈa i roto i te mau haapaoraa e ere i te Kerisetiano. No nia i te ohipa a te Ekalesia Katolika Roma, te faahiti ra te New Catholic Encyclopedia (1967, Buka VII, api 372) e: “I te mea e ua riro te haamoriraa i te hohoˈa ei haamoriraa i te taata i faahohoˈahia, e nehenehe te hohoˈa e fanaˈo i te hoê â haamoriraa e to te taata i te mea e o o ˈna teie e faahohoˈahia ra.” E ere i te hoê haapiiraa o te Bibilia.
Eaha te manaˈo o te Parau a te Atua no nia i te hamaniraa i te mau hohoˈa o te haamorihia ra?
Exo. 20:4, 5, V.C.J.S.: “Eiaha roa oe e hamani i te tii tarai hia no oe e te hohoa no te hoe mea i nia i te rai ra, e no te hoe mea i raro i te fenua nei, e no te hoe mea i roto i te pape i raro ae i te fenua ra. Eiaha roa oe e haamori atu, e e tavini atu [“eiaha oe e tipapa i mua ia ratou no te haamori ia ratou,” Md]; o vau te Fatu, o to Atua puai ïa e te tahoo.” (Na matou i papai faaopa.) (A tapao e ua opanihia te hamaniraa e te haamoriraa i te mau hohoˈa.)
Lev. 26:1, V.C.J.S.: “Eiaha outou e hamani i te idolo e te mea tarai hia, eiaha hoi e faatia i te pueraa ofai [“pou moˈa,” MN], eiaha hoi e tanu i te ofai tapao i to outou fenua, ei haamoriraaˈtu i te reira; o vau te Fatu, to outou ra Atua.” (Aita i farii-noa ˈˈe-hia ia faatia i te hoê hohoˈa ia nehenehe te hoê taata e tipapa i mua.)
Kor. 2, 6:16, V.C.J.S.: “E e aha to te nao o te Atua ra atiraaˈtu i te idolo? O outou hoi te nao o te Atua ora ra.”
Ioa. 1, 5:21, V.C.J.S.: “E aˈu mau tamarii rii, e ara ïa outou i te idolo.”
E nehenehe anei e faaohipa noa i te mau hohoˈa ei tauturu no te haamori i te Atua mau?
Ioa. 4:23, 24, V.C.J.S.: “E haamori . . . te feia haamori mau ra i te Metua ma te varua e te parau mau. O te huru hoi ïa o te feia haamori ta te Metua e titau nei. E Varua te Atua, e te feia e haamori iana ra, ia haamori ïa ma te varua e te parau mau e tiaˈi.” (Aita te feia e titau ra i te mau hohoˈa ei tauturu no te haamori i te Atua e haamori ra ia ˈna “ma te varua,” te tiaturi nei râ ratou i ta ratou e ite mata ra.)
Kor. 2, 5:7: “E haerea faaroo hoi to matou, e ere i te haerea ite mata.”
Isa. 40:18, V.C.J.S.: “O vai atura ïa ta outou i faafaito i te Atua? E aha te hohoa ta outou e faaau iana?”
Ohi. 17:29, V.C.J.S.: “No te mea e tamarii tatou na te Atua ra, eiaha maoti tatou e manao e, e au te Atua i te auro, e te ario, e te ofai, tei tarai hia e te ravea paari e te imiraa a te taata.”
Isa. 42:8, V.C.J.S.: “O vau, o te Fatu, o toˈu ïa ioa; e ore au e horoa i toˈu hanahana ia vetahi è, e i taˈu haamaitairaa i te mau hohoa tarai hia [“mau tii,” Os].”
Mea tano anei ia haamori i te hohoˈa o te hoê “peata” ei arai i pihai iho i te Atua ra?
Ohi. 10:25, 26, V.C.J.S.: “E ia tomo atura o Petero i roto, ua farerei maira Korenelio iana, mairi ihora i tana pae avae ei haamori iana. Ua faatia Petero iana i nia, naô atura: A tia, e taataˈtoa hoi au nei.” (I te mea e ua patoi o Petero i teie huru haamoriraa ia ˈna, e faaitoito anei oia ia tatou ia tuturi i mua i te hoê hohoˈa e faahohoˈa ra ia ˈna? Hiˈo atoa Apokalupo 19:10.)
Ioa. 14:6, 14: “Ua parau atura Iesu ia ˈna, O vau te eˈa, e te parau mau, e te ora, aore roa e taata e tae i te Metua ra, maori râ ei ia ˈu. O ta outou i ani ma to ˈu ra iˈoa, na ˈu ïa e rave.” (Te faaite maitai ra Iesu i ǒ nei e e nehenehe noa tatou e haafatata i te Metua na roto ia ˈna e e tia ia tatou ia pure na roto i to ˈna iˈoa.)
Tim. 1, 2:5, V.C.J.S.: “Hoe hoi Atua, e hoe Arai i ropu i te Atua e te taata nei, o te taata . . . ïa o Iesu-Kirito.” (O Iesu anaˈe te arai i rotopu i te Atua e te mau melo o te amuiraa Kerisetiano.)
Hiˈo atoa i te mau api 291, 292, i te tumu parau “Peata.”
Te haafaufaa ra anei te feia haamori hohoˈa i te taata iho i faahohoˈahia aore ra te haafaufaa rahi aˈe ra ratou i te tahi mau hohoˈa i te tahi atu?
Ua riro te haerea o te feia haamori ei tapao faufaa roa e tia ia haapaohia. No te aha? No te mea o te huru faaohiparaa te faataa ê ra i te hoê “hohoˈa” e te hoê “idolo.”
I mua e piti faahohoˈaraa o te hoê â taata, te haafaufaa rahi aˈe ra anei te taata haamori i te tahi maoti i te tahi? Mai te peu e e, te haafaufaa ra ïa oia na mua roa i te hohoˈa, eiaha râ i te taata. No te aha te mau taata e rave ai i te mau tere pereninaraa roa no te haamori i te vetahi mau vahi moˈa? Aita anei ratou e faatae ra i te mau mana “semeio” i te hohoˈa iho? Teie râ ta te perepitero apee epikopo o Yves Delaporte e parau ra, i roto i ta ˈna buka Les Trois Notre-Dame de la cathédrale de Chartres, no nia i te mau faahohoˈaraa o Maria o te nehenehe e itehia i roto i te fare pure rahi no Chartres (Farani): “E ere hoê â roo to teie mau hohoˈa, te mau hohoˈa taraihia anei, te mau hohoˈa penihia aore ra i nia i te mau hiˈo. . . . E toru anaˈe i rotopu ia ratou o te haamori-mau-hia ra: Notre-Dame de la crypte, Notre-Dame du pilier e Notre-Dame de la ‘belle verrière.’” Ahiri e ua anaanatae mau te feia haamori i te taata, e ere anei hoê â faufaa to te mau hohoˈa atoa?
Nafea te Atua e faariro ai i te mau hohoˈa e haamorihia ra?
Ier. 10:14, 15, V.C.J.S.: “E maamaa te taata i tona ite, e ua faahaama hia te tamuta atoa i te tîî ooti hia: no te mea e mea haavare tana i faatô; e aore roa e varua to roto. E mau mea faufaa ore ïa, e ohipa ïa e au ia atahia.”
Isa. 44:13-19, V.C.J.S.: “Ua tatai te tahuˈa raau i te reni i nia i te raau, ua haamanina ihora i te hahu, ua faaau i te tuea, e ua tapao i te tamati; ua faaau ihora i te hohoa o te taata, mai tei au i te taata nehenehe, tei parahi i roto i te fare. Ua tâpu ihora i te arezi, ua rave hoi i te ilice e te ale, tei vaiiho maoro noa hia i ropu i te mau raau o te ururaau; ua tanu hoi i te paina ta te ua i faatupu. Ua riro ei vahie no te taata; ua rave oia i te tahi vaehaa ei haamahanahana iana iho, ua tahu i te auahi ei tunuraa maâ; e ua hamani oia i te toea ei atua, e ua haamori atu; faariro i te reira ei idolo, e ua pio i raro i mua i te reira. Ua tahu oia i te tahi pae i te auahi, e i te tahi pae ei hamani i te maâ tana i amu; ua tunu i te tihopu, e ua paia, e ua mahanahana, e ua parau e: Ua tia, ua mahanahana vau, ua ite au i teienei auahi. Ua tarai oia i te toea ei atua, ei idolo nona, ua pio i raro i mua i te reira, e ua haamori atu, e ua pure atura, naô atura: E faaora mai oe iaˈu, no te mea o oe hoi taˈu atua. Aore hoi ratou i ite, aore hoi i haroaroa; ua piri to ratou mata i ore ratou i ite ai, e i ore ratou i haroaroaˈi to ratou ra mafatu. Aita ratou i manaˈo noa i roto i to ratou varua, aita i haroaroa, aita i ite ia parau: Hoe pae taˈu i tahu i te auahi, e ua tunu au i te maâ i nia i tona arahu, ua tunu hoi i te puaâ, e ua amu, e au anei ia hamani au i te toea ei idolo, e ia pio au i raro i mua i te tumu raau?”
Ezek. 14:6, V.C.J.S.: “Teie te parau a te Fatu, te Atua: A fariu mai, e a faarue i ta outou mau idolo [“idolo hairiiri,” MN], e a faafariu è atu i to outou mau mata no ô atu i ta outou mau ohipa viivii ra.”
Ezek. 7:20, V.C.J.S.: “Ua haapao ratou, no te teôteô, i te unauna o to ratou mau hei, e ua hamani ratou na roto i te reira i te mau hohoa o ta ratou mau mea faufau, e te mau tîî; no reira e faariro au i te reira ei mea viivii [“ei mau taoˈa faufau mau,” BFC] ia ratou ra.”
Eaha te tia ia tatou ia rave no nia i te mau hohoˈa ta tatou i haamori na?
Deut. 7:25, 26, V.C.J.S.: “E tahu oe i ta ratou mau mea tarai hia i te auahi; eiaha oe e nounou i te ario e te auro i hamani hia ratou; eiaha oe e rave i te hoe maa vaehaa iti no oe, ô te hiâ oe, e mea faufau hoi te reira i te Fatu ra i to Atua. Eiaha e hopoi i te hoe mea o te idolo ra i roto i to fare, ô te anatema hia oe mai te reira i anatema hia ra. Ia faufau oe i te reira, mai ia oe i faufau i te vari ra, e te repo, e te para [“e tia ia oe ia haafaufau roa e ia riri roa i te reira,” MN].” (Noa ˈtu e aita te mau tavini a Iehova e faatiahia ra ia haamou i te mau idolo a te feia e haaati ra ia ratou, te faaite ra te faaueraa i nia mai, tei horoahia ia Iseraela, i te haerea e tia ia ratou ia rave no nia i te mau hohoˈa ta ratou i haamori na e o te vai ra ia ratou. Hiˈo Ohipa 19:19.)
Ioa. 1, 5:21, V.C.J.S.: “E aˈu mau tamarii rii, e ara ïa outou i te idolo.”
Ezek. 37:23: “E ore ratou e haaviivii faahou ia ratou i te mau idolo . . . E ei taata ratou no ˈu, e ei Atua hoi au no ratou.”
Nafea te faaohiparaa i te mau hohoˈa i roto i ta tatou haamoriraa e ohipa ˈi i nia i to tatou oraraa no a muri aˈe?
Deut. 4:25, 26, V.C.J.S.: “E ua vare outou, e ua hamani i te hoe hohoa [“te mau idolo,” BFC; “faahohoˈaraa,” AG] no outou ra, i te rave i te ino i mua i te Fatu ra to outou Atua ma te faatupu i tona ra riri; Te rave nei au i te rai e te fenua ei ite i teienei mahana, . . . na te Fatu e haamou ia outou.” (Aita te manaˈo o te Atua i taui. Hiˈo Malaki 3:5, 6.)
Kor. 1, 10:14, 20, V.C.J.S.: “E teienei, e aˈu mau here e, a maue è atu i te haamori idolo . . . Ta te etene i faatutia ra, i faatutia ïa na te mau demoni, e ere na te Atua. Aore hoi au i hinaaro e ia amui atoaˈtu outou i ta te mau demoni ra.”
Apo. 21:8, V.C.J.S.: “Area tei mataû noa ra, e te faaroo ore ra, e te feia riaria ra, e te taparahi, e te poreneia, e te tahutahu, e te haamori idolo, e te feia haavare atoa ra, e tufaa ïa ta ratou i te roto e ama noa ra i te auahi e te gopheri: oia te piti o te pohe [Jé, nota i raro i te api, “te pohe mure ore”].”
Sal. 113B:4-8, V.C.J.S.: “To ratou mau idolo ra, e auro ïa e te ario, E ohipa ïa na te rima taata nei. E vaha to ratou, e eita e parau mai, E mata to ratou e eita e ite mai, E taria to ratou, aita ra e faaroo, E ihu to ratou, aita ra e hoi, E rima to ratou, eita e fafa, E avae to ratou, eita râ e hahaere, E e ore hoi to ratou arapoa e omuhumuhu noaˈtu; E riro atu tei hamani ia ratou mai ia ratou atoa ra te huru, E te feiaˈtoa e tiaturi ia ratou ra.”