“Na roto i te mau oire”
I NIA i te fenua nei, ua haere atura Iesu “na roto i te mau oire e te mau oire rii atoa, i te haapiiraa i roto i to ratou mau sunago, e te aˈoraa i te parau maitai o te hau.” (Mataio 9:35) Te titau nei taua hinaaro ra e apee i to ˈna mau taahiraa avaˈe ia poro i roto i te mau oire atoa o te ao nei. I reira, e faaruru ratou i te mau fifi matauhia e te mau oire e e faahepohia ratou ia ora e te reira.
Te faaite ra te aamu o te mau oire i te hoê hohoˈa o te mau taime maitatai e iino o na tau tausani matahiti o te oraraa o te taata, te titau nei te mau huru oaoa e te mauiui o te taata i te oaoa mau. Te faaite ra te hoê hiˈoraa papu i te mau oire ia tatou i te mea e utuafare otahi te opu taata atoa nei, o te faaruru ra i te mau fifi matauhia. Aita e parahiraa i teie nei mahana no te teoteo o te nunaa aore ra no te au-ore-raa i te opu.
Ma te peapea ia parau e, aita e rave rahi taata i ite maitai no nia i te mau oire, aita atoa no nia i te vahi ratou e faaea ˈi. I to te feia haapii no te Fare haapiiraa tuatoru no te Hau Amui aniraahia, i te afaraa o te matahiti 1980 ia faaite i te vahi o te tahi mau oire, ua tuu vetahi o ratou ia Dublin (Irelane) i te Hau Amui e ia Lima (Perou) i Italia.
Ua faaite te hoê hiˈopoaraa o tei ravehia tau matahiti na mua aˈe i te tahi atu fare haapiiraa tuatoru e aita e fatata te afaraa o te feia haapii i ite i te vahi o Lonedona i nia i te hoê tabula o te fenua taatoa. Ua tuu vetahi ia ˈna i Islande, vetahi te fenua rahi no Europa. Ua peapea te orometua haapii o tei rave i te tamataraa e 42 i nia i te hanere feia haapii aita i “ite” e teihea roa te oire Lonedona. Te mea peapea roa ˈtu â, e 8 i nia i te hanere aita i “ite” teihea roa te oire no te fenua Marite i faatupuhia te tamataraa!
Tera râ, e ere te feia no Marite anaˈe te mau taata paruparu no nia i te ite teotarafia. I te hopea o te matahiti 1980, ua faaite te hoê hiˈopoaraa o te feia haapii i roto e ahuru fenua e mea maitai aˈe te feia no Suede, e tei te faito ono te feia no Marite. Ua ite te Fare vanaˈa no te Ite aivanaa i te fenua Rusia no tahito ra e 13 i nia i te hanere feia haapii aravihi no Rusia aita atoa ratou i ite i te vahi o to ratou iho fenua i nia i te hoê tabula o te fenua taatoa. Ua parau te melo o te Fare vanaˈa Vladimir Andriyenkov ma te peapea e: “Eita e nehenehe e tiaturi i te faahopearaa.”
E o outou? Mai teihea te huru o to outou ite no nia i te teotarafia i roto i te rahiraa o te tupuraa e no nia iho â râ i te mau oire? No te aha e ore ai e hiˈopoa ia outou iho na roto i te hiˈopoaraa i te api 10? E ite outou i te tahi mau ohipa anaanatae i roto i “E hiˈopoa maitai tatou i te mau oire.”
I roto i te tumu parau o te A ara mai na! i mua, e hiˈopoa maitai tatou i na oire e pae. E huru taa ê mau to te mau oire e aita i ite-maitai-hia e tau tausani matahiti i teie nei. Tera râ, i te roaraa o te senekele, ua manaˈohia e, e vai mai e 20 aˈe o ratou. Hau atu i te afa o ratou tei te fenua Asia ïa. Eaha te huru o teie mau oire?
[Tumu parau tarenihia i te api 10, 11]
E ite anei outou i te oire?
A faatano i te mau faataaraa i muri mai e te oire tano.
1. Te oire pu teitei roa ˈˈe i roto i te ao taatoa nei.
2. Te oire aano roa ˈˈe i roto i te fenua tuiroo roa ˈˈe na te ao nei.
3. E 27 parau tei roto i to ˈna iˈoa mau pii-pinepine-ore-hia, ua tuea te tuhaa matamua o te reira i te auraa o te fenua Los Angeles; te parare ra oia i te ropuraa o te tuhaa fenua e mea tupu rahi te raiti. Te vai ra i reira e hau atu e 400 hiero no Bouddha.
4. Ua tataipiti te faito au noa o te taata—taa ê atu i na maha oire ěê atu—i te tahi atu oire i te ao nei.
5. Ua erehia ia ˈna e fatata e 25 mirioni taata o te oire i roto i te hoê ati i tupu i te matahiti 1976.
6. Te pu o te hoê tuhaa fenua o te fare hamaniraa ahu o te nunaa, e tuhaa faufaa to ta taua oire ra i roto i te orureraa hau i te pae tapihooraa tauihaa.
7. I mutaa ihora, faarirohia mai te hoê o te mau oire reporepo roa ˈˈe i Europa, i teie nei mahana, e ao tuiroo hoi oia no te pape noanoa e amohia ra e to ˈna iˈoa.
8. Fatata e 60 reo o te aparauhia ra i taua uahu ra o te oire i Asia. O te pu o to ˈna fenua mai te matahiti 1833 e tae atu i te matahiti 1912.
9. Te hoê oire pu matauhia, roa i roto i te tabula, ua riro mai oia ei mea mau i te matahiti 1960.
10. Tei te hopea o te 100 kilometera o te mato, i taua vahi ra, o te hoê ïa o te mau oire aano roa ˈˈe na te ao nei.
11. Fatata i te haamou-roa-hia e te hoê aueueraa fenua i te matahiti 1755, mea iti te feia tei pohe i te tahi atu oire pu i roto i te mau fenua amui i Europa.
12. Ua haamauhia oia ia au i te ture mai te matahiti 1873, i te tahoêraahia te mau pǔpǔ i te tahi mau pae o te Anavai pape Danube i raro aˈe i te hoê noa iˈoa.
13. Ua hape te feia mataitai no Potiti i te tomoraa o ta ˈna ooa no te muriavai o te hoê anavai, e ua piihia oia e te iˈoa o ta ˈna e amo ra i teie nei.
14. Itehia i te matahiti 1788 mai te hoê fare auri aihuaraau, o te hoê ïa o te mau oire faito rahi roa ˈˈe i te pae apatoa na te ao nei.
15. E te mau tumu etaeta i te pae faaroo, ua riro mai taua oire ra ei mea matauhia no te hoê arearearaa ti politita varavara.
16. I te matahiti 1850, ua faariro te Arii Kamehameha ia ˈna ei pu o to ˈna basileia; te auraa o to ˈna iˈoa “ooa paruruhia,” e te faariro ra to ˈna anuvera i te roaraa o te matahiti ei vahi faahiahia no te mataitai.
17. Ua piihia i te tahi mau taime te oire mataˈi, i te taime matamua o te hoê o tei fatata i te mou e te auahi; i teie nei mahana te haafaahiahia nei oia ia ˈna no te paturaa teitei roa ˈˈe o te ao taatoa nei.
18. Hou te matahiti 1966, ua piihia oia Léopoldville.
19. Te hoê oire tahito roa ˈˈe o te mau oire o te feia faatere tuiroo i Heleni, ua faahaamanaˈohia teie oire e te feia haapii o te Bibilia mai te vahi i reira te hoê huriraa tuiroo heleni o te mau Papai Hebera i te raveraahia.
20. Ua tupu to ˈna îraa oioi mai te iteraahia te auro i pihai iho noa, e mea otahi oia no te mea o te oire anaˈe aita i faaitehia to ˈna faito na te ao nei i nia i te hoê hiti aore ra te hiti o te roto aore ra te hoê anavai pape.
Alexandrie, Aiphiti
Bangkok, Thailande
Boston, Hau amui no Marite
Brasília, Beresilia
Budapest, Honederia
Calcutta, Initia
Chicago, Hau amui no Marite
Cologne, Helemani
Hong Kong
Honolulu, Hawaii, Hau amui no Marite
Johannesburg, Afirika Apatoa
Kinshasa, Zaïre
La Paz, Bolivia
Lisbon, Potiti
Manchester, Beretane
Oslo, Norevetia
Rio de Janeiro, Beresilia
Shanghai, Tinito
Sydney, Auteralia
Tangshan, Tinito
[Tumu parau tarenihia i te api 11, 12]
Mau pahonoraa:
1. Ua itehia te oire ra La Paz, i rotopu e 3 250 metera e 4 100 metera i nia i te faito o te miti, e te taata paniora i te matahiti 1548.
2. Te auraa o te parau ra “Shanghai” oia hoi “I nia i te Miti,” e te hoê o te mau uahu aano roa ˈˈe o te ao taatoa nei, o te pu o te haapiiraa e te maimiraa i te pae ite aivanaa teitei roa ˈˈe i te fenua Tinito.
3. Te iˈoa mau o te tuhaa matamua o Bangkok o Krung Thep, oia hoi te auraa te “Oire o te mau melahi”; na roto i te reo paniora, “Los Angeles” oia hoi te auraa “te mau melahi.” I to Bangkok faarahiraa i ta ˈna mau purumu aano, ua faaîhia te rahiraa o ta ˈna mau taheraa pape tuiroo no te hamani i te mau purumu.
4. Ua apeehia Hong Kong, e 96 000 taata i te kilometera tuea, e Lagos, Nigeria 55 000; Dacca, Bangladesh 53 000; Djakarta, Indonésie 50 000; and Bombay, Initia 49 000.
5. I te matahiti 1976, ua tairihia te fenua Tinito e te hoê o te mau aueueraa fenua iino roa ˈˈe i roto i te aamu i teie nei mahana, te faito e 7,8 i nia i te faito Richter. Ua fatata o Tangshan i te mou roa; e 240 000 taata tei pohe.
6. Ua riro mai Manchester, e 240 kilometera i te pae apatoerau i Lonedona, ei pu tapihooraa tauihaa vitiviti e i rotopu i te matahiti 1821 e 1831, ua maraa mai to ˈna faito taata e 45 i nia i te hanere.
7. I te haamataraa o te senekele 19, ua tui te roo o Cologne ei hoê o na oire e toru reporepo roa ˈˈe o te ao taatoa nei—Calcutta, Constantinople, e Cologne—no te reira te mau faehau no Farani tei faaea i reira i “tapoi ai i to ratou mata i te mau horoi pipihia e te Monoˈi noanoa no te ore e hâuˈa i te omaha i roto i te oire.”—Kölner Stadt-Anzeiger.
8. Calcutta, o te toruraa o te oire aano roa ˈˈe i te fenua Initia e ua monohia oia ei oire pu e te New Delhi.
9. Pûpûhia i te matahiti 1789 e faaôhia i roto i te Pǎpǎ ture o te matahiti 1891, ua riro mai te manaˈo ia noaa mai te hoê oire pu i roto ia Beresilia ei mea mau i te matahiti 1960 o Brasília. Ua horoa to ˈna paturaa i te mau vahi aita i patuhia aˈenei i te hoê ravea otahi no te faaoti “i te hoê hamaniraa o te oire taatoa na roto i te faanahoraa, i te hamaniraa i te hohoˈa, e te faaearaa o te taata.”—Buka parau paari beretane (beretane).
10. Te vai ra o Oslo, te oire pu o Norevetia, i nia i te hoê vahi e 453 kilometera tuea, e rave rahi aivi uru raau e te mau roto.
11. Ua faaotihia te mau fare pure i te poipoi o te 1 no novema 1755, i te Oroa no te mau peata, i to Lisbon haamouraahia e te aueueraa fenua rahi roa ˈˈe, e ua haapohe e fatata e 30 000 taata.
12. I te matahiti 1873, ua tahoêhia te oire o Pest, i te pae hitia o te râ o te Anavai Danube, e o Buda, e Óbuda e te motu Margaret, i te pae tooa o te râ, o tei tahoêhia i mua i te ture no te riro mai o Budapest, te hoê o te mau oire faufaa roa ˈˈe i Europa, matauhia no te taime matamua ei Arii vahine no te Danube.
13. Ua amuihia te mau parau potiti no te “anavai” e no te avaˈe “tenuare”—i to te feia mataitai taeraa mai i te 1 no tenuare 1502—no te topa i te iˈoa Rio de Janeiro.
14. I te avaˈe tenuare 1788, e fatata e 750 taata mau auri tei tae mai mai te fenua Beretane ei niu no te hoê fare auri aihuaraau; i teie nei mahana ua riro o Sydney ei oire tahito e aano roa ˈˈe no Auteralia.
15. I te roaraa e toru senekele, ua mana te tahi mau oire i nia i te oraraa i te Hau amui hau atu i ta Boston i rave, o tei haamauhia e te feia Puritains o tei maue ê mai Europa no te haamani-ino-raa i te pae faaroo. I te matahiti 1773, ua faatupu te feia o te oire tauturuhia e te Orureraa hau i Marite, o tei rave i te huru o te mau initia, i to ratou huriraa e toru afata rarahi ti i te uahu no Boston no te patoi i te moni titauhia ia aufau i te fenua Beretane ma te ore e fanaˈo i te hoê tiaraa i roto i te faatereraa.
16. I te omuaraa, o oia te niu no te feia tapihoo miro e tohora, faaterehia e te feia no Rusia, no Beretane, e no Farani, ua faahoˈihia o Honolulu i te Arii ra o Kamehameha III ra. I te matahiti 1850, ua faariro oia ia ˈna ei oire pu no to ˈna basileia. Ua riro mai o Hawaii ei tuhaa fenua no te Hau amui i te matahiti 1900 e ua noaa i te tiaraa hau i te matahiti 1959.
17. Te pii ra vetahi ia Chicago te oire no tahito ra no te Hau amui, ma te faaite i te fenua no te mea maitai e te mea ino roa ˈˈe. Ua mou roa te tuhaa faufaa o te oire e te auahi i te matahiti 1871 i to te puaatoro a te vahine ra o O’Leary tueraa i te hoê mori ama i roto i te hoê fare vairaa animala. Ua pohe te tahi tau 250 taata, e e 90 000 aita e fare faahou. Te taiete Sears i Chicago, e 443 te metera, o te patu teitei roa ˈˈe o te ao taatoa nei.
18. I te matahiti 1960, ua riro mai Léopoldville, piihia ia au i te arii Leopold II no Beletita, ei oire pu o te Repubilita no Congo i muri aˈe i te poheraa o te taata no Beletita i Congo. I te matahiti 1971, ua tauihia te iˈoa o te fenua ei Zaïre; i te matahiti 1966, ua pii-faahou-hia te oire pu o Kinshasa.
19. No roto mai te iˈoa ra Alexandria ia Alesanedero Rahi, o tei faaue ia patuhia oia i te matahiti 332 hou to tatou tau. I roto noa e hoê hanere matahiti i muri iho, ua haamata te mau ati Iuda e noho ra i reira—i te roaraa paha o te faatereraa a Ptolemy II Philadelphus (285-246 hou to tatou tau)—i te huri i te mau Papai Hebera na roto i te reo Heleni no te horoa mai i te Septuagint.
20. No roto mai te mau tiaraa o te mau oire rarahi i Johannesburg, e ere no te hoê hiti, te hoê roto, e ere no te hoê anavai, te iteraahia te auro i te matahiti 1886. Ua maraa hoi oia mai e 2 000 taata i te matahiti 1887 i te 120 000 i te matahiti 1899 e hau atu e 1,7 mirioni i teie nei mahana.
[Hohoˈa fenua i te api 8, 9]
(Hiˈo i te papai)
[Hohoˈa i te api 8]
Rio de Janeiro, Beresilia
[Hohoˈa i te api 9]
Bangkok, Thailande
[Faaiteraa i te tumu]
Tourism Authority of Thailand
[Hohoˈa i te api 10]
Aui: Sidney, Auteralia
Raro: La Paz, Bolivia
[Hohoˈa i te api 11]
Shanghai, Tinito
[Hohoˈa i te api 12]
Aui: Honolulu, Hawaii
Atau: Hong Kong