VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g93 8/4 api 19-22
  • Eaha te tiaturiraa no te hoê hopearaa o te tamaˈi?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Eaha te tiaturiraa no te hoê hopearaa o te tamaˈi?
  • A ara mai na! 1993
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te hoê tiaturiraa hape
  • Te mau taata e faatupu ra i te parau tǎpǔ a te Atua
  • E nafea te tamaˈi e ore ai
  • Fatata roa—Te hoê ao aita e tamaˈi faahou!
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
  • Fatata roa te hoê ao tamaˈi ore
    A ara mai na! 1996
  • Te hau i roto i te ao taatoa nei: nafea e afea râ?
    A ara mai na! 1987
  • Nafea te hau e riro mai ai ei tupuraa mau?
    A ara mai na! 1986
Ite hau atu â
A ara mai na! 1993
g93 8/4 api 19-22

Eaha te tiaturiraa no te hoê hopearaa o te tamaˈi?

UA PIIHIA te tamaˈi rahi matamua, o tei tupu mai te matahiti 1914 e tae noa ˈtu i te matahiti 1918, te tamaˈi hopea o te mau tamaˈi atoa. Tera râ, mai reira mai ua tupu e hau atu e 200 tamaˈi, e tae noa ˈtu te tamaˈi rahi roa ˈˈe ia tapaohia—te piti o te tamaˈi rahi.

E mea taa maitai, aita roa ˈtu i manuïa te mau tutavaraa a te mau taata no te faaore roa te tamaˈi. No reira, te aniani nei e rave rahi, “E tupu noa anei te mau tamaˈi”? O te reira anei ta outou e tiaturi ra?

Ua opuahia te haamauraa o te Nunaa amui i te matahiti 1945 i muri aˈe i te piti o te tamaˈi rahi no te horoa i te hoê tiaturiraa i te mau taata paruparu i te ao aita e tamaˈi faahou. Ua faaitehia taua tiaturiraa ra i roto i te hoê papairaa i nia i te patu i te vahi o te Nunaa amui i te oire o New York, o te taiohia: E TIAPAI RATOU I TA RATOU ˈOˈE EI AURI AROTE. E TA RATOU MAU MAHAE EI TIPI TOPE RAAU: E ORE TE HOÊ FENUA E AA MAI I TE TAHI FENUA I TE ˈOˈE. E ORE HOI RATOU E HAAPII FAAHOU I TE TAMAˈI.

Maori râ, ua haamaamaa te mau nunaa i taua tiaturiraa nehenehe ra i faahitihia no te hau ma te haaparareraa i te tamaˈi. Tera râ, e tupu mau â taua mau parau ra! No te mea no ô mai ratou ua hau e 2 500 matahiti i teie nei i te Tumu teitei roa ˈˈe i te mau taata hara. Te faahohoˈa nei ratou i te parau tǎpǔ faahitihia e te Atua Mana Hope.—Isaia 2:4.

Te hoê tiaturiraa hape

Te tiaturi nei e rave rahi i te mau haapaoraa no te tauturu i te faatupuraa i te hoê ao aita e tamaˈi. Tera râ, ua haapapu mau â te mau haapaoraa, e ua riro oia ei hoê o te puai ohipa amahamaha roa ˈˈe. Ei hiˈoraa, ua parau o Frank P. Crozier, hoê piritatie tenerara beretane i roto i te tamaˈi rahi matamua e: “Ua riro te mau haapaoraa kerisetiano ei mau tumu o te mau haamaniiraa toto e vai ra te rave nei tatou i te hoê faaohiparaa taimâ.”

No reira, e mea faufaa mau ia ite tatou i te taa-ê-raa i roto i te kerisetianoraa mau e te hape. No te tauturu ia tatou ia na reira, ua horoa mai o Iesu i te hoê faaueraa tumu ohie: “E ite outou ia ratou i to ratou hoturaa.” (Mataio 7:16) Aita e navai noa te mau parau, te tahi mau huru tiaturiraa. No te faataa i te reira ua haapapu o Steve Whysall, te hoê papai parau no te Vancouver Sun e: “E ere te taatoaraa o te mau taata o te amo nei i te ahu ninamu viivii i te hinu o te mau matini, noa ˈtu e hiˈoraa matini to ratou, . . . noa ˈtu te parau ra ratou e ‘E matini matou.’”

Ma te faaohipa i ta ˈna faahiˈoraa i te amuiraa faaroo kerisetiano, ua parau o Whysall e: “E pinepine oe i te faaroo i te mau taata ia paraparau e mea nafea teie e tera i te raveraahia na roto i te iˈoa o te amuiraa faaroo kerisetiano e e mea ino mau te ohipa i tupu. Oia mau, e mea ino mau. . . . Tera râ o vai tei parau e mau kerisetiano ratou o tei rave na i taua mau ohipa iino nei?

“E, ta oe ïa parau, te na reira atoa ra te mau haapaoraa haamauhia i te parau. Oia, o vai tei parau e kerisetiano te mau haapaoraa i haamauhia?

“No reira ua haamaitai te pope ia Mussolini, hoê â huru no te tahi atu â mau pope o tei rave atoa i te mau ohipa iino mau i te tau tahito ra. No reira, o vai tei parau e kerisetiano ratou?

“Te manaˈo ra anei outou i te mea e pope te hoê taata e kerisetiano ïa o ˈna? E ere no te mea e parau ra te hoê taata ‘E kerisetiano vau’ e oia mau—mai te hoê taata e faaî e taata hamani pereoo o ˈna e ere ïa te auraa e taata hamani pereoo iho â.

“Te faaara atoa ra te Bibilia i te mau kerisetiano i te mau taata o te faahua kerisetiano nei . . . Eita te hoê kerisetiano e aro i te tahi atu kerisetiano—mai te huru ra te aro ra te hoê taata ia ˈna iho.

“E mau taeae e mau tuahine te mau kerisetiano mau i roto ia Iesu Mesia. . . . Eita roa ˈtu, eita roa ˈtu ratou e opua i te haamauiui i te tahi atu.”

No reira te hinaaro nei tatou e faaohipa i te faaueraa tumu a Iesu e e hiˈo i te mau hotu e faatupuhia ra e te mau haapaoraa. Tera râ, eaha te mau hotu? Te tapao ra te Bibilia i te hoê iho â râ, ma te parau e: “O te mea teie e itea ˈi te tamarii a te Atua, e te tamarii a te diabolo: o tei ore i rave i te parau-tia ra, e ere ïa i to te Atua; e ere atoa tei ore i aroha i ta ˈna taeae. Teie hoi te parau ta outou i faaroo, mai te matamua mai, ia aroha tatou ia tatou iho. Eiaha mai ia Kaina ra, no taua varua ino ra oia, e taparahi pohe roa ˈtura i to ˈna teina.”—Ioane 1, 3:10-12.

Maoti i te faaitoito i te aroha i to ratou mau taeae, ua turu e ua farii te mau haapaoraa i te taparahiraa i to ratou mau taeae i roto i te tamaˈi. No reira, ua riro ratou ei mau taoˈa hauti na te diabolo ra o Satani mai te mau haapaoraa a te mau taata no Aiphiti, no Asura, no Babulonia, e te mau taata no Roma tahito ra. Ua pii Iesu ia Satani “te atua o teie nei ao” e ua parau ma te hiˈo i Ta ˈna mau pǐpǐ mau e: “E ere ratou i to teie nei ao, mai ia ˈu nei hoi e ere i to teie nei ao.” (Ioane 12:31; 17:16; Korinetia 2, 4:4) Tera râ, ua faariro te mau haapaoraa ia ratou ei tuhaa rahi i roto i teie ao.

Papu maitai ïa, aita te Atua e faaohipa nei i te mau haapaoraa no te faatupu i to ˈna hinaaro i te hoê ao aita e tamaˈi. Noa ˈtu te parau a te mau omonie e te tahi atu â mau huru haapaoraa, e ore roa te Atua e apiti atu i roto i te mau tamaˈi a te mau nunaa.

E nafea te parau tǎpǔ a te Atua no te faaore i te tamaˈi e tupu ai? E tiapai anei te mau taata i ta ratou mau ˈoˈe ei auri arote? Oia mau te na reira ra vetahi.

Te mau taata e faatupu ra i te parau tǎpǔ a te Atua

Ua haapapu te taata faaroo tuiroo tuatapapa aamu ra o C. J. Cadoux e: “Ua tiaturi te mau kerisetiano matamua ia Iesu . . . Ua faaau ratou i ta ratou haapaoraa i te hau; ua faahapa ratou ma te uˈana i te tamaˈi no te haamaniiraa toto i tupu; ua faaohipa ratou iho i te parau tohu a te Faufaa Tahito o tei tohu i te tauiraa o te mau mauhaa tamaˈi ei mau tauihaa no te tanuraa maa.”—Isaia 2:4.

Tera râ e teie mahana? Te vai ra anei te hoê pûpû taata o te tiaturi ra ia Iesu e te here mau ra ia ˈna i te tahi aˈe? Te tiapai mau ra anei ratou, i ta ratou ˈoˈe ei auri arote? Te hiˈopoa nei te Encyclopedia Canadiana e: “Te ohipa a te mau Ite no Iehova o te faaora faahou e te haamau-faahou-raa i te kerisetianoraa matamua faaohipahia e Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i roto i te senekele hoê e te piti o to tatou nei tau. . . . E mau taeae anaˈe ratou paatoa.”

No reira, ma te tapea i te faaueraa a te Mesia ia aroha i to ratou taata-tupu, te patoi nei te mau Ite no Iehova i te riri e te haapohe i to ratou mau taeae, noa ˈtu e melo ratou no te tahi atu huru iri aore ra o te aiˈa. (Ioane 13:34, 35) Ua haapapu o Martin Niemöller, te hoê raatira porotetani no Helemani e “i te roaraa o te mau matahiti, ua farii [te mau haapaoraa] i te haamaitai i te tamaˈi, te mau pǔpǔ faehau e te mau mauhaa tamaˈi e ua pure ratou na roto i te hoê ravea e ere roa ˈtu no te kerisetiano ia haamouhia to ratou enemi.” Ei taa-ê-raa ua parau faahou o ˈna, e “ua tuuhia tau hanere e tau tausani Ite i roto i te mau aua haamauiuiraa e ua pohe no te mea ua patoi ratou i te tavini i roto i te tamaˈi e ua patoi i te amo i te mauhaa tamaˈi no te taparahi i te mau taata.”

Oia, taa ê atu i te mau taata o te tahi mau haapaoraa, ua tiapai te mau Ite no Iehova i ta ratou mau ˈoˈe ei mau auri arote. I te mea “e ere ratou i teie nei ao,” mai ta te Mesia i faaue, te taa ê mau nei ratou i te tahi mau haapaoraa. (Ioane 15:19) Ua faaite te St. Anthony’s Messenger roma katolika e: “E ere te mau Ite no Iehova no teie nei taiete e aita ratou e farii i te hopoia no te haamaitai i te mau opuaraa atoa a te faatereraa.”

E tupu anei te parau tǎpǔ a te Atua no te faaoreraa i te mauhaa ia tiapai noa te tahi mau mirioni taata no te mau nunaa atoa i ta ratou mau ˈoˈe ei mau auri arote? Eita roa ˈtu! E tupu te parau tǎpǔ a te Atua i nia i te hoê faito rahi e i roto i te hoê tupuraa peapea.

E nafea te tamaˈi e ore ai

E faaore te Poiete, te Atua ra o Iehova, i te tamaˈi ma te haamou i te mau mauhaa tamaˈi atoa e te mau tumu o te reira. Ua titau manihini te salamo a te Bibilia i te mau taata taio ia hiˈopoa i teie tiaturiraa faahiahia. “A haere mai na,” ua papai o ˈna, “a hiˈo i ta Iehova i rave! te pau ta ˈna i rave i te fenua nei! Ua faaore oia i te tamaˈi e tae roa aˈenei i te hopea fenua.” (Salamo 46:8, 9) Auê ïa poroi oaoa mau e te faahiahia!

E mea maere anei ia tiaturi i te hoê ao e aita e tamaˈi faahou? E nehenehe te mau taata feaa e manaˈo mai te reira te huru. Te manaˈo atoa ra te mau tuatapapa aamu ohipa e tei roto ta ratou aamu i te mau api 9 e tae noa ˈtu i te api 13 o teie nei vea, i te reira. Tera râ, ua rave o ˈna i te taime no te hiˈopoa ma te haapao maitai i te faufaaraa. Ei faahopearaa, ua haapapu o ˈna, ia ˈna iho, e mea mau te Bibilia. Ua itehia ia ˈna e ua tupu te mau parau tohu a te Bibilia no te mau ohipa matamua i roto i te aamu i te taime au, ma te manuïa. Ua horoa te reira ia ˈna ra te tumu no te tiaturi e tupu mau â te mau parau i tohu-atea-hia mai i te taime tano.

Ei hiˈoraa, a hiˈopoa e nafea te mau tupuraa maere mau i teie nei mahana o te tuea ra ma te papu i te mau ohipa o ta te Bibilia i tohu e tapao ra i te mau mahana hopea o te ao. (Mataio 24:3-14; Timoteo 2, 3:1-5) Te auraa e te ora ra tatou i te taime e tae mai ai te Basileia o te Atua, i roto i te tupuraa o te pure ta Iesu i haapii i ta ˈna mau pǐpǐ, ma te pii e: “E to matou metua i te ao ra, ia raa to oe iˈoa. Ia tae to oe ra hau. Ia haapaohia to oe hinaaro i te fenua nei, mai tei te ao atoa na.”—Mataio 6:9, 10.

Mea nafea tatou ia tiai i te taeraa mai o te Basileia o te Atua? Te parau nei te hoê parau tohu a te Bibilia no te reira e: “Ia tae i te anotau o taua mau arii ra, e faatupu ai te Atua o te raˈi ra i te hoê basileia, o te ore roa ïa e mou, e ore roa hoi e riro ia vetahi ê; e hope roa hoi taua mau basileia [aore ra, mau faatereraa] ra i te parari e e pau, e vai tera [te faatereraa a te Basileia a te Atua] e a muri noa ˈtu.”—Daniela 2:44.

Oia mau, e haere mai te Basileia o te Atua i roto i te hoê tupuraa peapea no te faaaueue i te mau faatereraa i teie nei mahana, mai te toparaa mai te Diluvi tohuhia i te tau o Noa. (Mataio 24:36-39; Ioane 1, 2:17) Ma te ite i te piriraa o te haamouraa o te mau faatereraa atoa i teie nei mahana, e tae noa ˈtu i te mau haapaoraa o te turu nei ia ratou, e mea faufaa mau ia hiˈopoa tatou ia tatou iho. Te tutava ra anei tatou no te haapii ia ite i te Atua ra o Iehova e ta ˈna Tamaiti, Iesu Mesia, e i muri iho i te rave i ta raua e titau maira ia tatou? (Ioane 17:3) E aroha anei tatou ia vetahi ê, ma te patoi i te rave i te hara i nia i to tatou taata-tupu, e i reira e faaite anei e ua tiapai tatou i ta tatou mau ˈoˈe ei mau auri arote?

Mai te peu e te farii ra outou e aita e auraa to te tamaˈi e e hinaaro outou e ora i nia i te fenua i reira te hau e vai ai, a haere e farerei i te mau Ite no Iehova. E oaoa roa ratou i te tauturu ia oe ia haapii hau atu â e nafea te tamaˈi e fatata roa ˈi i te ore, i raro aˈe i te faatereraa a te Basileia o te Atua.

[Tumu parau tarenihia i te api 21]

Te mau faanahoraa a Himmler no te mau Ite no Iehova

O HEINRICH HIMMLER te upoo o te Nazi SS, aore ra hoê Tiai Hau, e i roto i te roaraa o te IIraa o te tamaˈi rahi, o o ˈna te pitiraa o te taata mana roa ˈˈe i Helemani, i muri noa mai ia Adolf Hitler. Noa ˈtu e aita o Himmler i au i te mau Ite no Iehova no to ratou patoiraa i te apiti atu i ta ratou faanahoraa Nazi ia haru mai i te ao nei, ua faatura râ o ˈna ia ratou. Ua papai o Himmler i roto i te hoê o ta ˈna mau rata ia Ernst Kaltenbrunner te raatira o te Gestapo e:

“Ua turai te mau haamaramaramaraa e te mau faaiteraa apî ia ˈu ia haamau i te mau faanahoraa o ta ˈu e hinaaro nei e faaite atu ia outou. No nia i te mau Ite no Iehova. . . . E nafea tatou e faatere e e tamǎrû i te Hau Rusia ia . . . noaa mai ia tatou i te mau vahi rarahi o ta ratou tuhaa fenua? . . . E tia ia turuhia i te taatoaraa o te huru haapaoraa o te mau pǔpǔ taata faaroo . . . , i rotopu ia ratou paatoa te mau tiaturiraa a te mau Ite no Iehova. E ua itehia i nia ia ratou te mau huru taa ê maitatai no tatou: Taa ê noa ˈtu i to ratou patoiraa i te tau faehau e i te rave i te hoê noa ˈˈe ohipa i roto i te tamaˈi . . . , e mea papu e aita ratou e inu, e aita e puhipuhi i te avaava; e mau taata rave ohipa aueue ore e te hoê haapao maitai faahiahia mau. No ratou eita e rave-faahou-hia te parau i horoahia. Te reira te mau taa-ê-raa faahiahia . . . , te mau huru e hinaarohia.”

Aita, aita roa ˈtu o Himmler i mârô i te mau Ite ia rave i te ohipa no te mau Nazi. Aita o ˈna i hinaaro i te mau huru hau o te mau Ite no Iehova no ˈna iho aore ra no to ˈna nunaa, tera râ ua hinaaro o ˈna i taua mau huru faahiahia no te faatere i nia i te mau taata no Rusia. E faariro te reira ia ratou ei mau taata î i te hau, o te turai ia ratou ia tiapai i ta ratou mau ˈoˈe ei mau auri arote.

[Hohoˈa i te api 22]

E faaore roa te Basileia o te Atua i te mau mauhaa tamaˈi e e tuu i te mau taata i roto i te hoê ao apî î i te hau

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono