VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g93 8/6 api 12-13
  • Te moni tauturu—E titauraa kerisetiano anei?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te moni tauturu—E titauraa kerisetiano anei?
  • A ara mai na! 1993
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te hororaa—E e aita
  • Te manaˈo aifaito
  • Te faaamu ra te mau haapaoraa i te nǎnǎ aore ra te eiâ ra?
    A ara mai na! 1988
  • A horoa na tei horoa mai i te mau mea atoa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2018
  • O te moni anei te tumu o te mau ino atoa nei?
    Te pahono ra te Bibilia
  • E hopoi mai te rahi o te manaˈo horoa i te oaoa
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 2000
Ite hau atu â
A ara mai na! 1993
g93 8/6 api 12-13

Ia au i te Bibilia . . .

Te moni tauturu—E titauraa kerisetiano anei?

UA FATATA hoê ahuru matahiti i teie nei, ua ani te Taatiraa PTL (Praise the Lord, oia hoi faahanahana i te Fatu), i te pae apatoa hitia o te râ o te mau Hau amui no Marite, i te mau ô no te tautururaa i te faaroo. Ma te rave i te ravea afata teata maoˈahia na te reva teitei e te mau rata, e mau hanere mirioni dala marite tei noaahia mai, no te faaî i ta ratou mau afata—te tumu, ia parare te evanelia.

A feruri na i te huru o te mau tausani taata tei hapono i te moni i te Taatiraa PTL i to ratou taioraa i te mau faatiaraa parau apî mai ta te vea Associated Press tei parau, e Jim Bakker, peretiteni tahito o te PTL, e ta ˈna atoa vahine, o Tammy “e 1,6 mirioni dala marite tei aufauhia no ta raua ohipa e ta raua moni hau i te matahiti 1986.” Te mea ino roa ˈtu â, te na ô faahou ra e: “Ua aufauhia teie moni noa ˈtu e ua aitarahu te ekalesia fatata e 50 mirioni dala marite . . . Ua tuuhia i te hiti e 265 000 dala marite no roto mai i te moni a te PTL no [Jessica] Hahn ia vai mamû noa o ˈna no nia i ta rauâ taiataraa e o Bakker.”

Hou o Bakker i te faautuaraahia i te fare auri no te hara eiâ i to ˈna mau taata, ua parau te taata haava e: “Ua ravai roa te feia e haapaoraa ta ratou i te ohipa taviriraa moni a te feia poro evanelia e te mau perepitero a iti ai te faaroo.”

E ere te haapaoraa anaˈe iho teie e haaputapû ra i te mau manaˈo hohonu o te feia horoa e i muri iho a rave ai i te rahiraa o te moni. E peu matauhia e te tahi feia ani moni i te tapearaa hau atu i te 90 i nia i te hanere o te mau ô o ta ratou i ani.

E maere anei tatou, e ua ravai roa te taata i teie mau taatiraa no te tauturu i te taata? Eaha hoi te tia i te mau kerisetiano ia rave? Ua faauehia anei ratou e horoa i te moni na te mau taatiraa faanahohia no te tauturu i te taata? Eaha te aratairaa a te Bibilia no te faaohipa maitai i te mau ô no te tautururaa i te tahi pae? Eaha te ravea maitai roa ˈˈe e te mea faufaa roa no te tautururaa i te taata-tupu?

Te hororaa—E e aita

Te mea papu, te aˈo ra te Bibilia ia aroha e ia hamani maitai i te feia e hiaai ra i te tauturu. Mai mutaa ihora, ua faaitoitohia te nunaa a te Atua ia “horoa haere, ia au i te aufau.” (Timoteo 1, 6:18; Deuteronomi 15:7, 10, 11) Te mea mau, te aˈohia ra te mau kerisetiano i roto i te Ioane 1, 3:17: “O te taata râ tei ia ˈna te taoˈa o teie nei ao, e ite atura oia i tana taeae i te atiraa, pipiri atura to ˈna aau ia ˈna, teihea te [here] i te Atua i te parahiraa i roto ia ˈna?”

E horoa, e: a haapao maitai râ! Mea pinepine tatou i te faahepohia e te mau taatiraa no te tauturu i te taata, te mau haapaoraa, te mau poroteraa tamatahiti tautururaa i te huiraatira; e te rahiraa o ratou, ma te ani onoono ïa. No te hiˈopoaraa ia ratou, e mea maitai ia haamanaˈo i teie maseli a te Bibilia: “Te faaroo ra te ite ore i te mau parau atoa ra; te hiˈo maitai ra râ te taata haapao ra i to ˈna taahiraa.” (Maseli 14:15) Teie ïa te auraa, haapao maitai i te mau faˈiraa parau aore ra te mau parau tǎpǔ a te mau taatiraa no te tauturu i te taata. Mea nafea mau te faaohiparaa o te moni i noaa mai? Te moni i haapaohia e te mau faanahoraa no ta ratou opuaraa e tia anei i te hoê kerisetiano ia turu i te reira? E mau ohipa politita anei, here aiˈa, aore ra ua taaihia te reira i te haapaoraa hape? E mea faufaa mau anei te opuaraa i faaitehia e eita anei te reira e patoi i te mau faaueraa tumu a te mau Papai?

E nehenehe te tahi mau taatiraa no te tauturu e haamaitai rahi i te feia e titau ra. Ia roohia te taata i te mau ati o te natura e te mau maˈi rahi, e rave rahi taime ua faufaahia te mau kerisetiano iho i teie mau taatiraa no te tauturu i te taata. No te tahi atu mau taatiraa, e moni rahi te haamâuˈahia no te tereraa ohipa aore ra no te haaputuraa i te moni, e i te pae hopea mea iti te moni i noaahia mai no te raveraa i te opuaraa i faaitehia. Ei hiˈoraa, ua faaite te hoê maimiraa tei ravehia i nia e 117 mau faanahoraa o tei ore e hoonahia o te mau Hau amui no Marite, e te mau taatiraa atoa no te tauturu i te taata, e ua hau atu i te hoê i nia i te maha i rotopu ia ratou e aufau ra i ta ratou mau paoti fatata e 200 000 dala marite aore ra hau tau â. E faaite pinepine te hiˈopoaraa i te moni i te mau haamâuˈaraa no te mau taoˈa moni rahi e te hoê huru oraraa teitei. Noa ˈtu te iˈoa o te taatiraa no te tauturu i te taata, e mea fifi ia manaˈo e na roto i te tautururaa i teie huru faanahoraa e faatupu ïa tatou i te faaueraa a te Bibilia e tauturu i te feia e hiaai ra.

Te manaˈo aifaito

Eita iho â tatou e hinaaro e haamâuˈa i te moni—aore ra te mea ino roa ˈtu, te iteraa i te mau taata i te monihia na roto i te rave-noa-raa i te moni—e tia atoa râ ia vai ara eiaha ia riro mai ei taata manaˈo ino i te horoaraa. Eiaha e rave i te manuïa-ore-raa aore ra te eiâraa a te tahi mau “taatiraa no te tauturu i te taata” ei otoheraa no te faarue i te feia e hiaai ra i te tauturu aore ra ia ore roa e aroha faahou i te taata. Te aˈo ra te Maseli 3:27, 28 e: “Eiaha oe e tapea i te maitai i te taata e au ia ˈna ia hopoi ra, tei to rima taua maitai ra ia hopoi. Eiaha oe e parau i to taata tupu ra, A haere, e e hoˈi faahou mai, e ananahi au e hopoi atu ai ia oe ra; e te vai ra hoi taua mea ra, tei ia oe.” (Faaau i te Ioane 1, 3:18.) Eiaha e faaoti e mea faufaa ore aore ra e mea haavare te mau taatiraa atoa tei faanahohia no te tauturu i te taata. A hiˈopoa i te mau mea i tupu, e i muri iho a faaoti ai e horoa e aore ra eita.

Mea au aˈe na e rave rahi e tauturu ma te horoa i te mau ô i te taata iho aore ra i te mau utuafare. Parau mau, ua papu i te feia horoa e e haafaufaahia i reira iho ta ratou moni tauturu. E ravea atoa te reira no te faaitoito i te taata e no te hamani maitai ma te parau e te ohipa atoa. Noa ˈtu e mea iti ta oe ô materia, e oaoa oe i te horoaraa. I te tahi atu taime e faaroo oe e te hinaarohia ra te tauturu, a horoa i te tia ia oe ia au i te Korinetia 2, 8:12: “Te vai ra hoi te tia i te aau, e fariihia ïa i ta te taata i noaa eiaha i tei ore i noaa ia ˈna ra.”

A haamanaˈo atoa, i te tahi mau taime, te hau roa ˈtu i te maitai o te tahi mea ê atu i te moni anaˈe. Ua parau o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ “e poro haere outou, e na ô atu, Te fatata mai nei te basileia o to ao. . . . I horoa-noa-hia mai ta outou, e horoa noa hoi outou.” (Mataio 10:7, 8) I teie nei atoa mahana, ua papu i te kerisetiano e te taime, te puai, e te moni i horoahia no te tururaa i te pororaa i te Basileia—o te haamaitai i te oraraa e te horoa i te tiaturiraa—o te huru horoaraa maitai roa ˈˈe no te tauturu i te taata.

Teie ïa te manaˈo o te Bibilia, ia maitai, ia horoa e ia au ia haapaohia. Te faahaamanaˈo ra te reira ia tatou e pinepine te hinaarohia te tauturu materia, e eiaha ia tuuhia te reira i te hiti. I te hoê â taime, eiaha oe ia manaˈo e e tia iho â oe ia horoa i te moni i te taata e ani ra. A feruri i te ravea maitai aˈe no te faaohipa i ta oe moni ia auhia mai oe e te Atua e ia horoa i te tauturu maitai roa ˈˈe e te faufaa i to utuafare e to taata-tupu. (Timoteo 1, 5:8; Iakobo 2:15, 16) A pee i te hiˈoraa o Iesu tei taa e tei haamaha i te hiaai o te taata—i te pae varua e te tino atoa. I roto i te mau parau o te Hebera 13:16: “Area te hamani maitai, e te horoa, eiaha roa ïa e haamairihia: te mauruuru roa ra hoi te Atua i te reira tusia.”

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono