VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g93 8/4 api 17-18
  • Te tiaraa o te haapaoraa i roto i te mau tamaˈi a te taata

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te tiaraa o te haapaoraa i roto i te mau tamaˈi a te taata
  • A ara mai na! 1993
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te tamaˈi e te mau taata faahua kerisetiano
  • Te turu nei te haapaoraa
    A ara mai na! 1994
  • Te tamaˈi: no te aha?
    A ara mai na! 1986
  • O vai te afai mai i te hau vai maoro?
    A ara mai na! 1996
  • Eita anei te mau tamaˈi e nehenehe e apehia?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
Ite hau atu â
A ara mai na! 1993
g93 8/4 api 17-18

Te tiaraa o te haapaoraa i roto i te mau tamaˈi a te taata

“AITA i vai aˈenei te mau taata e aita ta ratou e haapaoraa,” o ta The World Book Encyclopedia (neneiraa 1970) e parau nei. Hau atu, ua papai te mau taata tuatapapa aamu o Will e o Ariel Durant e: “Ua riro te tamaˈi o te hoê o te mau mea o te ore e taui o te aamu.” Ua taai anei taua na mea aueue ore e piti, tamaˈi e te haapaoraa, mai tera noa?

Oia mau, i roto i te aamu, ua vai apitipiti noa na te tamaˈi e te haapaoraa. Ua faataa o Lionel Casson no nia ia Aiphiti, te hoê o te mau puai faatere o te ao o te aamu, i roto i te buka Ancient Egypt: “Ua horoa te mau atua i te taoˈa aufau no te taatoaraa o te mau faehau o tei upootia; e no te hinaaro ia rahi te taoˈa, ua hau atu te mau tahuˈa i te riro mai ei taata nounou roa ˈˈe i te mau pharao no te haruraa ê.”

Hoê â huru atoa, ua parau te hoê orometua W. B. Wright no Asura, te tahi puai faatere matamua o te ao: “Ua riro te aroraa ei imiraa moni na te mau nunaa, e ua riro te mau tahuˈa ei mau taata faatupu tuutuu ore i te tamaˈi. Te turuhia nei ratou ma te rahi e te mau taoˈa haruhia.”

Ua papai o Gerald Simons no nia i ta ˈna i faaau te “Europa taehae”: “Ua riro to ratou totaiete ei haamauruururaa ohie roa no te tamaˈi, i faanahohia no te hoê noa ohipa.” E ua apiti-atoa-hia te haapaoraa. “Te parau nei e rave rahi mau aamu e ua vai na te mau demoni i roto i te mau ˈoˈe, aore ra ua faaohipahia ei mau tavini no te mau atua,” o ta Simons ïa i haapapu.

Hau atu, hoê â huru atoa te tupuraa i roto i te Hau Emepera Roma, o tei faarirohia ei oraraa nunaa teitei. “Ua haapiihia te mau taata no Roma i te tamaˈi,” o ta Moses Hadas i faataa i roto i te buka Imperial Rome. Ua amo te mau faehau no Roma i roto i te aroraa te mau reva o te mau taipe taahoa o to ratou mau atua. Ua faaite te hoê buka parau paari: “E ere i te mea matauhia i te hoê tenerara ia aˈo ia amohia te hoê reva i roto i te mau anairaa o te enemi, ia horoa i ta ˈna mau faehau te itoito no te aroraa ma te turai ia ratou ia noaa faahou mai to ratou huru faito matamua peneiaˈe o te ohipa moˈa roa ˈˈe e vai ra i nia i te fenua.”

Te tamaˈi e te mau taata faahua kerisetiano

Aita te faraa o te amuiraa faaroo kerisetiano i roto i te ao i taui i te mau tupuraa. Oia mau, ua papai o Anne Fremantle i roto i te buka Age of Faith: “I roto i te mau tamaˈi atoa o ta te mau taata i faatupu, aita hoê noa ˈˈe i tupu aˈenei ma te itoito i tei tupu i te iˈoa o te faaroo. E no taua ‘mau tamaˈi moˈa ra,’ aita i tahe aˈenei te toto e rahi atu i te roa i te mau tamaˈi faaroo kerisetiano o te anotau no ropu.”

Ma te maere, i teie nei mahana atoa ua taui maa vahi iti noa. “Te tamau nei te aroraa e te poheraa i raro aˈe i te mau reva a te mau faaroo ma te hoê onoonoraa puai,” o ta te vea Time i faaite na. “Te faaô nei te mau porotetani e te mau katolika no Roma i roto i te mau haapoheraa i Ulster i roto i te hoê aroraa tamau hopea ore o te faufaa-ore-raa. Te tia noa ra te mau taata no Arabia e no Iseraela ma te etaeta i te mau otia o te fenua, o te haapueraa ite, e te mau aimârôraa i te pae faaroo.” Hau atu, o te mau taa-ê-raa i te pae nunaa e i te pae faaroo te tumu o te mau taparahiraa iino mau i roto i te mau hau repubilita tahito no Yugoslavia, i te mau tuhaa atoa o Asia.

Papu maitai, e pinepine te mau kerisetiano hape i te haere i te tamaˈi no te aro i te mau melo o ta ratou iho faaroo. No reira, te haapohe nei te mau katolika i te mau katolika i nia i te tahua aroraa. Ua faai te taata tuatapapa aamu katolika o E. I. Watkin e: “Noa ˈtu te ohipa e roohia, eita ta tatou e nehenehe, i te iˈoa o te hoê haamauraa e te hoê haapao maitai tano ore, e huna aore ra e ore e ite i te hoê noa taime i reira te upoo faatere haapaoraa o te nunaa i te faahaparaa i te hoê tamaˈi ei ohipa parau-tia ore . . . Noa ˈtu te tatararaa mau, i roto i te faaohiparaa ua rave te mau orometua katolika ei parau paari i roto i te tau o te tamaˈi ‘ua tano noa iho â to ˈu fenua’.”

Hau atu, e ere te reira noa te huru hiˈoraa a te mau katolika. Ua tapao te papai parau i roto i te Sun no Vancouver i Canada: “Eita roa ˈtu te porotetaniraa e nehenehe e ani ia ora ˈtu i taua mau puai ra o te amahamaharaa i te pae nunaa. Te reira paha te hoê paruparu o te taatoaraa o te haapaoraa faanahohia oia hoi te pee nei te faroo i te reva . . . Teihea tamaˈi i tupu noa na e aita roa ˈtu te Atua i ani ia faaô i roto i te pae tataitahi?”

E parau mau aita roa ˈtu! Ua faai te orometua porotetani o Harry Emerson Fosdick e: “Ua tuu matou i te mau reva tamaˈi i roto i ta matou fare pureraa . . . E mai roto mai â i to matou nei vaha, ua pure matou i te Arii no te hau e ua faahanahana matou i te tamaˈi.” Ua parau te papai vea ra o Mike Roykoion aita roa ˈtu te mau kerisetiano “i inoino noa ˈˈe i te faatupu i te mau tamaˈi i te tahi atu mau kerisetiano.” Ua faataa o ˈna: “Mai te peu e ua na reira ratou, e ore roa ˈtu te rahiraa o te mau tamaˈi iino mau i Europa e tupu.” Te mea maere mau i roto i taua mau tamaˈi ra oia hoi te toru ahururaa o te matahiti o te tamaˈi i Helemani i rotopu i te mau porotetani e te mau katolika.

E mea papu, e mea taa maitai te mau tupuraa atoa. Ua riro te haapaora ei turu e, i taua tau ra, ei tumu atoa no te mau tamaˈi. No reira, e rave rahi o tei feruri hohonu i te mau uiraa: Te haamaitai ra anei te Atua i teie nei taime i te hoê nunaa i te tahi i te tau tamaˈi? Te faaô ra anei o ˈna ia aro anaˈe te mau nunaa? E tupu ra anei te hoê taime e aita e tamaˈi faahou?

[Parau iti faaôhia i te api 17]

I roto i te mau anairaa o te mau enemi, te amo nei te mau faehau no Roma i te mau reva o te mau taipe taahoa o to ratou mau atua

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono