VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g93 8/10 api 21-25
  • Eaha te huru ao ta outou e hinaaro ra?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Eaha te huru ao ta outou e hinaaro ra?
  • A ara mai na! 1993
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te titauraa matamua
  • Hoê ao e rahi te maa
  • Hoê ao aita e maˈi
  • Te hoê ohipa anaanatae e te parau-tia no te taatoaraa
  • Te mau huru tupuraa e te mau faaanaanataeraa
  • Te huru o te mau taata e ora i reira
  • Afea oia e tae mai ai?
  • Hoê oraraa maitai aˈe i tǎpǔhia mai
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
  • Te hoê oraraa hau i roto i te hoê ao apî
    Te hoê oraraa hau i roto i te hoê ao apî
  • Fatata roa te ao apî!
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (Nº te taata atoa) 2021
  • Te ao apî faahiahia a te Atua
    Te haapao mau ra anei te Atua ia tatou?
Ite hau atu â
A ara mai na! 1993
g93 8/10 api 21-25

Eaha te huru ao ta outou e hinaaro ra?

MAI te peu e e mana to outou, e haamau anei outou i te hoê ao apî, te hoê ao o te faatiamâ i te mau taata i te mau fifi peapea atoa i teie nei mahana? Mai te peu e e nehenehe ta outou, e ere anei i te mea tano ia manaˈo e haamau to tatou Poiete here, te Atua ra o Iehova, tei ia ˈna hoi te puai, i te hoê ao apî e te parau-tia?

Te parau ra te Bibilia e: “Hamani maitai to Iehova i te taata atoa; e te vai ra to ˈna aroha faaherehere rahi i nia i to ˈna atoa ra mau ohipa. Te heheu nei oe i to rima, e te haamâha nei i te hiaai o te mau mea ora atoa nei.” (Salamo 145:9, 16) Eaha oia te tahi o ta outou mau hiaai? Eaha te huru ao ta outou e tiai nei?

I roto i ta ratou buka Te hoê oraraa mâ e te oaoa: te hoê aratai utuafare fetii (beretane), ua papai Abraham e o Rose Franzblau e: “Mai te peu e e ere tatou no te taa i te manaˈo o te taata o te ao nei e e ani i te huitaata no nia i te huru ao ta tatou paatoa e hinaaro e ora, e mea papu e farii ratou i te tahi mau titauraa.”

A hiˈopoa na i te mau titauraa a teie mau taote, e a hiˈo na mai te peu e ere hoê â mau mea ta outou e hinaaro ra. Ia na reira anaˈe tatou, e ite atoa ïa tatou mai te peu e ua tǎpǔ ta tatou Poiete here e horoa i taua mau mea atoa ra.

Te titauraa matamua

Ua tabula na mua te mau taote i te “hoê ao aita e tamaˈi.” I muri aˈe i te faaoromairaa ehia rahiraa tamaˈi riaria, e rave rahi o te hiaai i te hoê ao aita te taata e aa faahou e e taparahi i te tahi e te tahi. Ua papaihia to ratou tiaturiraa i nia i te pǎpǎ o te Hau Amui i te oire rahi no New York, i reira e taiohia ˈi e: E TIAPAI RATOU I TA RATOU OˈE EI AURI AROTE. E TA RATOU MAU MAHAE EI TIPI TOPE RAAU: E ORE TE HOÊ FENUA E AA MAI I TE TAHI FENUA I TE OˈE, E ORE HOI RATOU E HAAPII FAAHOU I TE TAMAˈI.

Ua ite anei outou e tuhaa taua mau parau nei no te parau tǎpǔ no ǒ mai i te Atua ra o Iehova? Ua papaihia te mau parau i roto i te Bibilia Moˈa i roto i te Isaia pene 2, irava 4. Na roto atoa i te taioraa i roto i te Salamo 46:8, 9, e ite outou e te opuaraa a te Atua o te haamouraa ïa i te mau mauhaa tamaˈi atoa e “te faaoreraa i te tamaˈi e tae roa aˈenei i te hopea fenua.” I roto i te ao hau a te Atua e aita e tamaˈi, e tupu ïa teie parau tohu nehenehe mau a te Bibilia: “E parahi râ ratou o te taata atoa i raro aˈe ta ˈna iho vine, e i raro aˈe i ta ˈna iho suke, e aore roa e taata e haamǎtaˈu mai ia ratou.”—Mika 4:4.

Aita anei outou e tapao i “hoê ao aita e tamaˈi” mai te hoê titauraa tumu no te huru ao ta outou e hinaaro ra? E, a feruri anaˈe na, ua tǎpǔ to tatou Poiete Rahi i te reira!

Hoê ao e rahi te maa

Eaha te piti o ta outou titauraa? Hoê â huru anei e te titauraa horoahia i teie nei, “te hoê ao aita e poia faahou, i reira te oˈe e mou ai no a muri noa ˈtu”? E ere anei i te mea oaoa mai te peu e eita faahou te tamarii e pohe i te poia? Ma te papu e hinaaro outou e ora i roto i te hoê ao e rahi te maa. Tera râ, o vai te nehenehe e haapapu i te reira?

A hiˈopoa na ta te Atua e tǎpǔ ra: “Ei reira e hotu rahi mai ai te fenua.” “E riro hoi e maa sitona tei te fenua.” (Salamo 67:6; 72:16) Oia mau, i roto i te ao a te Atua, e rahi te maa maitatai. Te haapapu ra te Bibilia ia tatou e “e rave Iehova na te taata atoa . . . i te oroa amuraa maa maitatai, i te oroa uaina tahito, i te mau mea maitatai roa ra, i te uaina tahito faaateate-maitai-hia ra.”—Isaia 25:6.

No te mea aita e naeahia i te mana o te taata no te afai mai i te hoê ao aita e pohe poia faahou, e ere râ hoê â huru no te puai a te Atua. Ua faaite Iesu Mesia, ta ˈna tamaiti, e ere i te hoê fifi no te horoa i te maa i raro aˈe i te Basileia a te Atua. I to ˈna haereraa mai i nia i te fenua nei, ua faaamu semeio Iesu tau tausani taata na roto i te faarahiraa i te tahi pane e te tahi iˈa.—Mataio 14:14-21; 15:32-38.

Hoê ao aita e maˈi

Eita outou e ite faahou i te hoê aˈe taata maˈi i roto i te huru ao ta tatou paatoa e hinaaro ra. No reira, aita te toruraa o te titauraa e mea maere. “E riro ei ao aita e maˈi faahou,” ta te mau taote i papai, “hoê ao faahiahia i reira te taatoaraa e paari ai ma te oraora-maitai-raa e e ora i te toea o to tatou oraraa ma te mǎtaˈu ore i te mau maˈi o te nehenehe e apehia e e faaorahia.”

A feruri na i te tamahanahanaraa mai te peu e aita hoê aˈe e hota aore ra te tahi atu mauiui! Eita te mau taata e nehenehe e faaore i te maˈi, area râ o te Atua ra o Iehova oia. E te tǎpǔ ra o ˈna i roto i ta ˈna ao apî “e ore hoi to reira e parau e: ‘Ua paruparu vau i te maˈi.’” Maoti ra, “ei reira e faaaraarahia ˈi te mata o te matapo ra, e amaha hoi te tariˈa o te feia tariˈa turi ra: ei reira te pirioi e ouˈauˈa noa ˈi mai te aili, e himene mai hoi te vaha o te taata vava ra.” (Isaia 33:24; 35:5, 6) Oia, “e na te Atua e horoi i to ratou roimata atoa, e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e te mauiui, e ore atoa ïa, no te mea ua mou te mau mea tahito ra.”—Apokalupo 21:4.

I to Iesu Mesia haereraa mai i nia i te fenua, ua faaite oia eaha ta tatou e nehenehe e tiai i roto i te ao a te Atua i roto i te hoê faito rahi aˈe. Ua faahoˈi oia i te ite i te matapo, ua haamatara i te mau tariˈa o te feia tariˈa turi, ua haaparaparau i te vava, ua faahaere i te pirioi, e ua faahoˈi i te taata pohe i te ora.—Mataio 15:30, 31; Luka 7:21, 22.

Te hoê ohipa anaanatae e te parau-tia no te taatoaraa

Ma te feaa ore, e itehia i te ohipa anaanatae e te parau-tia no te taatoaraa i roto i te ao o ta outou e ta te rahiraa e hinaaro nei. No reira, ua papai te mau taote e: “Te maharaa, o te hoê ao te vai ra te ohipa no te taata o te hinaaro ra e imi i te ravea no te ora, no te faaamu ia ratou iho e to ratou utuafare fetii.” E ua parau atoa ratou e: “Te paeraa, o te hoê ao i reira te taata tataitahi e au ai i te tiamâraa i raro aˈe i te ture, e te parau-tia no te taatoaraa.”

Aore roa te ture a te taata e faatupu i taua mau titauraa ra no te hoê oraraa oaoa. Tera râ, e nehenehe te ao a te Atua e faatupu. Te tǎpǔ nei te Bibilia i te ohipa faahiahia ta te taata e rave ia tae i taua taime ra: “E patu ratou i te fare, e na ratou iho e parahi; e na ratou e tanu i te ô vine, a amu ai i te maa i reira. . . . E vai taiata te aho o to ˈu ra feia i maitihia i to te mau mea ta ratou i hamani. E ore hoi ratou e ohipa faufaa ore noa.”—Isaia 65:21-23.

Eaha ïa no te tiamâraa e te parau-tia no te taatoaraa? Noa ˈtu te mau tutavaraa a te mau taata faatere aau tae, ua manuïa ore ratou no te horoa i te reira no te taata tataitahi. Te tamau noa ra te parau-tia ore e te ino i te tupu i roto i te ao taatoa. No reira, aita te mau taata e nehenehe e haamâha i teie hinaaro. Area te Atua mana hope, oia ïa. O Iesu Mesia tei faatiahia ta ˈna taata faatere maitihia , e no nia ia ˈna te parau ra o Iehova e: “A hiˈo na i tau tavini, ta ˈu e tauturu nei; i tau hinaaro, i mauruuru roa ˈi tau varua; e na ˈna e faaite haere i te mau etene i te parau-tia.”—Isaia 42:1; Mataio 12:18.

Oia mau, ua tǎpǔ te Bibilia e i raro aˈe i te Basileia a te Atua “e faaorahia hoi te mau mea hamanihia nei i te tapea ra o te pohe, ia noaa te tiamâ maitai o te tamarii a te Atua ra.” (Roma 8:21) Auê te hoê ao apî e te oaoa i reira e itehia ˈi te tiamâraa e te parau-tia no te taatoaraa!

Te mau huru tupuraa e te mau faaanaanataeraa

Mea papu i roto i te huru ao ta outou e hinaaro ra, e fanaˈo te mau taata hoê â huru tupuraa noa ˈtu te iri e te opu. No reira, e ere i te mea maere, te onoraa o te titauraa faahitihia e te mau taote e: “Te hoê ao i reira te taata tataitahi e nehenehe ai e faarahi i te taatoaraa o to ˈna ite e te aravihi, e e haamauruuruhia o ˈna no ta ˈna mau tutavaraa, ma te ore e faatupu i te manaˈo tano ore.”

Aita roa te mau taata e nehenehe e haamau i te hoê ao i reira te taatoaraa o te mau taata e fanaˈo ai i te aupururaa tia. E tamau noa te manaˈo tano ore e te haamauiuiraa atoa o te pûpû taata iti au-ore-hia. Inaha, e apee te Arii o te ao apî a te Atua, o Iesu Mesia, i te hiˈoraa o Iehova, to ˈna Metua, o te “haapao ore i te huru o te taata, e te rave ore i te tarahu.” (Deuteronomi 10:17; Roma 2:11) Eaha te mea e faariro i te taeraa mai o te ao apî ei mea nehenehe mau, e ere anei i te mea e e haapiihia te taata atoa ia pee i te huru o te Atua ra o Iehova, aita oia e hiˈo i te iri o te taata e te faaohiparaa iho â râ i teie huru.—Isaia 54:13.

Mea pinepine, e pûpû te mau taata i to ratou oraraa no te hoê ohipa teimaha e te mauruuru ore e te tahi noa tamǎrûraa iti aore ra aita. Eita e ore e e farii outou i te titauraa iti i muri iho, piihia e: “Te hituraa, te hoê ao i reira e rahi ai te oaoa o te taata atoa ia anaanatae i taua mau ohipa ra mai te mea maitai roa i roto i to ratou oraraa.”

No to ˈna iteraa i te hinaaro o te taata ia faafaaea e ia faaanaanatae maa taime, ua horoa te Atua ra o Iehova i roto i ta ˈna Ture tahito te hoê mahana faafaaearaa i roto i te hebedoma. (Exodo 20:8-11) Oia mau, e mea papu e i roto i ta ˈna ao apî, e faatupu te Atua no to tatou hiaai i te faafaaearaa e te tahi huru faaanaanataeraa maitai.

Te huru o te mau taata e ora i reira

Te faataa ra te titauraa hopea horoahia e te mau taote i te mau huru maitatai o te feia e parahi i roto i “te huru ao ta tatou e hinaaro e ora ˈtu.” A hiˈopoa mai te peu e te haafaufaa ra atoa outou i te mau huru mai ta ratou e faahiti nei. “Te vauraa, te hoê ao i reira e haafaufaahia i taua mau huru maitatai o tei faataa ê te taata e te animala mai te maramarama e te aravihi no te pae o te hamaniraa, te hanahana e te haapao maitai, te here e te taiva ore, te faatura ia ˈna iho e te miimii ore, e te anaanataeraa i to ˈna mau taata tupu.”

Aita anei outou e oaoa e ora i roto i te hoê ao i reira te taata tataitahi e faaite ai i ta ratou mau huru maitatai i te pae morare mai te haapao maitai, te here, te taiva ore, te miimii ore, e te anaanataeraa ˈtu i te mau taata? Teie mau anei te huru ao ta outou e hinaaro ra! Eita te mau taata faatere e nehenehe e horoa mai i te reira. O te Atua ra o Iehova anaˈe ra. E e faatupu oia no te mea e ere ta ˈna ao i te mea papu ore, e te moemoeâ.—Salamo 85:10, 11.

Afea oia e tae mai ai?

Mai tei faaitehia i roto i te tumu parau i muri mai, ua papai te hoê hoa piri roa a Iesu Mesia e: “Te tatari nei râ tatou i te raˈi apî e te fenua apî ta [te Atua] i parau maira, i te vai-mau-raa o te parau-tia ra.” (Petero 2, 3:13) Te taime e tupu ai teie parau tǎpǔ, mai ta Iesu i tapao, “ia tae i te faahouraa ra, ia parahi te Tamaiti a te taata i nia iho i to ˈna terono hanahana.”—Mataio 19:28.

I te haamataraa, ua faaue te Atua ia Adamu e o Eva, na hoa faaipoipo matamua, ia faarahi raua i te ô paradaiso i reira to ˈna tuuraa ia raua. Ua hinaaro oia e ia fanau raua i te tamarii e to ratou tauturu ia faariro i te fenua taatoa ei hoê ô Edene nehenehe mau. (Genese 1:26-28; 2:7-9, 15) Noa ˈtu aita Adamu raua o Eva i manuïa i te faaoti roa i teie opuaraa, e tupu te hoê faaapîraa o te paradaiso i nia i te fenua nei i te taime o te poiete-faahou-raa, e te Mesia e faatere i roto i te Basileia. I te pae hopea, e faaaanohia te mau huru tupuraa o te ô Edene i nia i te fenua taatoa nei. I reira to tatou Poiete here e faatupu ai i ta ˈna opuaraa matamua ia vai mai te hoê ao hau, e te parau-tia. Tera râ, afea oia e tae mai ai?

Te manaˈo ra anei outou mai te rahiraa o te parau nei e, ‘E, e tae mai paha i te hoê mahana, tera râ e ere râ i to tatou nei tau.’ Nafea outou e ite ai? E nehenehe anei to tatou tau ahoaho e riro ei tapao e te fatata ra te ao apî a te Atua? Nafea tatou e nehenehe ai e ite?

[Hohoˈa i te api 23]

I roto i te ao apî, e tupu te hau, te oraora-maitai-raa tia, e te maitai o te huru oraraa haere i mua i te pae faufaa

[Faaiteraa i te tumu]

Cubs: Ia au i te parau faatia o te aua no Hartebeespoortdam Snake and Animal

[Hohoˈa i te api 24]

I roto i te ao apî, e fanaˈo te taata i te ohipa anaanatae

[Hohoˈa i te api 25]

I roto i te ao apî, e taime no te mau ohipa anaanatae

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono