Te veve—Te ‘ati ru mamû noa’
“TE FAAROOROO rahi nei tatou i te mau ati ru riaria no nia i te mahanahanaraa o te palaneta taatoa, e te viiviiraa o te mau paruru ozone e te moana,” o ta te taata aˈo no te mau Nunaa Amui, oia hoi te Taote ra o Mahbub Ul-Haq i parau, ua na ô faahou râ oia e: “Aitâ te mahanahanaraa o te palaneta taatoa, e e rave rahi atu â mau ati ru riaria, i haapohe atura i te mau taata, area te mau ati ru mamû noa ra, te haapohe noa nei ïa e rave rahi taata i roto i te mau fenua navai ore i te mahana tataitahi.” Ua faataa te Taote ra o Ul-Haq i te hoê o taua mau ati ru mamû noa ra. Ua parau oia e: “O te veve mau â, te ati haapohe rahi roa ˈˈe.” Mea nafea?
No e rave rahi o teie mau 1,3 miria taata na te ao nei, e hoê noa dala marite ta ratou aore ra i raro mai i te mahana hoê, te riro mau nei â te veve ei ati haapohe. Te tapao ra te vea ra UN Chronicle, e 18 mirioni taata teie e pohe nei i “te mau tumu i taaihia i te veve” i te mau matahiti atoa. E numera rahi teie! Ei hiˈoraa, a feruri na i te mau upoo parau “rahi” i roto i te mau vea, mai te peu e ua pohe poia te huiraatira taatoa no Auteralia, tau 18 mirioni taata, i te matahiti hoê! Tera râ, ua parau te hoê haapurororaa Radio a te mau Nunaa Amui e “aita [teie mau mirioni taata veve e pohe nei] e paraparau-rahi-hia ra.” Inaha, e ‘ati mamû noa’ te reira.
No te tâpû i te mamû-noa-raa, ua tauaparau te mau tia no roto mai 117 fenua, o tei tairuru i te Apooraa Rahi matamua no te Faahoturaa i te pae Totiale, no nia i te mau ravea no te faatitiaifaro i te fifi o te veve na te ao nei. “Hoê hanere e pae ahuru matahiti i teie nei, ua aro na te ao i te faatîtîraa,” o ta James Gustave Speth ïa i faahaamanaˈo, te tavana hau o te Porotarama Faahoturaa a te mau Nunaa Amui. “I teie mahana, e tia ia tatou ia aro na te ao nei i te veve rahi.” No te aha? Ua faaara oia e “te faatupu nei [te veve] i te hepohepo e te papu ore e te faaino [nei] i to tatou ao.”
Tera râ, a tauaparau noa ˈi te mau tia no nia i te mau ravea e faaore i te veve, ua faaite te hoê ‘faito no nia i te veve,’ o te tapao noa ra i te rahiraa pêpe e fanauhia ra i roto i te mau utuafare veve i te mau mahana atoa, e te ino noa ˈtura te veve na te ao nei. Ua faaite te faito, i te vahi tairururaa, e i te roaraa o te apooraa o te hebedoma, fatata e 600 000 aiû apî tei apitihia ˈtu i rotopu i te feia veve e rahi noa ˈtura. I te hoperaa te mahana hopea o te apooraa, ua tupohehia te faito; i roto râ i te tupuraa mau, mai ta Speth i tapao, “te tere noa ra te faito.” Teie ïa te uiraa i teie nei, E faaroohia anei oia?