VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g93 8/6 api 15-18
  • Te ohiparaa ma te puai—Fifi no to outou oraora-maitai-raa?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te ohiparaa ma te puai—Fifi no to outou oraora-maitai-raa?
  • A ara mai na! 1993
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Rohirohi e Hepohepo
  • Oraraa utuafare haapeapeahia
  • Ruhiruhia mauruuru ore râ
  • Te rohirohi-rahi-roa-raa—O outou anei to muri iho?
    A ara mai na! 1995
  • Te rohirohi-rahi-roa-raa—O vai te roo-ohie-hia e no te aha?
    A ara mai na! 1995
  • Te rohirohi-rahi-roa-raa—E nahea râ oe no te faaruru atu i te reira?
    A ara mai na! 1995
  • E nafea ia rohirohi oe no te rahi o te ohipa?
    A ara mai na! 2014
Ite hau atu â
A ara mai na! 1993
g93 8/6 api 15-18

Te ohiparaa ma te puai—Fifi no to outou oraora-maitai-raa?

MA TE topa ˈtu i mua i to ˈna pereoo, ua pihae te hoê tia no te paruru faito matahiti au noa e ua moe te hiroa. Te tapea noa ra o ˈna i ta ˈna pute, te taipe o ta ˈna ohipa. Ma te rave i te ohipa i raro aˈe i te parau faaiteite o ta ˈna taiete, “Teie te taime hopea. A haamâuˈa 150 i nia i te hanere o to outou,” ua tere oia e 3 000 kilometera na nia i to ˈna pereoo i roto i te avaˈe i moe ai to ˈna hiroa. Maha mahana i muri iho, ua pohe oia.

E ere i te hoê tupuraa otahi. Te vai noa ra i roto i te feruriraa o te “Taiete o te feia tamaˈi”, mai ta ratou e pii ra i te fenua Tapone, te moemoeâ ino a karoshi, aore ra e te pohe o te rave-puai-raa i te ohipa. Te manaˈo ra te hoê paruru aravihi i roto i taua mau huru tupuraa e te vai ra “e 30 000 taata maˈi i te karoshi i Tapone i te matahiti atoa.” E ere i te mea maere e 40 i nia i te haere tapone te hiˈopoa nei i te mǎtaˈu i te pohe o te raveraa i te ohipa ma te puai.

Noa ˈtu e mea fifi ia haapapu i te taairaa i rotopu i te rave-puai-raa i te ohipa e te mau fifi o te oraora-maitai-raa, te feaa nei te mau utuafare o tei roohia e te fifi. No reira, ua ravehia te pereota “pohe mai te rave-puai-raa i te ohipa” i roto i te mau faahoˈiraa anihia e te mau utuafare tei farerei i te ati pohe. Te parau nei Tetsunojo Uehata no te Pu o te oraora-maitai-raa o te huiraatira i Tapone e “i te manaˈo o te pae rapaauraa maˈi, te faaau ra oia i te pohe aore ra i te maˈi mai te mau-taue-raa o te roro, iri o te mafatu, aore ra te matapouriraa puai o te faatupu i te pohe rahi ei faahopearaa o te ohipa teimaha ma te faarahiraa i te maraaraa o te neˈiraa toto aore ra te haapaariraa o te mau uaua o te mafatu.” Te faaara maira te hoê maimiraa apî a te “Faatereraa Hau o te oraora-maitai-raa e te ohipa totiale” i Tapone e te eiâ nei te rave-puai-raa tamau i te ohipa i te taime taotoraa e te horoa maira i te hoê huru tupuraa ino i te pae o te oraora-maitai-raa e te maˈi.

Oia atoa, mai te feia pupuhi avaava o te ore e farii i te mau fifi o te pupuhiraa i te avaava, e te feia inu hua i te ava o te ore e farii i te mau fifi o te inu-hua-raa, te feaa nei te feia e rave puai ra i te ohipa ia ite i te mau fifi o te mau hora roaroa o te ohipa. E ere te pohe i te hoê tupuraa maere.

Rohirohi e Hepohepo

Te roohia ra te tahi mau taata tei haavîhia e te ohipa i te maˈi e te pohe, te tahi atu i te rohirohi. Te faataa ra te vea Fortune e “aita e tatararaa papu i te pae rapaauraa no te rohirohi, ua farii râ te rahiraa i te mau tapao o te maˈi ma te tuu atoa ˈtu i te rohirohi, te toparaa o te morare, te mairiraa, te mau fifi o te oraora-maitai-raa o te haere ra i te rahiraa, e te raau taero e te inu-hua-raa i te ava.” Te riro ra vetahi mau taata o te roohia i te fifi ei enemi, te haamata nei râ vetahi i te rave i te mau hape haapao ore. E mea nafea râ te mau taata e roohia ˈi i te rohirohi o te ohipa?

Te rahiraa o te tupuraa, e ere o tei hape aore ra tei haapeapeahia i te pae o te mau manaˈo hohonu o te na reira ra. E pinepine râ te feia o te haapao rahi ra i ta ratou ohipa. Te ora nei ratou ma te fifi no te ora mai mai te hoê tatauraa puai aore ra ma te rave-puai-raa i te ohipa no te titauraa i te mau tiaraa teitei. Te ohipa nei ratou e rave rahi mau hora, ma te tamataraa i te aupuru roa i ta ratou ohipa. Ia ore râ te itoito aueue ore e te faaea-ore-raa o te ohipa e horoa mai i te oaoa e te haamauruuru i tiaihia, e peapea roa ratou, e rohirohi roa, e riro mai ei feia tei rohirohi i te ohipa.

Eaha te mau faahopearaa? I Tokyo te niuniu rahi ra te feia peapea faito matahiti au noa e te feia rave ohipa maoro i roto i te mau piha i te tuhaa taniuniuraa tei piihia te Reni Ora, o tei haamauhia no te tauturu i te feia o te hinaaro e haapohe ia ratou iho. I nia i na 25 000 feia tei haapohe ia ratou i Tapone i te matahiti 1986, e 40 i nia i te hanere e 40 e 50 matahiti to ratou, e 70 i nia i te hanere e mau tane. Te parau ra Hiroshi Inamura, hoê orometua no te feruriraa e “no te hepohepo rahi i rotopu i te feia rave ohipa o te hoê faito matahiti au noa.”

I teie nei te vai ra te mea e piihia ra te mau mahana faaearaa huehue i te pae feruriraa. Te mau tapao? Ririraa i te mau mahana faaearaa ma te rave-ore-raa i te ohipa. Turaihia e te hinaaro rahi i te rave te ohipa, te haafifi nei te haava manaˈo i pûpûhia no te rave puai i te ohipa i te mau mahana aita e ohipa. Ite-ore-raa i te hau o te feruriraa, e ohu noa o ˈna i roto i to ˈna piha nainai mai te hoê animala i roto i te aua. Ia tae mai ra te monire, te mahana e haere ai oia i te piha ohipa, ua mahâ ïa.

Ua piihia te hoê huru otahi o te hepohepo o te aratai ra te feia rave ohipa i te taote te maˈi no te taiâraa i te fare. Te faataere nei te feia rave ohipa rohirohi i te mau vahi inuraa taofe e te mau vahi inuraa i muri aˈe i te ohipa. Ma te papu ore, eita ratou e hoˈi oioi noa i te fare. No te aha ratou e mǎtaˈu ai i te hoˈi i te fare? Noa ˈtu e tapao te ino o te mau vahine faaipoipo, “te rave uˈana ra e rave rahi i te ohipa e ua erehia te aravihi no te faatano i te ao i rapae au, oia atoa i roto e rave rahi tupuraa, to ratou iho utuafare,” o ta te Taote Toru Sekiya e parau ra, o tei horoa i te hoê “faanahoraa o te fare maˈi i te po” no taua huru feia maˈi ra.

Oraraa utuafare haapeapeahia

E ere te taata anaˈe tei haavîhia i te ohipa anaˈe o te mauiui rahi ra. Te faaite ra te vea Entrepreneur e te haavîraa e te ohipa “e fifi rahi te reira no te feia o te ora ra e te hoê taata haavîhia e te ohipa.” E riro mai te oraraa o te mau hoa faaipoipo ei moemoeâ ino. Te parau ra te vea The Bulletin no Sydney, i Auteraria e “ua ite-aˈena-hia i te taata i haavîhia e te ohipa i te here i roto i to ˈna oraraa, e ere i te mea ohie ia farii i te piti o te parahiraa.” Eaha te tupu mai i roto i te faaipoiporaa?

A rave i te hiˈoraa o Larry, te hoê taata rave ohipa marite no te hoê taiete tapone i te Hau Amui. Ua rave oia e rave rahi mau hora hau ma te ore i aufauhia, o tei faarahi i te hotu o te hamaniraa tauihaa e 234 i nia i te hanere. Manuïa e te oaoa? “Maamaa! ta ta ˈna vahine ïa i parau i te apooraa i to ˈna faataaraa ia ˈna.

Te vai atoa ra te mea ino roa ˈtu, oia hoi te hoê taata rave ohipa tapone o tei faarue i te fare i te hora pae i te poipoi e o te ore e hoˈi i te fare i te hora iva i te po. Ua haamata ta ˈna vahine i te inu hua. I te hoê mahana na mua ˈˈe, ma te tamaˈi i ta ˈna inu-hua-raa, ua uumi ihora taua taata ra i ta ˈna vahine. Ua pari te haava ia ˈna ei taparahi taata e ua parau e: “Rave rahi roa i te ohipa, aita oe e ite i te moemoeraa o ta oe vahine e aita oe i tutava no te horoa ˈtu na ˈna ra te mau tumu e mauruuru ai oia i te oraraa.”

Uumiraa i te hoê hoa faaipoipo o te hoê ïa faahopearaa ino mau, e faahaere râ te rave-rahi-raa i te ohipa i te oraraa utuafare i nia i te tahi atu â mau eˈa. I te taime tei te fare te tane i te sabati, e tarava noa oia i mua i te afata teata a faatano ai i ta ˈna porotarama faaetaetaraa tino e taoto atu i te ahiahi taatoa. Aita taua mau tane e ite ra i te tahi atu mau tuhaa o to ratou oraraa. Faateimahahia e ta ratou ohipa, aita ratou e haapao ra i te mau ohipa faufaa roa o te oraraa, to ratou utuafare. Ma te ore e haapao i te hinaaro o te utuafare i te pae o te tauaparauraa, te pee tamau noa ra ratou i te eˈa o te hoê faaearaa o ratou anaˈe.

Ruhiruhia mauruuru ore râ

Ua horoa te buka At Work i te hoê faaararaa i roto i ta ˈna omuaraa parau: “I roto i to tatou taiete, . . . te mea paari mau o te taairaa i rotopu te ohipa, te faaturaraa ia ˈna iho e te tiaraa totiale o ta vetahi e faariro nei, o tei tatuhaahia, ei mea fifi mau ia faaau i te oraraa tiamâ o te mau hiˈoraa o ta ratou ohipa tahito.” E tia i te feia o tei niu i to ratou oraraa i nia i te ohipa ia uiui e: ‘Eaha ta ˈu e ere ia ore anaˈe vau e rave faahou i te ohipa?’ A haamanaˈo, ia tatuhaahia te hoê taata, e haaati to ˈna oraraa i pihai iho i to ˈna utuafare e te mataeinaa.

Aita te feia tei ore i haapao i te hinaaro i te pae o te tauaparauraa e to ratou utuafare e te feia tapiri i papu eaha ta ratou e parau i muri aˈe i te tatuhaaraa. Te parau ra te hoê taata aˈo paari no te mau hoa faaipoipo faito matahiti paari i Tapone e “te aufau nei ratou i te mau faahopearaa no te patoiraa i te hiˈopoa i te tahi noa ˈˈe mea maoti râ te ohipa, e ere anei?” “Te faaere nei to ratou oraraa i te hiˈoraa taata, e ua rave i te mau mea atoa no te faaiteraa e te vai ra te hoê taairaa maitai i roto i to ratou utuafare no te mea noa o ratou tei turu i te utuafare. Ia tatuhaahia râ ratou, e taui ïa te huru tupuraa.

E farerei te feia o tei rave puai i te ohipa e 30 aore ra e 40 matahiti i te mau faahopearaa iino. Auê te peapea e mai te peu e i muri aˈe i te mau matahiti o te ohipa puai, te faarirohia nei ratou ei “mau pehu o te hamaniraa tauihaa” e nureochiba (te mau rauere rari tei topa) na to ratou mau fetii. Ua faaohipahia teie parau i muri mai i Tapone no te faataa i te mau tane tatuhaahia o te ore e rave i te ohipa o te haamâuˈa nei râ i to ratou taime i pihai iho i ta ratou mau vahine i te mahana atoa. No reira ratou i faaauhia ˈi i te mau rauere rari tei topa o te piri i te purumu e ore e matara, aita ˈtu o te hoê ati râ.

Ma te hiˈopoa i te mau fifi ino atoa, e mea tano ia uiui, Nafea te rave-puai-raa i te ohipa e riro mai ei oaoaraa mau? Te vai ra anei te hoê ohipa o te hopoi mai i te hoê mauruuru mau? E pahono mau ta tatou tumu parau i mua mai i roto i teie mau anairaa i teie mau uiraa.

[Tumu parau tarenihia i te api 17]

Faaararaa i te taime au

Mai te peu e aita ta outou tane e tamaa maitai, te erehia nei i te taoto, aita e paraparau mai, te faaite ra te reira i te mau tapao o te hepohepo. A parau ia ˈna ia imi i te oaoa i roto i te hoê mea ê atu i te ohipa e ia tamata i te farerei i te feia i rapae au i ta ˈna taiete.”—Taote Toru Sekiya, Fare maˈi no te upoo i Sekiya, Tokyo, Tapone.

“Te au nei au e rave i te ohipa e rave rahi hora, tera râ mai te peu e e tia ia faarue i ta oe tane aore ra to oe utuafare i roto i te tereraa, te hape nei ïa ta outou ohipa. E mea peapea roa mai te peu e aita e taata no te fanaˈo atoa i ta oe mau taoˈa rahi.”—Mary Kay Ash, peretiteni o te Mary Kay taoˈa faanehenehe.

[Hohoˈa i te api 16]

E horoa mai te ohipa rohirohi i te tahi taime i te mau fifi iino mau

[Hohoˈa i te api 18]

Te faaino pinepine nei te mau upoo utuafare haavîhia e te ohipa i te mau oraraa o te feia piri

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono