“Ua îî hoi te oire i te mârô”
I TO te peropheta Ezekiela a te Bibilia faahitiraa i te hoê oire “îî hoi . . . i te mârô,” aita oia i ite i te mau fifi o te haamauiui ra i te mau oire i teie nei mahana. (Ezekiela 9:9) E ere ta ˈna mau parau i te hoê ravea huna no te faaara i taua mau fifi ra. Tera râ, ua riro te mea ta ˈna i papai ei faataaraa tano o te mau oire i te senekele 20.
Te tapao ra te buka 5 000 Days to Save the Planet e: “Ma te etaeta e te ereraa i te tumu, te riro maira to tatou mau oire i te mea hairiiri no te ora e mea hairiiri no te hiˈo atu. . . . Ua patuhia te mau fare tahua o te mana nei i nia i to tatou mau oire e te hoê haapao maitai rii aore ra aita roa ˈtu i te feia o te tia ia ora e ia ohipa i roto.”
Te mau tupuraa faahiahia ore no nia i te mau oire
E iva oire, i roto e rave rahi tuhaa o te ao, tei faataahia e te mau vea e te mau vea iti o ta outou e ite atu i muri mai. E nehenehe anei outou e ite i te oire tataitahi na roto i to ˈna iˈoa tano?
Oire A, i te fenua Marite no ropu, tei tapaohia no ta ˈna mau taurearea taparahi taata e te faito rahi o te taparahiraa taata. Ua matau-atoa-hia oia mai te hoê fare o te hoê pu tia ore o te raau taero.
Oire B “te oire ino roa ˈˈe i roto i te mau [Hau amui] no te mau eiâraa i roto i te mau aroâ.” I te roaraa o na avaˈe matamua e piti o te matahiti 1990, “ua maraa te mau taparahiraa taata e 20 i nia i te hanere mai taua noa ïa tau” i te matahiti na mua ˈtu.
“Tau mirioni taata o te haere ra i te mau oire pu o te fenua Marite Apatoa, i Afirika, e i Asia i te mau matahiti atoa . . . , ma te faahaere i to ratou mau manaˈo moemoeâ i roto i te hoê fenua tǎpǔ.” Ma te ore e ite i te reira, e tia i te mau taata e rave rahi ia ora i roto i te veve, ia taparu aore ra ia eiâ no te ora. Ia au i tei parauhia, e fare to te afaraa o te feia e ora ra i roto i te Oire C no Afirika e te Oire D no Asia—e 70 i nia i te hanere atoa o te Oire E no Asia.
“A vai noa ˈi te [Oire F] i rotopu i te mau oire pu aano paruru i te fenua Marite Apatoerau, ua turai te maraaraa o te feia aita e ohipa, te faito rahi o te taparahiraa taata e te inoino i te feia o te oire, ia aniani no nia i te vahi ino o te manuïaraa. Ua haaparuparu te taparahiraa taata i te feruriraa o te feia o te oire. Ua maraa te mafera e 19 i nia i te hanere. . . Te maraa ra te feia taparahi taata e fatata roa e 50 i nia i te hanere.”
“I te mau mahana atoa, 1 600 taata te haere ra i te fenua [Marite no Ropu i te Oire G] . . . Mai te peu e e tamau oia i te rahi mai i taua vahi ra, e 30 mirioni taata te ora i reira i te hopea o te senekele. E tere ratou ma te faataere i roto e 11 mirioni pereoo na roto i te oire, e mau atu ai i roto i te anairaa pereoo e rave rahi hora . . . E hoê hanere taime hau atu â . . . to te haaviiviiraa o te mataˈi i te faito fariihia. . . . Te faaruru nei maha ahuru i nia i te hanere o te taatoaraa o te feia i te maˈi hota tamau. . . . I te roaraa o te mau hora anairaa pereoo, e maraa te faito o te maniania i roto i te oire pu i rotopu 90 e 120 décibels; ua faarirohia e 70 décibels ei mea teimaha.”
“I te mau mahana atoa, e ohihia e 20 000 kilo tutae uri i roto i te mau aroâ e te mau vahi haereraa o te [Oire H no Europa]. . . . Hau atu i te hoo e te inoraa, ua faaitehia te tahi atu tuhaa faufaa ˈtu â. Ua riro te tutae uri ei tumu no te hoê maˈi faatupuhia e te manumanu ino Toxocara canis. Ua itehia e ua faainohia te afaraa o te mau vahi hautiraa a te mau tamarii e te mau farii one o [te oire] e te mau huero haihai paari o te manumanu ino, o te tomo i roto i te mau apoo o te mau tiaa e i roto i te avae o te mau animala tiai fare. . . . Te rohirohi, te mauiui o te ivi, te maˈi tatiraa, te mau fifi i te pae mafatu e te uaua toto e mau tapao matamua te reira no te maˈi.”
“Noa ˈtu e ua naeahia i [te Oire I no Asia] e te mau fifi atoa o te îraa o te mau oire rarahi i roto i te hoê fenua veve—te veve, te taparahiraa taata, te haaviiviiraa—ua haamata i te haamau ia ˈna iho mai te hoê o te mau oire tumu o te senekele 21.”
Ofatiraa aore ra te ture?
Ua nehenehe anei ia oe e faaite mai i teie mau oire na roto i to ratou iho iˈoa? Peneiaˈe aita, no te mea eita te mau fifi faahitihia i te mea otahi i te tahi atu oire. Tera râ, e mau tapao ratou no te mea hape e fatata e te taatoaraa o te oire o te mau faito atoa i roto i te ao taatoa nei.
Oire A, ia au i te vea Helemani Süddeutsche Zeitung o Medellín, no Colombia. Ua topa mai te numera o te feia taparahi taata mai te 7 081 i te matahiti 1991 i te 6 622 “anaˈe” i te matahiti 1992. Te faaite atoa ra te vea no Colombia El Tiempo, i te roaraa e ahuru matahiti i mairi, e fatata e 45 000 taata tei pohe i reira na roto i te mau tupuraa iino mau. I teie nei mahana, e rave rahi mau pǔpǔ tivila o te tamata nei ma te paari i te tamâ i te oire e te haamaitai i to ˈna roo.
Peneiaˈe aita te faataaraa a The New York Times o te Oire B mai te oire o New York i haamaere i te feia o tei haere e mataitai i reira aita i maoro aˈenei e mea papu e ere no to ˈna mau taata.
Te faaite ra te mau numera horoahia e te vea helemani Der Spiegel no te faataa i te rahiraa o te taata e ora ra i roto i te mau tupuraa veve i Nairobi, Kenya (C), Manila, Philipino (D), e Calcutta, Initia (E) e te rahi noa ˈtura te mau taata o te topa i roto i te mau tuhaa fenua hairiiri i roto i teie na oire e toru otahi i te feia e ora ra i roto i te mau fenua moni taatoa no Europa mai te fenua Danemata aore ra Helevetia.
Ua itehia—o Toronto, i Kanada—te Oire F i te matahiti 1991 e te vea Time i roto i te hoê tumu parau o te ore e faatiahia i te tahi atu o tei neneihia e toru matahiti na mua ˈtu. Ua faatietie te titorotororaa matamua, teie hoi te tumu parau “I te pae hopea, te hoê Oire o te ohipa ra,” i te oire o te “haaputapû fatata i te mau taata atoa.” Ua tapao oia i te hoê taata mataitai o tei parau e: “E fatata teie vahi i te horoa mai i te hoê manaˈo e tei roto noa â vau i te mau oire.” Ma te fifi ia parau e, i teie nei mahana, te faaruru nei te “oire o te ohipa” nei i te hoê â mau fifi o te haapeapea ra i te tahi atu mau oire e topa ra i roto i te ino.
Noa ˈtu e te faahitihia ra te Oire G mai te “hoê o te mau oire nehenehe roa ˈˈe e te unauna i te fenua Marite, e hoê o te mea maitai roa ˈˈe”, te farii nei râ te vea Time i te reira mai te “Oire no Mexico o te feia moni, papu maitai, e o te feia ratere.” I roto i taua area taime ra, ia au i te World Press Review, te ora nei te mau pǔpǔ taata veve paatoa “i roto i te hoê o te mau oire pu e 500 tuhaa fenua veve” i roto i te mau fare pe “hamani-paatoa-hia e te tauihaa faarue, te mau afata, e te mau tuhaa o te mau pereoo rarahi, e te mau tauihaa paturaa eiâhia.”
Ua faahohoˈahia te Oire H e te vea farani o te hebedoma L’Express ia Paris, ia au i te The New Encyclopædia Britannica, “mai tau hanere e tau hanere matahiti i teie nei, na roto i te hoê tereraa eita e nehenehe e faataa maitai, . . . ua haapararehia te hoê nehenehe eita e mau i te mau mirioni na te ao taatoa nei.” I mua i te mau fifi rahi mau, tera râ, te maemae atura te tahi o te oaoa o te “Paris faateitei.”
Te parau nei te Time no te Oire I e: “Ua faarirohia mai mutaa ihora ma te here e te pae Tooa o te râ mai te oire paruparu, te pu moemoeâ o te Siam no tahito, te hoê ‘Venise o te pae Hitia o te râ,’ te oire papu ore i teie nei mahana o te mau melahi e te mau hiero auro o te oire hopea î i te taata i Asia.” Aita atoa ta ˈna mau melahi e mau hiero i nehenehe e tapea ia Bangkok, Thailande, ia riro hoê noa ˈˈe taime, ei “pu o te tapihooraa o te taatiraa i te pae tino.”
E hiˈopoa maitai tatou i te mau oire
Tau ahuru matahiti i teie nei, ua tapao te hoê taata papai vea e noa ˈtu e au e “te tufa nei te mau oire aano i te hoê â mau fifi, mea taa ê te huru o te oire tataitahi, e hau atu te vai ra te hoê ravea taa ê o te aroraa no te ora mai.” I te matahiti 1994, e tamau noa te mau oire i te aro, te oire tataitahi i roto i ta ˈna iho ravea.
Eita te taatoaraa o te manaˈo ra e eita e nehenehe e upootia i te aroraa no te ora mai. Ua faaite te hoê tavana oire tahito no Toronto i te hoê manaˈo maitai, ei hiˈoraa, ma te parau e: “Aita vau e manaˈo ra e te topa ˈtura te oire. Tei mua râ oia i te hoê fifi, te manaˈo nei au e tia ia tatou ia faatitiaifaro i teie fifi.” E parau mau, ua aro te tahi mau oire ma te manuïa, aore ra ua haamama, i te tahi o to ratou mau fifi. Tera râ, te titau nei te reira hau atu i te hoê manaˈo maitai.
Ua papai te hoê papai vea o Eugene Linden i te avaˈe tenuare i mairi e: “Ua anoihia te oraraa a muri aˈe o te ao e te oraraa a muri aˈe o te mau oire.” No te mea maitai aore ra no te mea ino roa ˈˈe, ua tarai te mau oire i to tatou nei ao, e te tamau noa ra ratou i te na reira. No reira, noa ˈtu e no mutaa mai aore ra no teie nei, te mana ra ratou i nia ia tatou iho—peneiaˈe hau atu i ta tatou e nehenehe e manaˈo. No reira, e taairaa to to ratou ora e to tatou.
No reira, eiaha noa tatou e hiˈopoa i te mau oire no te faarahi noa i to tatou ite. Hau atu i te faufaa, e faaara oia ia tatou i te mau tupuraa papu ore ta te ao iho e farerei ra i teie nei mahana. No reira, e haamata tatou “i te hiˈopoa maitai i te mau oire.” Te tiaturi nei matou e e faaanaanatae, e haamaramarama, e e faaitoito teie na tuhaa e ono o te A ara mai na! i ta matou feia taio. Noa ˈtu te mau fifi teimaha o te ao nei—o te ite-maitai-hia i roto i te aroraa a te mau oire no te ora—aita te taatoaraa e erehia ra i te tiaturiraa!
[Parau iti faaôhia i te api 6]
“Ua anoihia te oraraa a muri aˈe o te ao e te oraraa a muri aˈe o te mau oire.”—Te taata papai Eugene Linden
[Hohoˈa i te api 7]
E mea ohie aˈe paha te ratereraa i tera e tera oire, e ere râ i te mea ohie ia faati-tiaifaro i to ratou mau fifi