VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g93 8/6 api 14-15
  • Te ohiparaa ma te puai—Eaha te mau faahopearaa?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te ohiparaa ma te puai—Eaha te mau faahopearaa?
  • A ara mai na! 1993
  • Papai tei tuea
  • Te ohiparaa ma te puai—Afea e riro ai ei huru taa ê
    A ara mai na! 1993
  • Te ohiparaa ma te puai—Fifi no to outou oraora-maitai-raa?
    A ara mai na! 1993
  • A oaoa no te rohiraa i te ohipa
    Rave noa i te mau mea e here mai ai te Atua
  • Te rohirohi-rahi-roa-raa—O outou anei to muri iho?
    A ara mai na! 1995
Ite hau atu â
A ara mai na! 1993
g93 8/6 api 14-15

Te ohiparaa ma te puai—Eaha te mau faahopearaa?

Na te taata papai A ara mai na! i Tapone

“‘TE MATAU-RAHI-HIA ra te mau inu faaitoito’, e hau atu e 200 tapao e vai ra e te mau moni hoo e 7 000 000 dala marite te taatoaraa i te matahiti,” ta te Mainichi Daily News e faaite nei, te aratairaa o te vea i Tapone. Te haapapu ra te matauraa i taua mau inu ra, o te parauhia ra e e horoa oia i te hoê puai i te feia rave ohipa paruparu, “e e faaite ra e e tia i te Tapone ia rave i te ohipa noa tu te hepohepo, te ereraa i te taoto e te ahu o te tau veavea,” ta te vea e parau faahou ra.

I te tahi aˈe pae i Patitifa, “fatata roa hoê marite i nia e vau o te rave ra e 60 hora aore ra hau atu i te hebedoma,” ia au i te mau parau faaite a te Piha papai parau o te ohipa i Marite. Te ite nei te feia o te haapao ra i te hoê tiaraa taata faatere e e mea faufaa ia horoa rahi ratou i to ratou taime e puai no te rave i te ohipa e i te tahi taime o ta ratou ohipa i te faatere i to ratou oraraa.

E fatata i roto i te mau ihotumu atoa, te aruehia nei te feia rave ohipa, o te haapao maitai i ta ratou ohipa, e rave puai i te ohipa ei taata e nehenehe e tiaturihia. Mai ta te hoê taata papai Bibilia i parau e: “E ere to te taata nei maitai te amu e te inu i te maa ra, ei maitai no ˈna i ta ˈna ra mau ohipa? tei ite nei hoi au e, na te rima ïa o te Atua i horoa mai.” (Koheleta 2:24) I roto i te taatoaraa, te tiaturi ra te feia i te mau vahi atoa i taua mau huru faufaa ra. Noa ˈtu te faariro ra ratou i te reira ei huru haapao maitai aore ra eita, te rave nei te taata i te ohipa mai te poipoi e tae noa ˈtu i te po, e pae, e ono, aore ra e hitu mahana i te hebedoma.

Tera râ, eaha ta teie mau ohipa teimaha atoa e titau ra? I roto i te mau fenua, mai te mau fenua Tapone e Helemani, te mau “semeio” i te pae faanavairaa faufaa o tei faatupuhia mai te hopea o te pitiraa o te tamaˈi rahi o te hinaaro ïa o te mau nunaa ona. Ua matara mai teie na nunaa e piti mai te manuïa-ore-raa no te riro mai ei mau puai o ta te toea o te ao e haafaufaa nei. Teie râ, eaha ta te tutavaraa rahi no te rave i te ohipa i horoa no te feia e rave rahi?

Noa ˈtu ua haere rahi te faito oraraa i te fenua Tapone i nia, te parau nei te Mainichi Daily News e, “e mea fifi mau no te rahiraa o te Tapone ia ite i te auraa mau o te haapueraa taoˈa i roto i to ratou oraraa i te mau mahana.” Te mea ino roa ˈtu, i roto i ta ratou imiraa puai i te mea e parauhia ra te oraraa maitai, te maˈihia nei te rahiraa aore ra te pohe nei no te rave-puai-raa i te ohipa e te hepohepo. Oia atoa, i roto i te hoê haapiiraa i te Hau Amui, hoê i nia e toru o na feia faatere hiˈopoa e toru tausani o tei manaˈo e e te rave puai nei ratou i te ohipa, ua rohirohi ratou, e aita te aau e tae ra i nia i ta ratou ohipa.

Te faaite atoa maira te mau vahine rave ohipa i te mau tapao o te hepohepo. Ua faaite te hoê taata hiˈopoa no Italia e te rave nei te mau vahine i te ohipa i te hoê faito e 30 hora hau atu i ta ratou mau ohipa i te fare i te hebedoma. Hau atu â i te rave i te ohipa i roto i te hoê piha ohipa aore ra i te fare hamaniraa taoˈa, e tia ia rave ratou i te ohipa no te utuafare ia hoˈi ratou i te fare. Ua faˈi te hoê vahine rave ohipa i te vea Europeo e: “E fatata roa e aita to ˈu oraraa totiale faahou. Aita ta ˈu e taime no ˈu iho. Eita ta ˈu e nehenehe faahou.”

E no te oraraa utuafare? “Ma te apee i te moemoeâ marite, te faatusia nei tatou ia tatou iho e te utuafare no te moni e no te mana,” o ta Herbert Freudenberger e parau ra, te hoê taata aravihi no te ohipa rohirohi mau. No te rahi o te ohipa a ta ratou mau tane, te manaˈo ra te tahi mau vahine a te mau taata ona beretane o te rave ra i te ohipa i te fenua ê e te faaruehia ra ratou e aita ratou e oaoa ra. Teie râ e ere o ratou anaˈe te manaˈo ra mai te reira te huru.

A hiˈopoa na i te mau faahopearaa o te oraraa utuafare i Tapone, te hoˈi nei te feia, aita i naeahia te afaraa o te feia faito matahiti au noa, o te rave ra i te ohipa i roto i te piha, hou te hora vau i te po. Aita te tahi mau vahine e faariro ra i ta ratou mau tane ei mau hoa faaipoipo mau; aita ratou e hinaaro ia faaea rahi mai ratou i te fare. Te faahaamanaˈo ra te afata teata no te tapihooraa i te mauruuru ore o te mau vahine, ma te parauraa e: “E mea oraora maitai te mau tane ia ore ratou e faaea i te fare.”

Mai tei faaitehia ˈtura, e mea taa maitai e te vai ra te hoê pae maitai e te hoê pae ino o te ohipa-puai-raa. Ia faarahihia, e riro te reira ei hopoia. No reira nafea te hoê ohipa puai ia riro, eiaha ei hopoia, mai te hoê râ peu maitai e te hoê tumu o te oaoa?

I te tahi aˈe pae, eaha te fifi mai te peu e e ua tuu te mau taata i ta ratou ohipa i nia i te mau mea atoa aore ra, te tamau noa nei ratou i te rave i te ohipa noa ˈtu te mau faahopearaa? E hiˈopoa tatou i teie mau tuhaa o te ohipa puai.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono