VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g93 8/6 api 19-22
  • Te ohiparaa ma te puai—Afea e riro ai ei huru taa ê

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te ohiparaa ma te puai—Afea e riro ai ei huru taa ê
  • A ara mai na! 1993
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • E mau tumu anei no te haafifi i to ˈna oraora-maitai-raa?
  • Te hoê hiˈoraa aifaito i te rave-puai-raa i te ohipa
  • Afea te rave-puai-raa i te ohipa e riro mai ai ei huru taa ê
  • A oaoa no te rohiraa i te ohipa
    Rave noa i te mau mea e here mai ai te Atua
  • Te ohipa—mea maitai aore ra mea ino?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2005
  • E nafea ia faatupu i te hoê manaˈo faito noa no nia i te ohipa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2003
  • Te ohiparaa ma te puai—Fifi no to outou oraora-maitai-raa?
    A ara mai na! 1993
Ite hau atu â
A ara mai na! 1993
g93 8/6 api 19-22

Te ohiparaa ma te puai—Afea e riro ai ei huru taa ê

I TE PAE apatoa-hitia o te râ i Asia, e rave rahi taurearea tamahine tavini o te tuu nei i tehiti ta ratou ohipa tunuraa maa o te mataitai maitai i ta ratou afata teata ia faaitehia mai te hohoˈa tavirihia Oshin i roto i te afata teata i Tapone. O te hoê ïa manuïaraa o ta te hoê vahine e farerei ra i muri aˈe i te faarururaa i te mau matahiti ohipa teimaha e te ati. Ma te mau roimata i to ratou mau mata, te faaau nei te mau tamahine i to ratou huru oraraa ia Oshin, te taata tuiroo. E au ra e o te mau tuhaa hohoˈa o ta ratou e hinaaro no te tauturu ia ratou ia faaruru i te tahi atu mahana ohipa teimaha.

Hau atu, ia rave puai roa te feia i te ohipa tera e tera mahana e tae roa ˈtu i te haafifi i to ratou oraora-maitai-raa e to ratou ora, e tumu mau ta ratou no te na reira. No te aha ratou e na reira ˈi? Mai te mau tamahine tavini no Asia, ua riro te hinaaroraa i te hoê faito oraraa ei puai o te faaitoito ia ratou ia rave rahi i te ohipa. Mai tei itehia nei râ, e ere te haamauruururaa materia i te mea titau-noa-hia ra.

Te papai nei o Stephen D. Cohen no nia i te ohipa morare tapone e: “Mea hinaarohia te haamauruururaa i te pae moni, fatata roa e topa taue noa mai, e mea anaanatae roa.” Eaha te turai ra, i teie nei, i te mau tapone ia rave puai i te ohipa? Te faataa ra Cohen e: “Ua riro te manuïaraa o te hoê taiete hoo no to ˈna mau taata faatitiaua ei tumu o te hoê oaoa rahi e te mauruuru ia ˈna iho. Te rave-puai-raa i te ohipa a tapae ai i teie faahopearaa o te reira anaˈe ta ˈna haamauruururaa.” Te riro maira to ratou haapao maitai i ta ratou taiete ei tumu ia rave rahi te feia i te ohipa e te riro maira te ohipa ei ravea otahi no te faaite i to ratou faufaaraa. Te oreraa e riro ei taata haapao ore atoa te turai ia tatou ia titau i te hoê tiaraa i roto i te taiete. Te faahaamanaˈo ra te ravea o te mahana atoa no te titauraa i te vahi teitei i te hoê itoito puai no te rave rahi i te ohipa.

E mau tumu anei no te haafifi i to ˈna oraora-maitai-raa?

Te vai ra anei te mau tumu mau no te haafifi i te oraora-maitai-raa e te ora o te hoê taata? Te haapapu ra te Bibilia no te taata o te rave rahi ra i te ohipa no te mau faufaa materia e, “aore roa hoi to ˈna mata i fiu i te taoˈa.” E aniani paha taua huru taata ra e: “Na vai ra teie i ohipahia e au nei, e te faaete nei au ia ˈu iho i te mau mea rii maitatai i te ao nei?” (Koheleta 4:8) E au ra e aita te feia o te rave puai nei i te ohipa ia rahi ta ratou moni e taa ra e afea aore i hea e faaea ˈi. Ua topa ratou iho i roto i te ohuraa faaea ore o te ohipa, ohipa, e ia rahi atu â te ohipa. Te faaara poto noa maira te Bibilia e: “Eiaha e faahope i te puai i te taoˈa ia rahi.”—Maseli 23:4.

E te haapao maitai o te taiete? Noa ˈtu e nehenehe e riro ei huru taa ê, e tia râ ia hiˈopoahia te mana o te rave puai i te ohipa. Ua parau te hoê taata toroa o te hoê taiete marite e: “Mai te peu e ua rohirohi roa te hoê taata, eita vau e hinaaro ia riro oia ei taata rave ohipa no ˈu.” Ua papai te vahine a te “taiete no te ohipa tamaˈi” i muri aˈe te poheraa ta ˈna tane no te hoê rave-puai-raa i te ohipa hou te 40raa o to ˈna matahiti i te hoê vea: “Eaha te mau tapao aroha ta tatou e ite i roto i ta ratou mau aniraa, ‘Te peapea nei matou i te moeraa i taua huru taata faufaa mau’? Te faarirohia nei taua mau taata o te taparahihia e te taiete, ia pohe anaˈe, ei mau ‘taoˈa faarue.’”

Noa ˈtu e ape te hoê taata i te hoê ohipa rohirohi e pohe mai te rave-puai-raa i te ohipa, eaha te tupu ia tatuhaahia te hoê taata? Te parau ra Motoyo Yamane, te hoê taata paraparau i te afata teata tapone e: “Maoti i te rave puai i te ohipa no ta ratou mau taiete, te faaitehia ra ia ratou te hoê ohipa oia hoi eita te taiete e hinaaro noa ia ratou e mea faufaa ore ïa ratou.” I te taiete, ei mau niho i roto i te mau huira anaˈe te feia rave i te ohipa puai i roto i te mau tuhaa o ta ratou taiete aano, e monohia ia rohirohi roa ratou. E ere i te mea maere i te oreraa e rave rahi mau tapone e tiaturi faahou i ta ratou mau taiete! Te haamata ra ratou i te ite e ere to ratou pûpûraa ia ratou iho no te taiete i te here mau o ta ratou e tiai ra.

Eaha te parauhia no te titauraa i te tiaraa i roto i te taiete? Te ite ra te feia o te titau i te afaraa o te faatereraa e ere i te taatoaraa o te nehenehe e tapae i nia i te hoê tiaraa teitei. Eaha te ohipa e tupu? I te oreraa ratou e faatoroahia, e hamata ratou i te tauiui i te ohipa. No te haapao maitai e te huru taa ê!

Te hoê hiˈoraa aifaito i te rave-puai-raa i te ohipa

Noa ˈtu te turaihia ra te ohipa teimaha e te here i te moni, e te haapao maitai i te hoê taiete, aore ra e te hoê feruriraa tatauraa hepohepo e te au ore hoi, aita te Bibilia e haafaufaa ore ra i te ohipa teimaha. “Ua amu anaˈe te taata i te maa e ua inu i te pape, e ua rave oia i te maitai no ta ˈna ra ohipa, e mea ho-mai-hia mai ïa e te Atua.” (Koheleta 3:13) Te aˈo nei te Bibilia ia oaoa i te hotu o te hoê ohipa teimaha. Te horoa maira te reira i te hoê manaˈo o te hoê hiˈoraa i te ohipa teimaha.

Ua aˈo te Faatereraa o te oraora-maitai-raa e te ohipa totiale i Tapone aita i maoro aˈenei i te feia rave ohipa ia “haamoe i te mau hora ohipa (e) ia tamaa e to ratou mau utuafare.” Te farii ra te tahi mau aratai ohipa i te paari o teie aˈoraa. Ei hiˈoraa, ua parau te peretiteni o te hoê fare hamaniraa i te mau ravea aravihi ora e: “Te hinaaro nei au e ia haapao maitai ta ˈu mau taata rave ohipa i to ratou mau utuafare hou te tahi ohipa ê. Ua riro ta ratou ohipa i roto i ta matou taiete ei ravea ia roaa te moni no te turu i to ratou utuafare.”

Hau atu, ua riro te hoê oraraa utuafare maitai ei tapao tano no te rave puai i te ohipa. Mai te peu e te fifi ra to outou oraraa utuafare mahanahana aore ra te mauiui ra outou no ta outou ohipa, eita outou e hiˈo-maitai-hia no ta outou ohipa teimaha atoa.

Teie râ, i roto i te taiete tapone, i reira te faanahoraa matamua e faatere ai, ua faaohipa te tahi mau taata i te huru e: “Eiaha e mairi, eiaha e faataere, eiaha e ohipa.” Te parau nei ratou e mau taata haapao maitai ratou ma te faaea maoro atu i te vahi ohipa te tiai nei râ ratou ia hoˈi te taata hiˈopoa i te fare. Teie atoa te huru feruriraa o Kenji, hoê tia no te faaneheneheraa i te rotoraa o te taiete. Te faataere nei oia i te ohipa, ma te horoa ˈtu i te taime ohipa i roto i te vahi inuraa taofe aore ra i nia i te matini hauti.

E horoa mai anei teie huru haerea i te oaoa? Te parau nei te maseli a te Bibilia e: “O te rima râ o te taata faatau ra, o te aufau mai ïa i te taoˈa.” I teie mahana, eita paha te hoê taata e hinaaro ia faaterehia o ˈna e te ohipa puai no to ˈna hupehupe. E riro mai râ te ohipa ei raau taero, ma te faahepo i te ohipa o te aparauraa o te feruriraa. I te tahi pae, te haapapu ra taua noâ maseli i te hoonaraa o te itoito: “Te rima o te taata itoito, e mana ïa.” (Maseli 12:24) Noa ˈtu eita outou e faatere i te hoê oire aore ra i te hoê taiete, e faaturahia râ outou e to outou utuafare e faatere oe ia oe iho. Hau atu e tiaturi mai to outou paoti ohipa ia outou, e e roaa atoa te hoê haava manaˈo mâ.

Ua farii o Kenji i te reira. Ua opua ˈtura e haapii i te Bibilia, e ua taui taue noa to ˈna oraraa. Te parau ra o ˈna e: “Ma te faaohiparaa i te faaueraa tumu o te haapao maitai i te vahi raveraa ohipa, ua haamata vau i te rave maitai i te ohipa noa ˈtu te reira te paoti ohipa aore ra aita. Ua roaa ia ˈu to ˈna tiaturiraa.”

Afea te rave-puai-raa i te ohipa e riro mai ai ei huru taa ê

Te parau mau oia hoi, no te auraa o te ohipa, e tia ia haafaufaa ia vetahi ê. Ua tatara te hoê taata papai e ‘te ohipa maitai o te ohipa ïa e hopoi mai te auraa, te oraora materia aore ra te oaoa i roto i te oraraa o te taata e rave rahi.’ E hopoi mai taua huru ohipa i te oaoa hohonu i te taata rave ohipa. Mai ta Iesu Mesia i parau na e: “E mea maitai i te horoa ˈtu i te rave mai.”—Ohipa 20:35.

Noa ˈtu e mea titauhia te ohipa no te maitairaa o vetahi ê, te vai ra te tahi atu tapao faufaa no te iteraa i te oaoa i roto i te ohipa e i roto i te oraraa. Ua faaoti te arii ra Solomona, i muri aˈe i te iteraa i te mau anaana e te mau taoˈa rahi o ta te ora i horoa mai e: “O te Atua te mǎtaˈu atu, e haapao hoi i ta ˈna parau; o ta te taata atoa ïa e ati noa ˈˈe.”—Koheleta 12:13.

E mea taa maitai, e tia ia tatou ia haapao i te hinaaro o te Atua i roto i te mau mea atoa ta tatou e rave ra. Te rave ra anei tatou i te ohipa ia au i to ˈna hinaaro aore ra ma te patoi atu i te reira? Te tutava ra anei tatou i te haamauruuru ia ˈna aore ra i te haamauruuru noa ia tatou iho? Mai te peu e eita tatou e haapao i te hinaaro o te Atua, e e feia haapao noa tatou i te pae materia aore ra e feia o te imi noa i te mau hinaaro o te tino o te roohia i te moemoeraa, te faufaa ore e te peapea.

No reira, a haamanaˈo e mauruuru roa tatou i te taviniraa i te Atua ra o Iehova—i te raveraa i te ohipa e faaoaoa i to tatou Poiete. E taata rave rahi ohipa atoa o Iehova iho, e te titau manihini maira oia ia tatou ia apiti atu ia ˈna e ia riro mai ei “mau hoa rave ohipa” no ˈna. (Korinetia 1, 3:9; Ioane 5:17) E hopoi mai râ anei taua huru ohipa teimaha ra i te oaoa mau?

Ua haere te hoê taata faatere i te hoê fare neneiraa e mataitai i te matini neneiraa a te Watch Tower i Tapone no te tuatapapa i ta ˈna mau hohoˈa. Ua hutihia to ˈna ara-maite-raa i nia i te tahi atu ohipa hau atu i te mau matini. Ua ite oia i te mau taurearea tane i te oaoaraa i ta ratou ohipa, e ua maere roa oia i te faarooraa e feia o tei horoa noa ia ratou iho no te rave i te ohipa e ua apiti mai e rave rahi ia ratou ra. No te aha oia i maere ai? Ua faataa o ˈna e, “I roto i ta ˈu taiete, ia faaravehia e ahuru taata, e mea maitai mai te peu e te tamau noa ra e maha taata i rotopu ia ratou i te rave i te ohipa no matou i muri aˈe i te matahiti hoê. O outou te mau taata o te Watchtower e faufaa ta outou i teie mau taurearea rave ohipa!”

Eaha te faaoaoa nei i teie mau taurearea e te faariro ra ia ratou ei feia rave ohipa puai? Ei feia rave ohipa, aita ratou e ohipa nei no te moni. Teie râ, eaha te turai ra ia ratou? To ratou pûpûraa ia ratou e to ratou mauruuru no Iehova, to ratou Poiete, e to ratou here i to ratou taata-tupu. Te faaite ra to ratou haerea e aita ratou e rave ra i te ohipa ei “faarearea taata ra, mai te tavini râ o te Mesia ra, i te ohiparaa i te hinaaro o te Atua ma te tau mau o te aau.”—Ephesia 6:6.

E faaiteraa noa teie mau mea atoa i te mea e haere mai ra. E hiˈo te feia o te rave rahi ra i te ohipa no te tavini ia Iehova i te ora no a muri aˈe, i te taime e haamau ai oia i te Paradaiso e e î te fenua atoa i te mau ohipa faufaa. Ua faaite o Isaia, te hoê peropheta o te Atua, no nia i te oraraa i muri mai: “E patu ratou i te fare, e na ratou iho e parahi; e na ratou e tanu i te ô vine, a amu ai i te maa i reira. E ore ratou e patu, e na vetahi ê e parahi; e ore ratou e tanu, e na vetahi ê e amu; . . . e vai taiata te aho o to ˈu ra feia i maitihia i to te mau mea ta ratou i hamani.”—Isaia 65:21, 22.

Auê ïa ohipa haamaitaihia e! Mai te haapiiraa e eaha te hinaaro o te Atua no outou e ma te ohiparaa ia au i te reira, ia vai atoa outou i rotopu i te feia i haamaitaihia e Iehova e ia ‘rave oia i te maitai no ta outou ra ohipa.’—Koheleta 3:13.

[Tumu parau tarenihia i te api 20]

E arai te hoê hiˈoraa aifaito i te ohipa i te faaipoiporaa

No Yasuo, o te ora ra i Hokkaido, i Tapone, ua riro te ohipa ei faaanaanataeraa manaˈo e tau matahiti i teie nei. E tiaraa to ˈna i roto i te afaraa o te faatereraa, e ua haafifihia o ˈna e te rahiraa o te hoo. I te mau mahana atoa ua ohipa oia e tae noa ˈtu i te hora 11H00 i te maororaa po ma te ore e rave i te mau taime faaearaa. No reira, te faahaamanaˈo ra oia: “Ua taa ia ˈu e na roto i te mau ravea atoa te haamauiui ra vau ia ˈu iho, aita i itehia ia ˈu te oaoa i rapae au i ta ˈu ohipa.” Ua ino noa ˈtura te huru pae tino o Yasuo. Ma te aparauraa e ta ˈna vahine, ua itehia ia ˈna e e te vai ra te hoê ohipa faufaa roa ˈˈe i ta ˈna ohipa—to ˈna utuafare. Ua taui oia i to ˈna huru oraraa e ua apiti atoa ˈtu i ta ˈna vahine ma te haapiiraa i te Bibilia. Ua riro oia ei upoo herehia e te faaturahia o te hoê utuafare oaoa i teie nei.

[Hohoˈa i te api 20]

Eita ta outou ohipa e haafifi i te mau tairaa o te utuafare

[Hohoˈa i te api 21]

Fatata roa e oaoa te taatoaraa i te ohipa ia faariro i te fenua ei paradaiso

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono