I afea e tae mai ai te ao apî
E TAE mai te ao apî ia mou anaˈe teie nei ao. Tera râ, e nehenehe outou e ani, ‘E nehenehe anei ta tatou e tiaturi e e mou teie nei ao?’ No reira, a feruri na, aita anei hoê ao i mou aˈena i mutaa ihora?
Oia, ia au i te hoê faaotiraa papu, ua mou iho â te hoê ao. “I pohe ai te reira fenua [i te tau o Noa] i te ninaraahia e te miti,” ta te Bibilia e faaite ra. “Aore i faaherehere i to te ao nei i tahito ra, faaora ihora râ ia Noa i te taata i aˈo i te parau-tia ra, o te toovau ïa i te feia i faaorahia ra, a hopoi mai ai oia i te diluvi i teie nei ao paieti ore ra.”—Petero 2, 2:5; 3:6.
A tapao na e e “ao paieti ore,” aore ra te hoê faanahoraa o te mau mea ino, o tei mou. E ere i te palaneta Fenua, te raˈi î i te fetia, aore ra te hopearaa o te fetii taata. No te mea ra i rahi mai ai te taata i muri iho i te Diluvi, ua fa mai i te tahi atu ao (to tatou ïa). Eaha te tupu mai no ˈna?
I muri aˈe i te parauraahia e ua hopoihia te ao a Noa i te haamouraa, te parau faahou ra te Bibilia e: “Area te raˈi e te fenua e vai nei, te tapeahia nei ïa e taua parau ra no te auahi.” (Petero 2, 3:7) Te auraa o te auahi oia hoi i te haamouraa te ao nei. I te hopea, “e mou teie nei ao [o te vai ra i teie mahana].” (Ioane 1, 2:17) Tera râ, afea?
Ua hinaaro te mau aposetolo a Iesu e ite, no reira ua ani ihora ratou e: “E faaite mai oe ia matou i te tupuraa o taua mau mea nei? e te tapao o to oe [vairaa] mai e te hopea o teie nei ao?” (Mataio 24:3) No te pahono, ua horoa Iesu i te hoê tapao ia nehenehe te taata o te ora i te tau o to ˈna tupuraa, e ite e ua fatata te hoê ao i te mou; e e monohia e te hoê ao apî. Eaha ïa taua tapao ra?
Te tapao
Ua tatuhaahia te tapao e e rave rau mau tupuraa tei tohuhia. Ia tupu te tapao, e tia i taua mau mea atoa ra ia tupu i te hoê â taime, e i roto i te hoê noa ui. (Mataio 24:34) Eaha hoi taua mau tupuraa ra?
Ua faahiti Iesu te tahi oia hoi: “E tia mai hoi te tahi fenua e aro mai i te tahi fenua, e te tahi basileia e aro i te tahi basileia; e te aueue rahi i te fenua i tera vahi, i tera vahi, i te oˈe hoi; e te maˈi rahi.” “E pûpû hoi ratou ia outou no te pohe, e taparahi pohe, e taparahi pohe roa hoi ia outou, e e ririhia outou e te mau fenua atoa i to ˈu nei iˈoa. . . . E no te mea e rahi te ino i te tupuraa, e riro te rahi o te taata i te iti te hinaaro.”—Luka 21:10, 11; Mataio 24:7-9, 12.
Ua horoa te aposetolo Paulo i te tahi atu mau huru tupuraa o tei tapao i “te anotau hopea” o teie nei ao. Ua papai oia e: “E tupu te ati rahi i taua anotau hopea nei, ia ite mai oe. E riro te taata nei ei miimii, e nounou moni, . . . faaroo ore i te metua, e mauruuru ore, e aroha ore, e te viivii, e te aroha ore . . . mârǒ, faateitei, hinaaro i te mau mea navenave ai ra aore hinaaro i te Atua.”—Timoteo 2, 3:1-5.
Aita e ore, ua ite aore ra ua faaroo outou i taua mau mea ra—te mau aroraa i tera nunaa e tera nunaa o tei na nia aˈe i te mau tamaˈi tahito, te mau aueueraa fenua rarahi, te mau maˈi rahi e te oˈe, te ririraa e te haamauiuiraa i te mau pǐpǐ a te Mesia, te rahiraa o te haavahavaharaa o te ture, e te tau peapea i te hoê faito aita i itehia aˈenei. Apiti atu i te reira, te tohu ra te Bibilia e “pohe ai [i te Atua] te feia i pohe ai to te ao ra.” (Apokalupo 11:18) E te faaino nei te mau taata i te fenua i teie nei!
I te avaˈe novema 1992, teie ïa te upoo parau e itehia ra i roto i te mau vea: “Te faaara nei te mau aivanaa i te haamouraa o te fenua.” Ua parau te Taote ra o Henry Kendall, o tei roaa te re Nobel e e peretetini o te Tahoêraa o te mau aivanaa o tei tapitapi nei e: “E ere teie faaararaa i te mea faarahi noa, e ere atoa i te mea riaria.” Ua faaite te hoê tumu parau o te vea e: “Te anairaa o na 1 575 aivanaa matau-maitai-hia o tei haamau i te mau faaararaa i roto i te amuiraa o te mau aivanaa no te mau nunaa atoa.” Aita roa ˈtu ta ratou faaararaa no te haamouraa taatoa o to tatou fenua i ite-ore-hia!
Aita e feaaraa no nia i te reira. Ua tupu mau iho â te mau tuhaa atoa o te tapao, ma te faahiti atoa i te tohuraa faufaa a Iesu e: ““E e parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei e ati noa ˈˈe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa: o te hopea ihora ïa i reira ra,” oia mau, te hopea o teie nei ao. (Mataio 24:14) E tae mai te reira, ua parau o Iesu e, ia poro-anaˈe-hia te parau apî o te Basileia a te Atua i roto i te ao taatoa. E teie nei, te ravehia ra taua ohipa pororaa ra i te hoê faito tei tohuhia e te mau Ite no Iehova!
Eaha te tia ia outou ia rave
Ma te papu, te haamatara ra te huru tupuraa e te fatata ra te ao apî a te Atua. Oia mau, mai te peu e e ora outou i te hopea o teie nei ao e e fanaˈo outou i te oraraa i roto i te ao apî, e tia ia outou ia rave i te tahi ohipa. I muri aˈe i to ˈna parauraa e “e mou teie nei ao,” te faaite ra te Bibilia e eaha te titauhia ia outou, ma te faataa e: “O te haapao râ i to te Atua ra hinaaro, e tia ïa i te oraraa e a muri noa ˈtu.”—Ioane 1, 2:17.
No reira e tia ia outou ia haapii i te hinaaro o te Atua e ia faaohipa atu. E oaoa roa te mau Ite no Iehova i te tauturu ia outou. E nehenehe ïa outou e ora ˈtu i te hopea o te ao nei e e fanaˈo e a muri atu i te mau haamaitairaa o te ao apî a te Atua.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 26]
Hohoˈa NASA
[Hohoˈa i te api 26]
Te ao apî i muri aˈe i te hoê tau arepurepuraa